Reforma sudstva: Kako odvojiti žito od kukolja

Banjaluka, 28. Februar 2002. (AIM)

Da li će ovih dana Republika Srpska (RS) i cijela BiH, voljom Visokog predstavnika, ostati bez sudija i tužilaca? Ubijeđen da se sa ovakvim pravosuđem "ne može praviti država", a razočaran neefikasnošću Visokog sudskog i Visokog tužilačkog savjeta u RS, odnosno istoimenih komisija u FBiH, Volfgang Petrič je odlučan da svoj mandat u BiH okonča razrješenjem svih nosilaca pravosudnih funkcija. "To je za sada samo ideja", rekao je za AIM italijanski tužilac Silvio Bonafili, šef Kancelarije Nezavisne pravosudne komisije OHR-a u Banjoj Luci.

Bonafili, ipak, ne isključuje mogućnost da se ova ideja pretoči u realnost, i to koliko sutra. Domaće pravosuđe je, smatra on, u liku Visokih savjeta dobilo priliku da samo, narodski rečeno, odvoji "žito od kukolja" i da nakon provjere dosijea sudija i tužilaca u RS odluči ko (ni)je podoban za obavljanje ovih funkcija. Ali, za godinu i po dana razrješena su samo dvojica sudija, a "međunarodni faktori" nisu baš ubijeđeni da preostalih 278 sudija i 77 tužilaca u Republici Srpskoj svoj posao obavljaju besprijekorno. Ovu "osnovanu sumnju" potkrepljuje i više od 850 pritužbi građana, pristiglih u posljednjih 18 mjeseci na adrese Visokog tužilačkog i sudijskog savjeta RS i Nezavisne pravosudne komisije OHR-a.

Djelioci pravde nervozno iščekuju predstojeću sesiju Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira u BiH, koji bi trebalo da odluči o njihovoj sudbini. Kao "dan D" pominje se 28. februar. "Razrješenje svih nosilaca pravosudnih funkcija i njihov reizbor je težak i skup projekat: za njegovo provođenje biće potrebno nekoliko miliona dolara", kaže za AIM mr Mirko Dabić, predsjednik Udruženja sudija i tužilaca Republike Srpske. "Ali, ako se nađe izvor finansiranja, siguran sam da će projekat proći i da ćemo svi biti razrješeni".

Ukoliko međunarodna zajednica ne "odriješi kesu" preostaje rezervna varijanta: da Visoki sudski i Visoki tužilački savjetu RS do kraja godine završe provjeru profesionalne i etičke podobnosti svojih kolega. U ovakvom slučaju, smatra Dabić, OHR od njih očekuje da narodnoj skupštini RS predlože razrješenje bar 20 do 30 odsto sudija i tužilaca. U protivnom, "šargarepa" će opet biti zamjenjena "štapom". OHR je, izgleda, rješen da provede reformu pravosudnog sistema, milom ili silom, i to počinjući od korjenite smjene kadrova. Predsjednik Udruženja sudija i tužilaca RS se kategorički protivi ovakvim rigoroznim mjerama, smatrajući da je to "veliki korak nazad u ostvarenju nezavisnosti pravosuđa".

Identična je reakcija federalnih sudija i tužilaca i njihovih strukovnih udruženja, koji su se zajedno sa kolegama iz RS ovim povodom žalili i Žaku Klajnu, Robertu Bikroftu i Visokom predstavniku lično. Kada bi mogao da zaboravi njen povod, ova horska manifestacija bosansko hercegovačkog (pravosudnog) jedinstva zacijelo bi ganula i samog Petriča!

Prije godinu i po u cilju reforme bh. pravosuđa utemeljeni su Visoki sudski i Visoki tužilački savjet RS, a u Federaciji BiH, po istom principu, komisije za izbor sudija odnosno tužilaca. Ova nezavisna stručna tijela jedina su ovlaštena da predlažu izbor i razrješenja sudija odnosno tužilaca i njihovih zamjenika. U RS predsjednik Visokog sudskog savjeta je, po funkciji, predsjednik Vrhovnog suda RS, sudija Jovo Rosić. Po istom principu, predsjednik Visokog tužilačkog savjeta je republički javni tužilac RS Vojislav Dimitrijević.

U nadležnost Visokog tužilačkog odnosno sudskog savjeta spada i vođenje disciplinskih postupaka protiv sudija i tužilaca, koji se mogu pokrenuti i po pritužbama građana. Predviđene su tri vrste sankcija: opomena, smanjenje plate i razrješenje. U RS sudije i tužioce, na prijedlog Visokih savjeta bira i razrješava Narodna skupština RS.

Visoki tužilački i Visoki sudski savjet su, odmah po formiranju dobili u zadatak i da obave "sveobuhvatnu provjeru" nosilaca pravosudnih funkcija, da bi se utvrdilo ima li među njima profesionalno ili moralno nepodobnih. Dakle, pred Savjetima su se našli dosijei svih 280 sudija odnosno 77 tužilaca i njihovih zamjenika. Nakon preliminarne, u slučajevima kada je to bilo potrebno, obavljane su i naknadne i konačne provjere, koje podrazumijevaju i istražni postupak sličan sudskom.

Visoki tužilački savjet RS je do sada održao 11 sjednica i nije našao da je neko do tužilaca nepodoban za obavljanje funkcije. Istina, nekoliko tužilaca je trenutno pod istragom. "Niko od nosilaca javno tužilačkih funkcija nije izabran po nepropisnoj proceduri, niti je utvrđeno da neko od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove", kaže za AIM Vojislav Dimitrijević. "Do sada smo imali 26 prijava građana i većina njih je neosnovana. Samo u jednom slučaju predložili smo disciplinsku sankciju. Dimitrijevi' tvrdi da se građani žale, uglavnom, na ponašanje tužilaca van radnog mjesta. Ranije je bilo pritužbi da tužioci ne poštuju imovinske zakone, jer se neki od njih, navodno, stanovali u tuđoj imovini, ali takvih slučajeva, smatra Dimitrijević, danas više nema, jer "tužioci imaju sasvim pristojne plate od kojih sebi mogu platiti stanarinu".

Plate sudija i tužilaca od oko 2000 KM, većina građana RS bi okarakterisala nekim žešćim epitetom. Interesantno je da je su se čak i policajci žalili na ponašanje javnih tužilaca, koji smatraju da im tužilačka funkcija daje za pravo da se nepropisno parkiraju i krše saobraćajne propise! Dimitrijević navodi da je Nezavisna pravosudna komisija OHR-a u jednom slučaju predložila razrješenje javnog tužioca". Kako nezvanično saznajemo, taj zahtjev se odnosi na Milenka Tomića, osnovnog javnog tužioca iz Prijedora, protiv koga Savjet upravo vodi završnu istragu. Pored bahatog ponašanja van radnog mjesta, na koje su se žalili i građani, Tomiću se na teret stavlja neefikasno vođenje postupka u, u javnosti dobro poznatom, "slučaju Milaković". Milka Milaković, supruga Milorada Milakovića, vlasnika prijedorskih noćnih barova je, osumnjičena za trgovinu ženama radi prostitucije, teško krivično djelo za koje je zaprijećena kazna zatvora do 15 godina. Kako se u nezvaničnom razgovoru izjasnio jedan od međunarodnih posmatrača ovog intrigantnog procesa, "stiče se utisak da je tužilac učinio sve kako bi izgubio slučaj".

Nezavisna pravosudna komisija OHR-a, koju je u martu 2001. osnovao Visoki predstavnik, nadgleda rad Visokog sudskog i tužilačkog savjeta RS, ali ima i mandat da vodi istrage po pritužbama građana na rad ili ponašanje sudija i tužilaca. Nakon istrage, ako je to potrebno, Nezavisna komisija predlaže Visokom sudskom ili tužilačkom savjetu da primjeni sankcije. Ako se Savjet, ili u kranjoj liniji Narodna skupština RS, "ogluši" o prijedlog Nezavisne komisije, za razrješenje nepodobnog sudije ili tužioca, komisija može preporučiti Visokom predstavniku da on završi taj posao.

Do sada je Nezavisna komisija primila oko 200 pritužbi na rad sudija i tridesetak na rad tužilaca. Ali, kako navodi Silvio Bonafili, do sada je na adresu Visokog sudskog savjeta pristiglo više od 600 pritužbi. Građani se uglavnom žale na sporost postupka i izvršenja sudskih odluka, a rijetko na korupciju u pravosuđu.

Nezavisna pravosudna komisija OHR-a nezadovoljna je radom Visokog sudskog, a naročito Visokog tužilačkog savjeta RS. Kao i građani RS i Bionafilio se najviše žali na sporost i neefikasnost, naročito u provjeri sudijskih i tužilačkih dosijea. "Za sporost nije kriv Savjet. Procedura je takva da postupak traje dugo, ali jedino takav postupak garantuje da niko neće trpjeti posljedice bez argumenata", odgovara Vojislav Dimitrijević.

Ipak, OHR smatra da rezultati sveobuhvatne provjere sudija i tužilaca daleko od očekivanih. Do sada je razrješeno samo dvoje sudija u RS. Sudija Okružnog suda Banja Luka Zoran Kalaba smijenjen je zbog sporosti: kasnio je sa izradom presuda i po godinu dana. Biljana Radulović više nije sudija Osnovnog suda Lopare, jer je utvrđeno da je u toku sudijskog mandata imala registrovanu advokatsku kancelariju u Beogradu. Visoki sudski savjet je predložio da narodna skupština razrješi još dvoje sudija: Borku Novaković iz Bijeljine i Radivoja Tomića iz Teslića. Visoki tužilački savjet nije predložio razrješenje ni jednog tužioca u RS.

U Federaciji BiH je deset sudija, kada je Komisija za imenovanje povela protiv njih istragu, podnijelo ostavke. U RS nije zabilježen nijedan takav slučaj. "Javnost možda ne shvata da mi želimo pomoći da se u ovoj zemlji održi vladavina zakona, a za to je neophodno ugledno i nezavisno pravosuđe" , kaže šef banjolučke kancelarije Nezavisne pravosudne komisije. U OHR-u vjeruju da se to može postići razrješenjem svih sudija i tužilaca i ako ovaj prijedlog dobije zeleno svjetlo Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira u BiH, biće potrebno oko godinu dana da se izaberu novi nosioci pravosudnih funkcija.

Sličan slučaj već se dogodio u Albaniji 1991. kada su razrješene sve sudije, a u Istočnoj Njemačkoj je nakon rušenja Berlinskog zida postignuta nagodba: tri hiljade sudija je penzionisano po hitnom postupku, ali su njihovi dosijei iz doba komunizma ostali zatvoreni. I u Federaciji BiH, prema pisanju medija, u pitanju je nagodba, i to između Visokog predstavnika i vladajuće Alijanske za promjene. I jedni i drugi smatraju da je kolektivno razrješenje sudija najbolji način da se stane u kraj korupciji u pravosuđu. Ali federalne sudije i tužioci tvrde da se pod plaštom "antikorupcione revolucije" ukida nezavisnost pravosuđa, jer će nakon razrješenja vladajuće stranke dobiti priliku da biraju sudije po političkoj podobnosti. Predsjednik Udruženja sudija i tužilaca RS, kaže da je i u RS situacija slična. "Ne mogu tvrditi da se radi o sprezi stranka na vlasti i OHR-a, ali je činjenica da se ni u RS kao ni u Federaciji BiH, vlasti nisu nimalo bunile protiv nauma Visokog predstavnika da razrješi sve sudije i tužioce, zaključuje Dabić.

No, ne treba zaboraviti da je većina današnjih sudija i tužilaca u RS na funkcije imenovana za predratne komunističke ili ratne SDS-ovske vladavine. Politička podobnost im, dakle, nije nepoznata kategorija. Predsjednik Visokog sudijskog savjeta RS, sudija Jovo Rosić, koji bi danas trebalo da bude jedan od nosilaca reforme pravosuđa, u ratu je obavljao dužnost ministra pravde RS. A stranci vjeruju da "novo vino valja sipati u nove mijehove".

Milkica Milojević (AIM)