Bugarske carine privatizovane

Sofia Feb 20, 2002

Zbog ugovora sa britanskom kompanijom KRAUN EJDŽENTS Sofija gubi 11,3 mln evra za tri projekta prema programu FAR

AIM Sofija, 08.02.2002.

Posednjih godina bugarske granice počele su da liče na švajcarski sir kroz čije se rupe za šverc provuklo milione dolara u obliku neplaćenih carina. Na pozadini neviđene korupcije u državi postepeno se formirao stav da bez čvrste ruke sa strane neće biti zaveden red u carinama. Zato kada se počelo govoriti o privlačenju stranaca u njihovo upravljanje mnogi su rekli: Svaka čast, bilo je krajnje vreme.

Naravno, bilo je i takvih koji su negativno reagovali na uključivanje engleske agencije "Kraun ejdžents" u sistem carina. Međutim, njihovi su se glasovi izgubili u opštem horu poklika odobravanja, bez obzira na ozbiljne rezerve prema tom poduhvatu od strane MMF i drugih međunarodnih finansijskih institucija.

Osnovana 1833. g. kompanija THE CROWN AGENTS FOR OVERSEA GOVERNMENTS AND ADMINISTRATIONS LIMITED predstavlja privatno deoničarsko društvo koje obavlja usluge u međunarodnoj trgovini, snabdevanju, finansijama i institucionalnom razvoju. Još uvek je rano utvrditi kakav će biti efekat njenog rada. U bivšoj sovjetskoj republici Letoniji, recimo, Englezi su povećali za 30% prihode od carina.

Međutim, čak i letimičan pogled na zaključeni 29. novembra 2001. g. ugovor sa bugarskim ministarstvom finansija daje dovoljno razloga za bojazan da će se ponovo jedna privatna kompanija bogatiti za račin države, i to blagoslovom visokih državnih službenika ali novcem poreskih obveznika.

Najskandaloznije u ovom slučaju jeste da je praktično bugarsku carinu koja daje 40% budžetskih prihoda privatizovala jedna strana kompanija koja je čak izabrana bez raspisanog konkursa. Trogodišnji ugovor zaključen je između ministra finansija Milena Velčeva i "Kraun ejdžents" , pošto ga je kabinet ovlastio da ga parafira. Odluka je doneta na zatvorenoj sednici vlade.

Nije nimalo slučajno što je taj ugovor ostao prekriven velom tajnosti. "Uslovi ugovora postignuti su kao rezultat direktnih pregovora u interesu nacionalne bezbednosti zemlje", objasnili su iz finansijskog ministarstva. To je bio izgovor za činjenicu što izbor nije učinjen na bazi javnog nadmetanja u skladu sa Zakonom o javnim porudžbinama (inače taj se zakon ne primenjuje kada je reč o društvenim narudžbinama u vezi sa nacionalnom bezbednošću zemlje koje predstavljaju državnu tajnu). Nije jasno međutim gde tačno u zakonu stoji da su carine element nacionalne bezbednosti. Šta više, ako su one stvarno to, onda zašto se daju privatnoj stranoj firmi?

Ukupna vrednost ugovora iznosi 10.830.005 britanskih funti. Prema zvaničnom saopštenju ministarstva finansija iz novenbra p.g. ova vrednost iznosi 8.132.000 funti. Ministar Velčev je objasnio da je do razlike došlo zbog poreza koje "Kraun ejdžents" treba da plati u Bugarskoj i koje preuzima država - takva je navodno praksa u svetu.

10% ogovorene sume je već avansno plaćeno "Kraun ejdžents", priznao je Velčev. To iznosi negde 1.083.000 funti. Ostali novac - 9.747.006 funti plaća će se u mesečnim ratama - po 270.750.17 funti svakog meseca. Zavist je obuzela sve, čak i najbolje plaćene bugarske činovnike kada su saznali kakav će biti honorar šefa novog Saveta za carinsku reformu Morisa Kembla - 27.777 evra svakog meseca. Lako je izračunati da za tri godine on treba da dobije 1.37 mln evra. Poređenja radi plata sadašnjeg šefa carina Emila Dimitrova iznosi 747 leva/DEM.

Postoji li međutim neka garancija da novac koji će dobiti Britanci neće biti bačen na vetru. Nikakva! U ugovoru su konsalting usluge opisane najopštije i razvučenije. Nema pokazatelja po kojima se može oceniti njihov rad. Ministarstvo finansija čak ne bi moglo da pretenduje da "Kraun ejdžents" loše radi jer nema baze na kojoj bi se uradila takva analiza. Recimo, u ugovoru nije navedeno kakvo se povećanje prihoda od carina očekuje u prvoj, odnosno drugoj i trećoj godini. A da stvar bude još gora predviđeno je da se sva sporna pitanja rešavaju prema britanskom zakonodavstvu.

Ugovor je zaista bez presedana. Međutim, ima i još nešto: on stvalja motku u točkove procesa integracije Bugarske u EU. Njime Sofija ne izvršava svoju obavezu da garantuje bezbednost buduće spoljne granice EU. Šta ispada? Carin će morati da rade sa njihovim softverom za carinsku statistiku - TIMS. Ovako se stavlja kraj Bugarskom integrisanom carinskom informacionom sistemu. To međutim stvara probleme Briselu jer sistem TIMS ne radi ni u jednoj drugoj evropskoj zemlji - tamo se koristi program OUN "Asikuda".

Rezultat angažovanja "Kraun ejdžents" od strane Sofije bio je da je Brisel zamrznuo pregovore o pristupanju EU u 4 poglavlja. U celini su prekinuti pregovori u poglavlju br.10 - Poreska politika i br. 25 - Carinska unija. U poglavlju 24. - Pravosuđe i unutrašnji poslovi Bugarska će imati velike probleme, a poglavlje 29. - Budžet i finansije neće biti otvoreno.

Ovim ugovorom Bugarska ne pokriva na kategoričan način kriterijum "administrativni kapacitet" za primenu evropskog zakonodavstva. Prema izvorima iz Brisela taj kriterijum zahteva prisustvo administracije i službenikakoji mogu da primenjuju evropske zakone. A upravo po tom kriterijumu Evropska komisija procenjuje spremnost kandidata.

Prema Evrokomisiji biće zamrznut novac za tri projekta prema programu FAR: Pogranična i unutrašnja kontrola, Kompjuterizacija i veze sistema, i Dogradnja mreže carinskih laboratorija u ukupnoj vrednosti od 11,3 mln evra. Objašnjenje Evrokomisije je prosto i logično: Sofiji nije potrebna pomoć jer će "Kraun ejdžents" obaviti posao.

Trenutno "Kraun ejdžents" aktivno radi na tome da preuzme i carine Makedonije. Ovako bi praktično kompanija obuhvatila koridor br.8 pošto je već nastanjena u Gruziji, koja je azijski nastavak koridora poznatog kao Put svile. Očekuje se da će to biti trasa kaspijske naftem za šta aktivno lobiraju američke kompanije. Ne bi bilo loše da druge zemlje prouče iskustva Bugarske u potpisivanju ugovora sa britanskom kompanijom. Da ne bi kasnije otkrivali nepravilnosti i mane, kako to danas čini bugarska Služba društvenog knjigovodstva.

Plamen Kulinski (AIM Sofija)