Razmisli pa ostavi ili uzmi

Nakon razgovora Solana-Đukanović

Čak ni dva dana nakon susreta ne znaju se detalji Solanine ponude Đukanoviću. Samo je izvjesno da je crnogorski predsjednik pred velikim iskušenjem: kakvu god odluku donese ona će imati dramatične posljedice po budućnost Crne Gore

AIM Podgorica, 13.02.2002. godine

Iako su nakon troiposatnog razgovora u elitnom briselskom hotelu "La Plaza" Milo Đukanović i Havijer Solana ostali pred novinarima zakopčani gotovo do grla, iako ni saopštenje iz sjedišta EU nije sadržalo mnogo više od kurtoaznih fraza o "otvorenom i korisnom razgovoru", reklo bi se da je nedjeljni sastanak crnogorskog predsjednika i visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost rezultirao određenim napretkom. Možda bi taj se progres u pregovorima najbolje definisao kao utisak da su sagovornici prvi put počeli da iskreno pomišljaju kako je kompromis, ipak, moguć!? Svojevrsna potvrda ovoga zaključka je i sedmodnevni time-out, što su ga dvojica političara uzeli radi konsultacija u "bazi", uz dogovor da se u tom periodu ne sastaju sa trećom zainteresovanom stranom - predstavnicima vlasti u Beogradu.

Dan kasnije iz Brisela su procurile šture naznake Solanine ponude Đukanoviću. EU je, navodno, zatražila da Podgorica odgodi referendum "na dvije-tri godine, možda i kraće", potencirajući da je federacija samo privremeno rješenje. To je vrijeme, javila je agencija SENSE pozivajući se na neimenovanoga diplomatu evropske vlade, potrebno petnaestorici da riješe neka važna pitanja, poput formiranja snaga za brze intervencije. Uz taj nagovještaj suverenosti na poček, Brisel bi Crnoj Gori garantovao čvrste ustavne mehanizme zaštite od majorizacije Srbije, premještaj nekih važnih ministarstava u Podgoricu, te snažnu finansijsku i političku podršku. Iz krugova bliskih Đukanoviću procurila je informacija da EU još nudi Crnoj Gori garancije za direktno komuniciranje sa MMF-om i ostalim finansijskim institucijama, mirenje sa eurom kao "crnogorskom" valutom, pun spoljnopolitički kapacitet, osim najvažnijeg - stolice u UN!?

Pozitivno međunarodno pravo zacijelo ne poznaje takvu ljušturu od države, ali visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost sasvim pouzdano u ovom slučaju više interesuje forma, nego sadržina. Solana je, sve glasnije se o tome govori u krugovima evropskih diplomata i analitičara, previše lično shvatio misiju očuvanja SRJ i u toj borbi ne preza od kršenja elementarnih demokratskih postulata. Doskorašnji predsjednik Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, lord Rasel Džonston, otvorenim je pismom upozorio Solanu da je prevršio mjeru pristrasnosti u posredovanju između Crne Gore i Srbije.

Uskoro bi se sličnim reagovanjem, navodno, mogli oglasiti još neki ugledni i uticajni zapadni političari, analitičari i javni radnici. Jedan od čelnih ljudi vladajuće crnogorske koalicije, čak, tvrdi da je Solana u Kaseresu posljednji put dobio nepodijeljenu podršku "petnaestorice" za tobožnje dobre usluge u crnogorsko-srpskom dijalogu, jer je nekoliko članica EU "iritirano njegovom naklonjenošću Beogradu"!?

Ne ulazeći u pouzdanost izvora ovoga neimenovanoga crnogorskoga visokorangiranoga političara, uistinu ima naznaka da u EU nije svima baš prijatno zbog hajke na njihovog dojučerašnjeg balkanskog miljenika, Đukanovića. "Razumijemo da je to što tražimo jako teško za Crnu Goru"- rekao je visoki diplomata jedne evropske vlade u specijalnom brifingu za agenciju SENSE, naglašavajući kako se "evropska perspektiva ne sastoji u tome da se Milo Đukanović prevari ili da se vlada u Podgorici ponizi". Potencirajući ocjenu Brisela da je federalni okvir najbolji, kao i odlučno protivljenje referendumu u Crnoj Gori, isti diplomata nije propustio da istakne kako ne govori "o vječnim rješenjima, nego o periodu možda kraćem i od dvije godine".

I Solanin portparol Kristina Galjak potvrdila je nakon sastanka u "La Plazi" da EU Đukanoviću, praktično, nagovještava suverenost ali uz izvjesno strpljenje. Brisel je time, međutim, demantovao sve "argument e" koje je posljednjih mjeseci potezao protiv crnogorske nezavisnosti. Jer, niti će Crna Gora za dvije godine biti veća, niti mnogo nastanjenija nego sada. Ni ekonomski bum nije realno očekivati, a ni zagovornici federacije neće netragom nestati... Dakle, bjelodano se pokazalo kako ključni problem nije u veličini, siromaštvu ili podijeljenosti Crne Gore, čime se uglavnom obrazlagao stav protiv njene nezavisnosti. Stvarni problem je u samoj EU, koja još nema odgovor na pitanje - šta sa Kosovom? Iako su evropski diplomate odlučno negirali tvrdnje da je Crna Gora "talac Kosova", slijed stvari pokazao je njihovu ispravnost.

"Evropska unija želi da u ime njenih interesa nas nema" - rezimirao je potpredsjednik SDP CG, Miodrag Iličković. Direktor Centra za regionalne studije u Podgorici, Miodrag Vlahović upozorava da bi eventualna zvanična ponuda EU Crnoj Gori da privremeno očuva federaciju i odustane od referenduma, bila "dubiozna, problematična i sumnjiva stvar". Vlahović smatra da crnogorska vlast ne bi smjela prihvatiti takav prijedlog zbog opasnosti da bi to "privremeno odustajanje od referenduma, moglo biti iskorišćeno za ukidanje prava na referendum uopšte". S druge strane, on procjenjuje da bi Crnoj Gori bilo izuzetno teško da odbije ponudu EU kojom bi se garantovao postojeći stepen njene samostalnosti, međunarodno predstavljanje i apsolutno pravo na odlučivanje o državnom statusu na referendumu.

Solanina ponuda, barem za sada, nije tako izdašna, ali, ukoliko bi se našla na stolu, bio bio to zaista težak ispit za Đukanovića i njegov koncept saveza suverenih država. Nekoliko listova, uoči nedjeljnog susreta u Briselu, nagovještavali su upravo takvu mogućnost - uniju dviju nezavisnih država, bez ozbiljnije zajedničke funkcije, ali sa jednom, rotirajućom stolicom u UN! Takvu ponudu Đukanović bi teško mogao odbiti, uprkos opasnosti da njome ostanu nezadovoljni tvrdokorni zagovornici pune nezavisnosti, prije svih LSCG, na čijoj podršci počiva manjinska Vujanovićeva vlada. Teško da bi se mogao naći valjan razlog da i Srbija prihvati rješenje, kojim bi, de facto i de iure, postala petnaest puta manje ravnopravna od Crne Gore. Ovaj bi model usrećio jedino EU, ali bojati se zakratko, pošto bi se iz te invalidne tvorevine zasigurno izrodili problemi višestruko teži od sadašnjih. U svakom slučaju, zaigra li Brisel na kartu rotirajuće stolice, neko će morati da odigra vrhunski blef ili da konačno otvori karte.

Nije, međutim, samo Solana dao Đukanoviću domaći zadatak. "Ovaj je razgovor bio korisniji od prethodnih, jer smo imali vremena da Solani detaljno iznesemo sve argumente zbog kojih želimo da Crna Gora i Srbija svoje odnose zasnuju na principima na kojima to čine i zemlje EU" - rekao je crnogorski predsjednik nakon sastanka, izražavajući uvjerenje da će visoki predstavnik EU tokom naredne sedmice dobro proučiti platformu Podgorice o savezu međunarodno priznatih država.

Solana i Đukanović sastaće se opet naredne sedmice. Kraj pregovora desiće se koncem februara, na plenarnom sastanku crnogorskih, srpskih i federalnih vlasti, plus Solana. Milo Đukanović igra najvažniju partiju u političkoj karijeri, a sticajem okolnosti njegov ulog je država Crna Gora. Politički analitičari u Podgorici saglasni su: odustajanje od referenduma bilo bi fatalno za opciju nezavisnosti, DPS i Đukanovića. Većina njih još procjenjuju - onoga trenutka kad raspiše referendum, pritisak EU na Podgoricu uveliko popustiće ili sasvim prestati. "Ovo je posljednji test za generaciju političara, opredijeljenih za crnogorsku nezavisnost" - upozorava Miodrag Vlahović.

Darko ŠUKOVIĆ (AIM)