Arizona: Od pijace do poslovnog centra

Banjaluka, 8. Februar 2002. (AIM)

Pijaca "Arizona" treba da postane "multiekonomski tržni centar za jugoistočnu Evropu". Tako je načelnik Brčko distrikta Bosne i Hercegovine ukratko objasnio objavljivanje otvorenog poziva za dostavu ponuda za finansiranje, projektovanje, izgradnju i upravljanje objektima i infrastrukturom ove čuvene pijace. Kada je procedura prikupljanja ponuda završena, vlada distrikta je, uz načelnu suglasnost Kancelarije supervizora, objavila da je odabrala mješovitu firmu "Italproject" iz Brčkog da izgradi i upravlja tržnicom "Arizona" u narednih dvadesetak godina.

Privatizacija se opravdavala krajnjom potrebom uređenja pijace, koja trenutno leži na oko 45 hektara zemljišta, te njeno neznatno izmještanje i uređnje prilaza i okolnog prostora.

Međunarodni supervizor za Brčko Henri Klark nazvao je pijacu, prilikom posjete njenom lokalitetu, "pravim trgovačkim gradom". "Pijaca obezbjeđuje veliki izbor roba sjevernom dijelu BiH po niskim cijenama, što je razlog dolaska velikog broja ljudi u kupovinu na ovu pijacu. Ono što je potrebno ovde jeste infrastruktura i vladine usluge kakve se pružaju jednom pravom gradu", kazao je Klark, dodajući da će pijaca postati bolje mjesto za kupovinu, te dio budućnosti BiH.

Od budućnosti je mnogo interesantnija današnja finansijska slika pijace "Arizona". Prema procjenama poznavaoca prilika na toj pijaci, u svakom trenutku na njoj je u opticaju pet do sedam miliona maraka čistog keša. Nekoliko puta više vrijedi roba koja se tamo prodaje. Dnevno kroz pijacu prodefiluje više od 10 hiljada ljudi, što kupaca, što prodavaca, što putnika namjernika. Vikendom se svi brojevi i računice udvostruče. Kada se uzme da na samoj pijace postoji više od dvije hiljade tezgi i malih radnji, od kojih prema službenim podacima njih 1.780 ima dozvolu za rad, i kada se taj broj pomnoži sa prosjekom od po deset KM po kvadratnom metru za svaku tezgu, dobijaju se cifre od kojih se dobija glavobolja. Dodaju li se tim brojevima i prohodi od parkirališta i raznih usluga, onda se sa pravom može tvrditi da je "Arizona" pravi rudnik novčanih sredstava koja sama nadolaze. Prije uspostavljanja distrikta posao oko upravlajnja pijacom vodio je opštinski aranžman Ravne Brčko, koji je prema zvaničnim podacima, od uspostavljanja tržnice do uspostavljanja distrikta na ime prihoda sa pijace prijavio samo 300 hiljada KM. Vlada distrikta na istom terenu pod istim uslovima, ali sa novom upravljačkom strukturom, uknjižila je nešto više od 800 hiljada KM čiste zarade od korisnika tezgi.

Od početka rada tržnice na pijaci "Arizona", uticaj kao i poslovi su podjeljeni. Prvi dio pijace, odmah pored glavnog puta iz pravca Orašja ka Tuzli, kontrolisalo je Udruženje hrvatskih boraca HVIDRA, neformalno pod direktnom kontrolom HDZ-a. Drugi dio pijace kontrolisalo je A.D. "Posavina" iz Orašja, firma koja se bavi trgovinskim uslugama, koja je pod kontrolom hrvatske opozicije u BiH - Nove hrvatske inicijative. Do uspostavljanja Brčko distrikta kao pravne I administrativne jedinice, poslovi na pijaci bili su pod kontrolom brčanskih Hrvata.

Hrvati kao neprikosnoveni vlasnici teritorije, ubirali su poreze za 2.200 tezgi i štandova, koliko ih je na pijaci bilo, kao i prihode od parkirališta. Bošnjaci su uglavnom vlasnici tih tezgi u procentualnom omjeru od oko 80 posto, Srbi drže teritoriju tezgi sa 19 posto, dok se dvije hrvatske porodice uz tri kineske tezge bore za onaj jedan odsto. Kada se pomnoži broj tezgi sa zakupninom, koja se kreće od minimalnih 150 do maksimalnih 500 KM i tome doda prihod od parkinga, Hrvatska opština Ravne Brčko imala je mjesečni prihod od pijace tek nešto više od 700.000 KM. Statistike radi, prosječna zakupnina tezgi bila je oko 300 KM, bez obzira gdje vaš automobil bio čuvan i od koga, cijena parkiranja je 2 KM za putnička vozila, 15 za autobus i 25 za kamion.

Uvidjevši da je "Arizona" rudnik novca, prvi supervizor za Brčko Robert Farand želio je pijacu pretvoriti u ozbiljan izvor prihoda i opstanak distrikta. Međutim, mnogi visoki međunarodni zvaničnici su u tome vidjeli legalizaciju šverca, prostitucije i drugih mutnih radnji. Dugo je trebalo lokalnim političarima, predvođenim Ismetom Dedejićem, šefom odjeljenja za urbanizam, prostorno planiranje i privatizaciju u vladi distrikta, da ubjede međunarodne zvaničnike u potrebu da se na odgovarajući i opšteprihvatljiv način "Arizona" uredi.

Prema ponudi mješovite firme "Interproject", u čijem sastavu je nekoliko firmi iz Italije I BiH, urbanističko riješenje kompleksa na kojem je predvidjena tržnica zahvata prostor od 60 hektara. Izgrdnja bi bila podjeljenja u dvije faze. Prva faza bi obuhvatila izgradnju na 45 hektara koji su zahtijevni javnim pozivom, dok bi preostalih 15 hektara bili prijedlog investitora za kompletiranje urbanističke cijeline.

Prva faza radila bi se u četiri etape. Prva etapa predstavlja cjelinu za sebe i podrazumjeva potpuno opremanje dijela prostora kako bi isti bio priveden konačnoj namjeni. U tom dijelu bila bi izgrađena 22 objekta trgovčkog centra, otvorena tržnica, skladište, objekat policije, ambulate i vatrogasne službe, kao i infrastruktura. Druga etapa predstavlja dopunu prve I obuhvata izgradnju novih objekata parkinga. U trećoj fazi bili bi izgrađeni motel, benzinska pumpa, transportni terminal i 21 objekat trgovačkog centra. Četvrta faza bi se završila izgradnjom stambenih jedinica, šoping centra, kasina, bioskopa i diskoteke. Na taj način bi se formirao novi centar koji funkcioniše kao cijelina za sebe i kao prostor kojem gravitira veoma široko područje.

Ovaj projekta bi, prema investitoru, koštao 250 miliona KM i rok izgradnje bi bio od 3 do 8 godina, uz koncesije na 20 godina.

Radnicima na pijaci, koji za sebe kažu da, pored opštinskih činovnika, jedini imaju redovna primanja, tvrde da im ova ideja uređenja pijace obećava poslovnu budućnost. Njihov optimizam nije bezrazložan. "Arizona" je danas jedan urbanističko neuređen prostor na kome se odvija veoma veliki promet. Na njenom prostoru je preko 2.000 prodavnica koje su bez minimalnih higijensko-tehničkih uslova za obavljanje bilo kakvih djelatnosti.

Vlasti u distriktu vide veliku razvojnu šansu pretvaranjem pijace u trgovački centar. "Na "Arizoni" je počelo okupljnje poslovnih ljudi iz svih država bivše Jugoslavije, pa I nekih drugih zemalja. Poslovni ljudi su našli kanale da se tamo sretnu i rade neki posao. Vlada je počela da legalizuje rad na tržnici, ne tražeći sve uslove koji su zakonom propisani. Izvršili smo identifikaciju i izdali preko 1.800 dozvola za rad", kaže Dedejić.

On smatra da je za uredjenje pijace potrebno dosta vremena. "Mi smo svjesni da su to ogromna sredstva i da je potrebno obezbjediti preko 70 hiljada metara kvadratnih poslovnog, skladišnog i drugog prostora, zatim treba izgraditi neophodnu infrastrukturu i urediti zelene površine da bi to postao jedan moderni poslovni centar. Naše procjene govore da se tamo treba uložiti preko 50 miliona KM da bi se uredio isti prostor koji sada postoji", objašnjava Dedejić.

Dedejić očekuje da će se realizacijom projekta ostvarivati trećina planiranog budžeta distrikta. "Ako bi se uredio taj odnos kako mislimo i po planu, naše su pretpostavke da bi se budžet Brčko distrikta povećao za 25 do 30 miliona KM godišnje, i to po raznim osnovama. To je praktično 30 odsto planiranog budžeta Brčko distrikta", kaže, dodajući da se od pijace izdržava preko 15 hiljada ljudi.

Ugovor koji je nedavno potpisan između Vlade distrikta i mješovite firme "Italproject" stupio je na snagu od nove godine. Prema riječima jednog od direktora "Italprojecta" Jovice Stevanovića, trenutno se vrši faza projektovanja i odabiranja vrste konstrukcije za prve objekte koji će biti izgradjeni do kraja jeseni ove godine. "Očekujemo prve radove početkom marta, a već do kraja februara ponudićemo sadašnjim korisnicima "Arizone" buduće rješenje njihovih ranih mjesta, kao i projektnu dokumentaciju", kaže Stevanović. Prema njegovim riječima, sadašnji vlasnici tezgi neće prekidati svoj posao, nego će svoje aktivnosti preseliti u nove objekte kada se steknu uslovi.

Podsjećanja radi, "Arizona" je nikla odmah poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, u vrijeme kada je grad Brčko bio podijeljen na tri administrativne cjeline. Ideja njenog osnivača bila je da se trgovinom na jednom prostoru stvore uslovi za komunikaciju u cilju pomirenja.

Vladimir Matijević (AIM)