Zakon o stranim ulaganjima: Obavljen lakši dio posla

Banjaluka, 28. Januar 2002. (AIM)

Republika Srpska je usvajanjem Zakona o stranim ulaganjima i Zakona o koncesijama dobila kvalitetna zakonska rješenja koja će stranim ulaganjima omogućiti brži proces i povoljniju klimu za ulaganja, kaže ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom u Vladi RS Fuad Turalić. On ističe da ovi zakoni precizno definišu pitanja koja nisu bila obuhvaćena ranijim Zakonom o koncesijama i stranim ulaganjima, kao i da su usklađeni sa zakonima u Federaciji BiH i Zakonom o direktnim stranim ulaganjima na nivou Bosne i Hercegovine.

Novim Zakonom o stranim ulaganjima i Zakonom o koncesijama potpuno su izjednačena prava i obaveze domaćih i stranih ulagača u RS. Stranac ima ista prava i obaveze kao domaći ulagač, što podrazumijeva da se neće vršiti diskriminacija stranih ulagača ni po kom osnovu. Stranac ima pravo da investira i reinvestira dobit iz takvih ulaganja u bilo koji sektor privrednih i neprivrednih djelatnosti u Republici Srpskoj, i to u obliku i pod uslovima definisanim za domaće ulagače po važećim zakonima RS. Strani državljani moći će u RS osnovati vlastito preduzeće, preduzeće u zajedničkoj svojini sa domaćim ulaganjem i moći će bez ograničenja vršiti ulaganja u domaća preduzeća. Izuzetak su jedino ulaganja u preduzeća koje se bavi proizvodnjom oružja, municije, eksploziva u vojne opreme. U njima strani ulog ne može preći 49 od glavnice preduzeća.

Prava i obaveze stranog ulagača po osnovu ovog Zakona ne mogu biti ukinuta ili poništena stupanjem na snagu naknadno donesenih propisa i zakona, a ukoliko novi budu povoljniji za ulagače oni imaju pravo da biraju režim koji će biti mjerodavan za njihova ulaganja. "Ova dva zakona će predstavljati naše moćno oružje s kojim ćemo moći izaći pred strane ulagače. Jednostavan je i vrlo prihvatljiv za strance, sada je samo stvar jedne kvalitetne promocije", kaže ministar Turalić.

Strani ulagači će moći uložiti u postojeće preduzeće sav profit, a dividendu može da iznese iz zemlje ili da je reinvestiraju ponovo, potpuno ili djelom. Posebna pažnja je posvećena stimulativnim mjerama za strane investitore, kao što je donošenje novog Zakona o stranim ulaganjima i Zakona o koncesijama, smanjenju poreskih stopa, sigurnosti stranih investicija, javnosti tendera i formiranju Agencije za pripremu i promociju stranih ulaganja.

Problemi sa kojima se suočava privreda Republike Srpske su postojanje dugog perioda sa nestabilnim cijenama, nedostatak dovoljnog usmjerenja ka efikasnijim načinima proizvodnje koji su naslijeđe iz komunističkog perioda, zastarjela tehnička oprema, odliv stručnih kadrova, neadekvatne mogućnosti kreditiranja i komplikovane birokratske procedure naslijeđene iz socijalističke ekonomije. Ali, Republika Srpska ima i niz unutrašnjih prednosti kao što su bogati prirodni resursi, solidno obrazovano stanovništvo, relativno razvijenu infrastrukturu, konkurentne cijene resursa i spremnost za provođenje temeljnih ekonomskih reformi.

Strana ulaganja registruju se kod Ministarstva za ekonomske odnose sa inostranstvom. Ulagač je dužan podnijeti prijavu Ministarsvu radi registracije ugovora ili drugog akta ulaganja, kao i svih akata u roku od 30 dana od dana potpisivanja, a u roku od pet dana od podnošenja prijave donosi se odluka o registraciji stranog ulaganja. "Ranije su dominirale donacije, a manji dio su bili krediti. Sada se situacija izmjenila pa se povećava udio kredita, a gotovo se zanemaruje udio donacija. Za period 1. januar 1996. do

1. novembar 2000. godine ino ulaganja u gotovini je bilo 78 miliona, 210 miliona u osnovnim sredstvima, što uz ulaganja u prava daje ukupnu sumu nešto veću od 300 miliona maraka", kaže Turalić.

Kada je o ino ulaganjima riječ, najveći broj ulagača je sa prostora SR Jugoslavije, ali najveći ulagači su Svjetska banka, Evropska banka i druge finansijske organizacije. "Slab plasman stranih investicija u RS je posljedica lošeg stanja našeg bankarskog sektora. Kad stranac dođe da investira u našu privredu on zahtjeva neke protugarancije, bez kojih je gotovo nemoguće realizovati strana ulaganja. Nadam se da ćemo uskoro sve to prevazići na tri načina. Prvo, privatizacijom banaka, drugo, osposobljavajući ih da rade ove poslove, a treće, dobićemo i kreditne linije od Međunarodne banke koje ćemo moći koristiti između ostalog i za ove garancije", objašnjava Turalić.

Prema podacima Privredne komore RS, većina investitora u anketama koje su provođene pokazuje da je politička stabilnost značajan preduslov za strane investicije. Određena neizvjesnot se pripisuje političkom i ustavnom stanju u BiH. Privrednici smatraju da to može da uzrokuje zabrinutost kod potencijalnih investitora. Oni upozoravaju da je tržište RS relativno malo i nije u potpunosti integrisano, a poznato je da je upravo veličina tržišta jedan od presudnih faktora kad multinacionalne kompanije odlučuju gdje investirati sredstva.

Nivo produktivnosti u privredi je vrlo nizak. Radna snaga i domaći menadžeri, još ne rade prema međunarodnim standardima. To je problem koji je i u određenoj mjeri zajednički za sve ekonomije u tranziciji. Ono što potencijalno može privući strane investitore je jeftina rana snaga.

Zbunjujuće djeluje na strance politička i vladina organizacija na nivou cijele države, koja predstavlja destimulirajući faktor za direktna ulaganja. Ekonomski stručnjaci upozoravaju da je veliki nedostatak što je BiH zbog ratnih dejstava dosta kasno krenula u privatizaciju, tako da su zemlje iz Srednje i Istočne Evrope već završile privatizaciju i veliki strani investitori, koji su namjeravali ulagati u ovaj dio Evrope, su već pronašli strateške partnere.

Pravni stručnjaci, pak, tvrde da je problem sporost sudova i korupcija koji kod stranih ulagača oni cijenu i rizik poslovanja. Pitanje korupcije utiče na gotovo svaki aspekt poslovanja u RS i BiH, te predstavlja ozbiljnu prepreku inivestiranju. Advokat Goran Bubić tvrdi da je postupak osnivanja poslovnog subjekta u RS jako birokratiziran. Prema njegovim riječima, za registraciju firmi u RS potrebno je jedan do dva mjeseca, što dodatno povećava troškove.

Direktor Poreke uprave RS Milica Bisić, međutim, tvrdi da je set najnovijih poreskih zakona otvorio prostor stranim ulaganjima upravo zbog toga što je usvojio opštepoznate modele oporezivanja. Ona kaže da su poreskom reformom prošle godine snižene poreske stope. Nijedan novi porez nije uveden, dok su svi postojeći smanjeni. "To je javni poziv stranim ulagačima da dođu u RS", kaže Bisić.

Poređenja radi, poreska stopa u slobodnim zonama u Kini, koja se navodi kao primjer, je 15 odsto, a u Republici Srpskoj porez na dobit je 10 odsto, što znači da smo svi jedna velika slobodan zona, od koje uskoro možemo očekivati dobit.

Savjetodavna služba za strane investicije Međunarodne korporacije i Svjetske banke (FIAS) uradila je studiju -Administrativne barijere invetiranju u BiH-, u kojoj je ocijenjeno da je postojeći pravni i zakonski okvir u BiH zasnovan na lavirintu formalinih i neformalnih pravila, po raznim nivoima, od države, entiteta, opština i kantona. Zaključak ovog izvještaja je da je sadašnji ekonomsko pravni okvir i dalje isparčan uprkos značajnim i široko obuhvatnim programa pravne reforme i harmonizacije. Iako su uspostavljeni mnogi ključni elementi, još uvijek postoji veliki broj područja, uključujući i pravosuđe, koje treba revidirati, srediti i ojačati.

Mladen Mirosavljavić (AIM)