Pregovori - sredstvo ili cilj?

Crna Gora-Srbija, nakon Solaninog posredovanja

U Beogradu je u petak okoncana jos jedna runda pregovora o buducim odnosima Crne Gore i Srbije. Najvisi predstavnici vlasti u Beogradu i Podgorici prihvatili su prijedlog Havijera Solane da se pocetkom februara u Briselu odrzi jos jedan sastanak eksperata, a da, potom, konacnu rijec daju politicari

AIM Podgorica, 27.01.2002. godine

Ni ovonedjeljni samit najvisih zvanicnika Crne Gore, Srbije i SRJ, pod budnim okom i(li) dirigentskom palicom Havijera Solane, nije doveo do priblizavanja stavova Beograda i Podgorice o njihovim buducim odnosima. Uprkos tome, iz Palate federacije sve su strane izasle s vise optimizma, nego sto su u nju usle!? Jugoslovenski predsjednik, Vojislav Kostunica, nakon polusatnog plenarnog debatovanja, kazao je da u ťnastavak pregovora ulazi sa mnogo vise optimizma i nade". Predsjednik Crne Gore, Milo Dukanovic razloge za zadovoljstvo nasao je u tome sto "dijalog tece planiranom dinamikom" i uz visok stepen tolerancije. Konacno, i visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku dobio je ono sto je trazio: jos jedan krug ekspertskih pregovora, 4. februara u Briselu, uz ucesce medunarodnih strucnjaka, te (valjda) zavrsnu rundu pregovora drzavnih rukovodstava, do kraja drugog mjeseca.

Kako ce novo odlaganje rjesenja da se odrazi na prilike u Crnoj Gori?

"EU zeli da jugoslovenska federacija postane nas clan i zato nam nije svejedno sta se u toj drzavi desava. Nas je plan da do kraja februara budu okoncani svi sastanci i da se ostvari konacan cilj - da svi zajedno udete u EU i mi cemo uciniti sve sto je u nasoj moci da se to i dogodi" - rekao je Solana napustajuci Beograd, uz opasku stanovnicima Crne Gore da "odvajanje nije brzi, nego sporiji put za ulazak u EU".

Moci Brisela, zacijelo, nijesu male. U njih se, vise nego u sopstvene snage, uzdaju vlasti u Beogradu i opozicija u Podgorici. Iz usta mnogih lidera tih dviju politickih grupacija cula su se ocekivanja, odnosno prizeljkivanja da Solana napokon na sto stavi gotov papir i Dukanovicu kaze - ostavi ili uzmi. Do toga, medutim, ni ovaj put nije doslo. Zato je u projugoslovenskim krugovima utjeha pronadena u nagovjestaju da, na predstojecem sastanku u Briselu, eksperti EU nece samo slusati kolege sa Balkana, nego ce im stosta i pojasniti, iz ugla funkcionisanja petnaestorice. Predsjednik Narodne stranke, Dragan Soc, jedan od najglasnijih zagovornika rezolutnijeg pristupa Brisela jugoslovenskoj krizi, primijetio je kako Dukanovic "nije pomenuo ni 'r' od referenduma", u izjavi nakon posljednjeg sastanka. Soc je ocijenio da crnogorski predsjednik uvida tvrdokorno protivljenje medunarodne zajednice crnogorskoj nezavisnosti, ali i gubljenje podrske tom projektu unutar Crne Gore, pa je zakljucio da opadaju sanse za odrzavanje referenduma uopste, a narocito ovog proljeca.

Soc se tim stavom udaljio od svog potpredsjednika, Predraga Drecuna, koji se zalozio za plebiscit o drzavnom statusu vec pocetkom proljeca, a priblizio se lideru koalicionog partnera, SNP - Predragu Bulatovicu i njegovom rezonovanju da, kako god se pregovori Beograda i Podgorice okoncali, referenduma prije jeseni ne moze biti. U projugoslovenskom koalicionom trilingu ostala je da strci samo Bojoviceva SNS, koja preferira prijevremene izbore.

Sudeci po tome kako crnogorski politicki analiticari "citaju" taktiku EU, reklo bi de da je upravo SNS na liniji planova Brisela. Iako je i sam Solana markirao kraj februara za rok okoncanja pregovora o buducim odnosima Crne Gore i Srbije, ovdje se vjeruje da bi i taj termin mogao biti preskocen. Pogotovo tipuju na odugovlacenje unutarcrnogorskog dijaloga, koji bi trebalo da definise uslove za odrzavanje referenduma. U tom otezanju dobar posao za federaciju odradile bi, ocekuje se, nevolje u kojima grca crnogorska ekonomija, u kombinaciji sa propagandistickim djelovanjem protiv vlasti, poput afere "Nacional".

Ukoliko bi se izbjeglo odrzavanje referenduma prije sezone godisnjih odmora, u prvi plan izbili bi lokalni izbori. Bila bi to, procjenjuje se u projugoslovenskim krugovima, dobra prilika da se jos podrije Dukanoviceva vlast. Rezultati ankete sto ih je prije nekoliko dana objavio podgoricki Centar za demokratiju (CEDEM), pokazuju da se topi prednost pristalica nezavisnosti nad federalistima, te da je koalicija "Zajedno za Jugoslaviju" oko tri procenta ispred koalicije "Pobjeda je Crne Gore". Brisel, dakle, izbjegava rizicnu i po sebe komromitujucu varijantu otvorenih pritisaka ili sankcija prema Podgorici, ali se upinje da nezavisnost Crne Gore sprijeci ne skidajuci rukavice.

Namjere Havijera Solane i onih u cije ime vodi politiku lako bi prozreli i manje vjesti politicari od crnogorskog predsjednika. Nije, medutim, dovoljno znati sta protivnik sprema, potrebno je pronaci adekvatan odgovor. Ako EU zatrazi nastavak pregovora i nakon februara, Dukanovic ce se naci u dilemi: nastaviti ili prekinuti igru. Nastavak bi znacio jos jedno odlaganje referenduma, dok bi napustanje pregovora nosilo rizik optuzbe za povlacenje famoznog "jednostranog poteza"?! Da zna kako su pregovori vec postali svrha sami sebi, a ne sredstvo za postizanje kompromisa, Predsjednik RCG natuknuo je na zajednickom presu sa Solanom i Kostunicom, ustvrdivsi da se vec igra "drugo poluvrijeme", da su ekspertski razgovori "vec iscrpli dobar dio tema", te da ce se "do kraja februara razgovori o buducnosti odnosa Crne Gore i Srbije okoncati na demokratski nacin".

Sudeci po izjavama njegovih najblizih saradnika, koji svi odreda ponavljaju da ce referenduma biti ovoga proljeca, Dukanovic se vec opredijelio da, ako se bude moralo, izade iz pregovarackog procesa. Pitanje je, medutim, da li je Solana spreman da do kraja odigra tako licemjeran politicki potez. Pogotovo imajuci u vidu da i Beograd sve teze sakriva nervozu zbog odugovlacenja pregovora sa Podgoricom. Drecunova olako nagovijestena brzina organizovanja crnogorskog referenduma uglavnom se tumaci kao glasnogovornicka usluga Vojislavu Kostunici. No, i Dindicev je covjek od povjerenja, Ceda Jovanovic izjavio da "Srbija predugo i pretesko trpi posljedice zbog nerazjasnjenih odnosa sa Crnom Gorom". Konacno, Baticeva DHSS samo ceka crnogorski potez, pa da krene u prikupljanje potpisa za plebiscit u Srbiji ("I Srbija se pita"). Analiticar iz Beograda, Dusan Janjic smatra da iza te inicijative stoji srpski premijer, Zoran Dindic. Ankete, pak, pokazuju dramaticnu podijeljenost i stanovnika Srbije o nezavisnosti ili zajednici sa Crnom Gorom - 42:41 za federaliste!

Dukanovicev manevarski prostor smanjuju i ponovo nervozni liberali. Politicki lider LSCG, Miodrag Zivkovic smatra da je novi krug ekspertskih pregovora los znak za crnogorsku nezavisnost. "Brisel i Beograd koriste neodlucnost crnogorskih pregovaraca i prolongiraju odluku unedogled. To slabi snage koje se zalazu za medunarodno priznanje Crne Gore" - kaze Zivkovic. Crnogorski premijer, Filip Vujanovic i nakon najnovije sesije na vrhu, plus Solana, kaze: "Vidjecemo sta ce donijeti dva sastanka u februaru i da li ce biti neophodno organizovati referendum. Mozemo se dogovoriti samo ukoliko Srbija prihvati uniju nezavisnih drzava. Ubijeden sam da je to optimalan model i da ovu krizu mozemo rijesiti po ceskoslovackom modelu. Ako Beograd ne bude imao razumijevanja za nasu ponudu - idemo na referendum" - izricit je Vujanovic.

Po Ustavu Crne Gore, odluku o referendumu donosi Skupstina na prijedlog Predsjednika Republike. Od zakazivanja do odrzavanja referenduma ne moze proci manje od 45, niti vise od 90 dana.

Darko SUKOVIC (AIM)