Deca žrtve roditelja
Nasilje u porodici u porastu u Kragujevcu
Najveći broj prijava se odnosi na zanemarivanje , zlostavljanje i seksulanu zloupotrebu dece, a najčešće takve slučajeve prijavljuju srodnici, škola, poznanici. Decu najčešće maltretira otac.Živimo u sredini u kojoj još vlada mišljenje da je "batina iz raja izašla" i gde roditelji polaze od činjenice "ja sam ga rodio, ja ću ga i ubiti", kažu u Cenru za socijalni rad
AIM, Beograd,18.1.2002.
U Kragujevcu je u porastu nasilje u porodicama.Koliko? To niko nije utvdio, jer žrtve najčešće ćute i poriču, a okolina "ne vidi". Centar za socijalni rad i druge kragujevačke nadležne institucija nedavno su upozorile na ovu vrstu nasilja.
U kragujevačkom MUP-u kažu da je opšta bezbedonosna situacija u gradu poboljšana, uz upozorenje da je u porastu nasilje u porodici i da su sve češći slučajevi kada nasilje ostaje "sakriveno u pododičnom ambijenu". Najveće žrtve su najslabiji - deca. U gradskom Centru za socijalni rad u toku je formiranje tima za zaštitu zlostavljane dece i žena u kome će saradjivati stručnjaci iz svih institucija, od socijalnih do pravosudnih i policije, koje mogu da pomognu žrtvama.
Psiholog u Centru Snežana Tomašević kaže da u Kragujevcu ne postoje pouzdani podaci o broju zlostavljane dece, jer žrtve najčešće ne govore o tome. Ona je rekla da je zajednička procena svih stručnjaka koji se bave ovim problemom da je "broj zlostavljene dece u porastu", navodeći samo podatak da je u prvih osam meseci prošle godine prijavljeno 18 slučajeva zlostavljanja dece, dok se godišnje Centru prijavi od 10 do 12 slučajeva. Tomaševićeva upozorava da je taj broj "daleko manji od realnog broja dece koja su izložena nasilju u porodici".
"Najveći broj prijava se odnosi na zanemarivanje dece, zlostavljanje i seksulanu zloupotrebu dece, a najčešće takve slučajeve prijavljuju srodnici, škola, poznanici", kaže Tomaševićeva Ona napominje da je veoma teško i pored utvrdjivanja svih činjenica pomoći žrtvama. Izražavajući žaljenje što živimo u sredini u kojoj još uvek vlada mišljenje da je "batina iz raja izašla" i gde roditelji polaze od činjenice "ja sam ga rodio, ja ću ga i ubiti", Tomaševićeva kaže da decu najčešće maltretira otac. Ona ističe da je teško napraviti razliku izmedju "zlostavljanja i strogog kažnjavanja dece " i dokazati da je dete zlostavljano, jer sudski proces dugo traje, a dete u celokupnom postupku čak sedam puta odgovara na razna pitanja (!)."Koliko god se svi mi trudili da pomognemo zlostavljanom detetu, činjenica je da u toku dugotrajnog postupka mi maltretiramo dete i izlažemo ga dodatnim traumama", zaključuje Tomaševićeva. Ona smatra da Centru za socijalni rad treba da se obezbedi veća pravna moć da bi mogao da zaštiti zlostavljanu decu.
Psiholog Bojka Petković iz Centra za socijalni rad ističe da je socioekonomski momenat presudan, jer teška ekonomska situacija izaziva povećnu agresiju i nervozu, čije su prve žrtve najbliži članovi porodice. Ona kaže da su "ljudi na ivici sagorevanja i pokušavajući da nadju izlaz, najčešće svoj gnev ispoljavaju u porodici". Medjutim, ona ističe da "zlostavljanje dece nije karakteristično samo za siromašne porodice".
"U savetovalištu se srećemo sa pojavom da veliki broj roditelja gradi svoj status u društvu, tako što nekritički primorava svoju decu da se bave aktivnostima za koje deca nemaju interesovanje, što takodje predstavlja zlostavljanja dece", kaže Petkovićeva. "U situacijama kada procenimo da porodica nema snage da reši problem donosimo odluku o izdvajanju deteta, što može da bude rešenje, ali da stvori i osećaj krivice kod deteta", kaže naša sagovornica.Prema njenim rečima, u tom slučaju deci se obezbedjuje smaštaj u Domu za decu bez roditeljskog staranja , u kome je trenutno 64 mališana, medju kojima je samo oko desetoro dece bez oba roditelja.
U nedavno objavljenoj studiji "Udarac po duši", Nada Banjanin Djuričić tvrdi da naše društvo još uvek pati od "povišene tolerancije prema domaćem nasilju". Ona ističe da postoji "društvena zavera ćutanja" o fenomenu zlostavljanja dece i pored činjenice da se danas "maltretiranje dece smatra vodećim uzrokom smrtnosti dece i velikim problemom na području javnog zdravlja". Stručnjaci ukazuju da "decu oba pola ni od koga ne treba toliko čuvati koliko od vlastitih roditelja".
Olivera S. Tomić (AIM)