Obnova vjerskih objekata: Godina važnog projekta

Banjaluka, 16. Januar 2002. (AIM)

U Bosni i Hercegovini (BiH) ove godine bi trebala biti obnovljena četiri važna u ratu uništena vjerska objekta. Riječ je o Aladža džamiji u Srbinju (Foči), manastiru Žitomislić u Mostaru, Katoličkoj crkvi u Derventi i Jevrejskom groblju u Sarajevu. Pomenuti vjerski spomenici dio su projekta koji je predložio UN, a podržalo Međureligijsko vijeće BiH. Njihova obnova, prema nekim procjenama, koštala bi blizu 15 miliona dolara, a sredstva bi trebalo da se obezbijede preko zajedničkog Fonda.

Ideja za projekat simbolične obnove potekla još u maju 2000. Godine. Nedostatak novca bio je glavni razlog što se projekat ni do danas nije počeo realizovati. Prema polednjim najavama, na većini njih radovi bi trebali da počnu već na proljeće. "UN misija razumije da BiH ima dugu tradiciju u religiji i religijskim različitostima. Zbog toga je specijalni izaslanik Generalnog sekretara Žak Pol Klajn predložio Međureligijskom komitetu rekonstrukciju četiri religijska objekta koji svaki ya sebe predstavlja jednu religijsku zajednicu u BiH", kaže Kejt Frison, portparol UN misije u BiH. Prema njenim riječima, cilj je da se ta četiri objekta rekonstruišu u isto vrijeme da bi se preduprijedile bilo kakve opstrukcije ili politizacija.

U UN-u kažu da bi projekat obnove četiri vjerska objekta trebalo da bude samo dobra osnova za obnovu i izgradnju preostalih vjerskih objekata koji su uništeni tokom rata u BiH. "Ono što projekat obezbjeđuje su dvije vrlo značajne stvari - anuliranje svih političkih barijera i problema oko dobijanja dozvola i finansijska podrška samoj izgradnji i obnovi pomenutih vjerskih objekata", objašnjava Ifet Mustafić, pomoćnik za međunarodne i međureligijske odnose u kabinetu reis-ul-uleme. Ipak, u Eparhiji zahumsko - hercegovačkoj i primorskoj smatraju da izgradnja vjerskih objekata ne bi trebalo da se uslovljava. "Ja lično ne želim da se veže manastir Žitomislić za gradnju bilo kog drugog objekta - bilo sinagoga, džamija ili crkava. Uslovljenost isključuje slobodu. Ja tražim obnovu sa argumentima koji su istorijski, teološki i kulturološki, a ne iz razloga ako vi nama date da pravimo Žitomislić, mi ćemo dati da se gradi, recimo, džamija u Srbinju. To nije sloboda", smatra episkop zahumsko - hercegovački i primorski Grigorije.

Eparhija Zahumsko - hercegovačka i primorska predložila je obnovu manastira Žitomislić u obliku kakav je on imao u 15 vijeku. Prema tom projektu manastir bi trebalo da ima kupolu, poput one koja se vidi na jednoj od ktitorskih fresaka. Episkop Grigorije kaže da ovaj prijedlog nije naišao na razumijevanje mostarske opštine Jug. I objašnjava: "Pravoslavna arhitektura ima svoj smisao. Kupola na Pravoslavnoj crkvi ima teološke razloge zbog kojih je napravljena i kazuje koja je njena funkcija. Ali, i pored toga, mi ne nastojimo da bude po svaku cijenu taj projekat koji mi predlažemo. Međutim, kažemo da mi još uvijek ne možemo da izgradimo crkvu u dolini Neretve kakvu mi hoćemo".

Obnova crkve u Žitomisliću trebalo bi da košta oko 450.000 maraka. Dio novca za obnovu već su donirale izbjeglice iz doline Neretve koje trenutno žive u Americi. Obnova Žitomislića, kako se očekuje, trebalo bi da počne u februaru. Njegova izgradnja, smatra episkop, značila bi prije svega sigurnost za ljude koji se tamo vraćaju, ali i svjedočanstvo da su tamo bili prisutni vijekovima.

Projektom obnove vjerskih objekata predviđena je i izgradnja Aladža džamije u Srbinju (Foča). Riječ je o građevini koja je građena u 16. vijeku, a o čijem nekadašnjem izgledu nema tragova ni u Turskoj. Tokom rata srušena je do temelja. Iako su u njenoj prvobitnoj izgradnji učestvovali dubrovački klesari i persijski graditelji, stručnjaci tvrde da je moguće vratiti njen prvobitni izgled. Direktor Centra za islamsku arhitekturu u BiH Kemal Zukić tvrdi da su njeni ostaci pronađeni u nasipu kod Srbinja. "Najveći dio tih originalnih djelova moći će se iskopati i vratiti, što će povećati njenu vrijednost", kaže Zukić.

Prema procjenama, izgradnja Aladža džamije koštala bi blizu 5 miliona maraka. U Islamskoj zajednici BiH kažu da bi se njenom izgradnjom i sami povratnici u Srbinje osjećali sigurnijim. Pomoćnik za međunarodne i medjureligisjke odnose u kabinetu reis-ul-uleme Ifet Mustafić tvrdi da je suštinski značaj obnove ovih objekata 'vraćanje filma unazad', odnosno, vraćanje ljudi koji su sa tim objektima protjerani. "Obnova svih vjerskih objekata je zapravo poruka ljudima koji su protjerani sa tih prostora da su slobodni da se vrate, ne kao nečiji robovi nego slobodni ljudi koji mogu upražnjavati svoju vjeru i kulturu".

Ukoliko se realizuje projekat Međureligijskog vijeća i UN-a I derventski katolici uskoro bi mogli dobiti svoj vjerski objekat. Iako je to nekada bila jedna od najmodernijih katoličkih crkava na Balkanu, danas je od nje ostala samo kripta ili takozvani podrum, koji je znatno oštećen. Velečasni Mirko Bešlić kaže da je uz pomoć Kardinala Vinka Puljića i donatora uklonio ruševine crkve 1999. godine.

Velečasni Bešlić danas misu služi u prostorijama predviđenim za župski ured. Često se, kaže, dešava da vjernici misi prisustvuju i po hodnicima. On se nada da će izgradnja brzo krenuti, jer 'postoje uslovi za izgradnju nove crkve.

Za razliku od ostale tri konfesije u BiH, Jevrejska zajednica predložila je obnovu jevrejskog groblja u Sarajevu. Radi se o jednom od najstarijih i najinteresantnijih jevrejskih groblja u Evropi sa spomenicima starim i preko 400 godina. Njegova obnova očekuje se na proljeće. Predsjednik Jevrjeske zajednice u BiH Jakob Finci kaže da obnova starog jevrjeskog groblja ima kulturni značaj zato što se radi o spomeniku velike vrijednosti i koji je u kandidaturi za zaštitu spomenika kod UNESCO-a kao jedan od prvih iz BiH.

Tokom rata groblje se nalazilo na samoj liniji razgraničenja, zbog čega je poprilično ostećeno. Finci kaže da je za njegovu sanaciju potrebno blizu 900.000 maraka. "Mislim da nije potrebno graditi velelepne i skupe objekte da bi mogli stupiti u kontakt sa Bogom. Za to vam je potrebno sve što nosite u srcu i zbog toga mislim da nema potrebe velika sredstva ulagati u neke nove objekte. Ali ako saberemo koliko je do sada napravljeno i obnovljeno kuća, onda s vremenom i vjerski objekti mogu doći na red", smatra Finci.

Novac za obnovu projektom predviđenih objekata već se prikuplja. Problem je što još uvijek ne postoji žiro - račun na koji bi se sredstva mogla uplatiti. U međureligijskom vijeću kažu da bi uskoro trebao da se otvori račun na koji će, pored brojnih već sada zainteresovanih stranih donatora, novac moći uplatiti i građani BiH.

Iako je od završetka rata u BiH prošlo gotovo šest godina, na stotine vjerskih objekata u BiH i dalje čeka na obnovu. Često se kao kamena spoticanja u njihovoj obnovi navode političke opstrukcije vlasti. Obnova Aladža džamije u Srbinju (Foči), manastira Žitomislić, Katoličke crkve u Derventi i Jevrejskog groblja u Sarajevu može biti simboličan znak pomirenja I saglasnosti za nesmetanu obnovu preostalih vjerskih objekata u BiH.

Nedeljka Breberina (AIM)