Iz slamarice u slamaricu

Start eura u Crnoj Gori

Od 11 miliona eura koje su iz ovdasnjih banaka i filijala ZOP-a otkupili gra|ani i privreda, natrag se, preko dnevnih pazara crnogorskih preduzeca vratilo tek 200 eura

AIM Podgorica, 11.01.2002. godine

Do desetog januara za eure je u Crnoj Gori zamijenjeno vise od 30 miliona maraka. Tome treba dodati i 160 miliona maraka koji su se 31. decembra u ponoc nasli na racunima Zavoda za obracun i placanje i cetiri banke koje imaju ovlascenja za rad izdato od Centralne banke Crne Gore, i cija je konverzija obavljena po automatizmu.

Veliko interesovanje gra|ana i privrednika u Crnoj Gori za zamjenu maraka u euro uslovilo je neocekivane guzve pred bankama, gdje se, za konverziju, u redovima cekalo i po dva sata.

Brzina kojom se "topio" prvi kontingent od 30 miliona eura, dobavljen iz njemacke Komercijalne banke, izazvao je kod gradana i bankara strah da nece biti dovoljno eura za konverziju. Zato su predstavnici Centralne banke CG prekinuli bozicne praznike i hitno otputovali za Frankfurt, da bi se iste noci vratili sa novim kontingentom euro novcanica.

"Od desetog januara u platnom prometu Crne Gore nalazi se 55 miliona eura", saopstila je potom Dragana Ostojic, glavni ekonomista Centralne banke Crne Gore, uz uvjeravanje da ce novca za konverziju biti dovoljno.

No, ako se za proces zamjene moze reci da ide cak i brze od ocekivanog, to nije slucaj sa ulaskom novog novca u redovnu upotrebu. Prema nezvanicnim informacijama koje prenose podgoricki mediji, od 15 miliona eura koji su izasli iz ovdasnjih banaka i filijala ZOP-a, natrag se, preko dnevnih pazara crnogorskih preduzeca vratilo tek 200 eura.

Ostatak novca zavrsio je u slamaricama gra|ana, ali i tajnim sefovima preduzeca koja, ocito, i dalje dio svojih prihoda drze van legalnih tokova novca, kako bi izbjegli placanje poreskih dazbina.

Najupecatljiviji primjer takvog ponasanja predstavljaju preduzeca, medu kojima ima i onih u drzavnom vlasnistvu, koja su za isplatu decembarskih plata trebovala euro, da bi radnike, ipak, isplatili u markama, obavljajuci pritom internu konverziju novca iz sfere sive ekonomije.

Takva praksa dodatno komplikuje projekcije o kolicini novca koja se nalazi u Crnoj Gori, u legalnim i ilegalnim tokovima. Uoci 1. januara CBCG ozvanicila je procjenu po kojoj u Crnoj Gori, uz novac na racunima (oko 160 miliona maraka) u kesu cirkulise izmedu 200 i 250 miliona maraka. Vecina tog novca deponovana je u slamaricama ("kucnoj stednji") ovdasnjih gradana i kanalima sive ekonomije u kojima se odvija vise od cetrdeset odsto ukupnih privrednih aktivnosti u Crnoj Gori.

No, dosadasnja zamjena marke za euro otvara prostor za pretpostavke da se u Crnoj Gori, van legalnih tokova, nalazi znatno vise novca nego sto su to predvidali ovdasnji zvanicnici. Tako se, prema proracunima evropskih ekonomskih strucnjaka iznijetih u njemackom izdanju "Fajnensel tajmsa", u Crnoj Gori nalazi cijela milijarda maraka!

U svakom slucaju, crnogorski bankari zadovoljno trljaju ruke. Stednja, uslovljena i nemogucnoscu da se gotovinski zamijeni vise od deset hiljada maraka, iz dana u dan raste i tako doprinosi likvidnosti ovdasnjih banaka.

I pored hronicnog nepovjerenja koje gradani Crne Gore desetak godina unazad, sa razlogom, osjecaju prema ovdasnjim finanijskim institucijama, cetiri banke u kojima se vrsi konverzija u euro (Podgoricka, Hipotekarna, Crnogorska komercijalna i Euro banka) biljeze od pocetka zime znacajan priliv sredstava po osnovu nove stednje. Ukoliko se, jos, pokaze, da je ta stednja trajnijeg karaktera - korist ce imati i ovdasnja privreda.

Tajna "nove stednje" krije se, po mnogim procjenama u pravilima konverzije. "Iznosi do 10 hiljada maraka mogu se zamijeniti u gotovom, i to bez naknade, s tim sto u ZOP-u mijenjate do pet hiljada maraka bez provizije, a za iznos od pet do deset hiljada placa se provizija od 0,5 odsto. Kod banaka ne placate nikakvu proviziju. Za konverziju preko deset hiljada DEM potrebno je otvoriti racn u banci", objasjava Ljubis Krgovic predsjednik Savjeta Centralne banke CG.

U potpuno drugacjem raspoloznju, uvodnje nove valute dockuju crnogorski trgovci. U stvari, cnjenica da je u svakodnevnoj upotrebi euro tek simbolico zazvio, u neku ruku ide u prilog i njima, ali i kreatorima ovdasje monetarne politike. Jer, tek sa ozbiljnijim ulaskom eura u platni promet mogu nastati pravi problemi konverzije.

Primjera radi, fiskalne kase koje su sa mnogo pompe, ali i protivljenja, uvedene prose godine, josijesu opremljene softverom neophodnim za rad sa eurima. I neizvjesno je kada c to uopse biti ucnjeno. Uz to, prema ustaljenoj praksi, ovdasji trgovci najavljuju ozbiljan problem sa sitnim novcem i vracnjem kusura, iako iz CB tvrde da su u prvom kontingentu nabavljenih eura bila i tri miliona eura u kovanicama. Zato nije iskljucna mogucost da do neplaniranih poskupljenja roba ipak dod. Makar nezvanico - preko zaokruzvanja cijena prilikom naplate.

Ujedno, ovdasji trgovci strahuju da c koriscje zajednice evropske valute ogoliti cnjenicu da su mnoge robe u ovdasjim trgovinama znatno skuplje nego so su u zemljam odakle je roba uvezene - Italija na primjer. To bi moglo dati podsticaj njihovoj konkurenciji da pokus direktan proboj i na ovdasje trzse, So bi oznaclo kraj politike basnoslovnih trgovacih marzi Navodno, dolazak slovenacog "Merkatora" i otvaranje njihove robne kuce u Podgorici vec je gotova stvar.

Na kraju, kao kuriozitet za pedantne statisticare: Podgoricanin Dejan Dikanovic (38) prvi je stanovnik Crne Gore koji je, pet minuta po pocetku 2002. godine, marke zamijenio za novcanice eura, i kao poklon dobio stednu knjizicu Podgoricke banke sa orocenih 50 eura.

Zoran RADULOVIC (AIM)