Hoće li povratak Budiše srušiti Račana

Aim, Zagreb, 9.1.2002.

"Iznevjerili su me i Mesić i Račan, sad sam u prilici da im to vratim" . Na toj djetinjasto osvetoljubivoj "filozofiji" Dražen Budiša, vječiti gubitnik hrvatske politike, gradi cjelokupnu strategiju svog povratka na čelo HSLS-a, stranke koja predstavlja najvažnijeg od četiri koalicijska partnera SDP-a u vladi premijera Ivica Račana. Tako za AIM opisuje Budišino ponašanje visoki dužnosnik njegove stranke, ni mjesec dana do izborne konvencije HSLS-a, na kojoj bi se Budiša trebao trijumfalno vratiti na čelo liberala.

AIM-ov izvor, podjednako kao i većina političkih analitičara u Hrvatskoj, smatra da će Budiša srušiti koalicijsku Vladu Ivice Račana. "No, on to neće učiniti odmah nakon što u veljači preuzme vodstvo HSLS-a. Čekat će rasplet frakcijskih borbi unutar HDZ-a koji se mora dogoditi na općem saboru te stranke u travnju, kako bi znao s kim će dijeliti karte. Ili će pak pričekati neku novu optužnicu iz Haaga, koja će teretiti nekog hrvatskog generala i tada će reći: sad je dosta, ovo je previše! U svakom slučaju procijenit će najpovoljniji trenutak za izlazak iz koalicije", kaže visokopozicionirani dužnosnik HSLS-a.

"No, dogodi li se to doista i uspije li Budiša isprovocirati prijevremene izbore, Račan svoj bijes tada ne bi trebao usmjeriti isključivo na Budišu, već i na Jozu Radoša, vršitelja dužnosti predsjednika HSLS-a i aktualnog ministra obrane u Račanovu kabinetu", kaže AIM-ov izvor. "Radoš, izabran na tu funkciju sredinom srpnja prošle godine, nakon što je Budiša dao neopozivu ostavku, mogao je povući mnogo odlučnije poteze i izborni sabor HSLS-a zakazati već za rujan. Ovako, ostavio je Budiši dovoljno vremena ne samo za razmišljanje, već i za akciju i tako mu svojim oklijevanjem zapravo omogućio utiranje puta na stranački tron". Iako je Jozo Radoš svoju kandidaturu za predsjednika HSLS-a istaknuo prvi i iako je u poziciji da sve do izbornog sabora stranke njome i upravlja, njegovi izgledi da pobijedi Budišu minimalni su. Ne samo zbog toga što Budišu na terenu podržava mnogo veći broj ogranaka nego Radoša, već što Radoš stvara dojam da mu i nije osobito stalo pobijediti Budišu, unatoč izjavi kako će napustiti HSLS izgubi li s njim utrku. Pojavljivanje trećeg kandidata - potpredsjednice stranke Đurđe Adlešić, koju su do sada podržali ogranci u tri županije, ne znači ništa bez njenog pristanka. Teško je naime vjerovati da bi ona prihvatila kandidaturu nakon što je podržala Budišu, kojemu je upravo njena potpora mnogo pomogla.

Krajem prosinca u jednom novinskom intervjuu Đurđa Adlešić izjavila je zašto misli da će Budiša pobijediti Radoša. Tada je ustvrdila kako je Budiša izjavio ono što se od njega nije očekivalo: da želi ostati u koaliciji do kraja mandata, da želi funkcionalniju Vladu s manje ministarstava, te da i sam priželjkuje ući u Vladu. No, dio vodstva HSLS-a, među kojima i AIM-ov izvor, visokopozicionirani član te stranke, misle kako Đurđa Adlešić nije nimalo naivna i kako zna da Budišina izjava da neće rušiti Račanovu Vladu, zapravo nema nikakvog značenja. On to može tvrditi sada, da bi si olakšao povratak na čelo HSLS-a i pridobio glasove onih koji nisu za izlazak iz koalicije i izazivanje prijevremenih izbora. No, kad jednom u njegovim rukama budu i škare i sukno, pitanje je kakvu će sudbinu iskrojiti koaliciji.

Budiša će, kad početkom veljače zasjedne na čelno mjesto HSLS-a, vjerojatno imati tvrd razgovor s Račanom u kojem će zatražiti maksimum ustupaka da bi zauzvrat ostao u koaliciji. Ti ustupci za Račana bit će teško prihvatljivi. Budiša je već izjavio kako Goran Granić, Račanov zamjenik, mora otići s vicepremijerskog mjesta. Bude li žrtvovao Granića, svog najodanijeg ministra kojem je povjeravao najsloženije poslove (uključujući i odnose s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu), Račan će ne samo izgubiti od vlastite vjerodostojnosti, već će oslabiti i svoju poziciju, jer mu leđa više neće čuvati čovjek s tolikim stupnjem lojalnosti kakvu mu iskazuje Granić. Upravo zbog tolike odanosti Račanu, Budiša optužuje Granića - a u tome ga podržava i Đurđa Adlešić - da se otuđio od HSLS-a, smatrajući to jednim od smrtnih grijeha, koji bi ga mogao koštati vicepremijerskog mjesta.

Još jedan Budišin uvjet u tom tvrdom razgovoru s Račanom svakako će biti i pitanje mjesta ministra obrane na kojem se sada nalazi Budišin protukandidat za čelno mjesto u HSLS-u - Jozo Radoš. Bez obzira što je najavio svoj odlazak iz HSLS-a pobijedi li ga Budiša, Radoš teško da može računati s ostankom na tom važnom ministarskom mjestu. Resor ministarstva obrane koalicijskim je sporazumom pripao HSLS-u i sasvim je jasno da ga se ta stranka ne želi odreći i prepustiti ga nestranačkoj osobi, koja bi, održi li riječ, u tom slučaju postao Radoš. Jednako je teško vjerovati da bi, predomisli li se Radoš i ostane u HSLS-u, Budiša imao dovoljno ljudske širine da ga na tom mjestu ostavi.

Tim prije što na mjesto ministra obrane, tvrde dobri poznavatelji velikih ambicija Đurđe Adlešić, reflektira opravo ona. Možda je, misle oni, njena podrška Budišinoj kandidaturi i dio političkog "deala" kojeg su sklopili iza paravana. Jer, da se Đurđa Adlešić kandidirala za mjesto predsjednice HSLS-a, umjesto što je podržala Budišu, njegove bi šanse za izbor bile neusporedivo manje. Ovako, uzajamnom političkom trgovinom, zadovoljene su dvije ambicije i dvije taštine.

AIM-ov sugovornik smatra da Budišin povratak na čelo HSLS-a, što se same stranke tiče, neće imati dramatičan rasplet kakav se dogodio prije nekoliko godina kad je došlo do velikog raskola i kad je dio stranke, na čelu s Vladom Gotovcem, nezadovoljan politikom koju je vodio Dražen Budiša, osnovao novu stranku - LS (Liberalnu stranku). Mada i takav rasplet nije isključen i mada neki, kad je u pitanju HSLS govore o "sindromu amebe", tj. kako je sudbina stranke da se svako malo podijeli nadvoje, AIM-ov izvor iz vrha HSLS-a drži kako se Budiša ipak neće odlučiti za politiku većih čistki unutar stranke.

No, to je pitanje od manje važnosti od onoga što će se, Budišinim povratkom na čelo HSLS-a, događati s vladajućom petočlanom koalicijom. Padne li doista Vlada i dođe li do prijevremenih izbora koji bi mogli rezultirati povratkom HDZ-a na vlast (nekoj koaliciji desnog centra u kojoj će dakako biti i HSLS), Budiša će biti najodgovorniji za takav mogući rasplet. Hrvatsku bi to moglo vratiti nekoliko godina unazad i skrenuti je s puta reformi koje čini se, daju skromne prve rezultate. "Bojim se da on zbog svoje djetinjaste želje da se osveti Račanu to ne vidi", kaže AIM-ov izvor.

No, za Hrvatsku to ne bi bio nikakav presedan. U kratkoj, desetgodišnjoj nezavisnosti te države takvih je "djetinjih inata" bilo napretek čak i od onih s mnogo više sijedih vlasi na glavi nego što ih je na Budišinoj.

Drago Hedl