Badnjaci razdora

Bozicne svade u Crnoj Gori

U novo ljeto Crna Gora je usla sa starim podjelama. Dogadaji u Beranama, Cetinju i Podgorici ukazuju da je netrpeljivost izmedu dva bloka u porastu

AIM Podgorica, 07.01.2002. godine

Tezak miris baruta prekrio je na Badnje vece svu Crnu Goru. Takve pucnjave, detonacija i senlucenja nije bilo jos od ljeta

1. kada se ratovalo protiv NATO pakta. Cak se u proslavu Bozica ukljucila i Vojska Jugoslavije: nebo nad Podgoricom je, negdje pred ponoc, bilo prosarano svjetlecim mecima protivavionske artiljerije.

Srecom, kad se sve sabere, dobro se i proslo, bez nekih vecih incidenata: na Cetinju je jedan covjek povrijeden uslijed nepravilnog rukavanja pistoljem, u Podgorici su mladic i djevojka potrazili ljekarsku pomoc zbog toga sto su im na kosu pale petarde.

Ipak, nije bilo ni tako bezazleno. U Beranama su tek jake policijske snage u posljednji cas zaustavile nalet fanaticnih pristalica Srpske pravoslavne crkve na pobornike Crnogorske crkve, cime je sporijeceno krvoprolice.

Naime, ove godine po prvi put su pristalice CPC imale namjeru da nalazu badnjake i na sjeveru Crne Gore, u Bijelom Polju i Beranama. I dok je u Bijelom Polju sve proteklo bez incidenata, glavna tacka sukoba zbila se u Beranama. Dokle seze ta omraza svjedoci slijed dogadaja: tamo je beranski gradonacelnik Sveto Mitrovic (nekada clan DPS-a, sada u ulozi profesionalnog srpskog patriote) predvodio pravu hajku protiv pristalica Crnogorske pravoslavne crkve. Da sve bude morbidnije, u nalet protiv pristalica crnogorske crkve ukljucio se i Smajo Sabotic, bivsi odbornik DPS-a. nekadasnji istaknuti branilac manjinskih prava Muslimana. Sada je jedan od clanova Predsjednistva Narodnog pokreta ocuvanje zajednicke drzave, zajedno sa Matijom Beckovicem, Ljubom Tadicem i drugim Crnogorcima koji zive u Beogradu.

Dobro organizovana grupa, oko dvije hiljade pristalica prosrpskih stranaka pocela je da se okuplja u centru grada vec oko 13 sati, upavo na platou gdje su vjernici i postovaoci Crnogorske crkve planirali da loze badnjak. Pocele su pjesme iz starog arsenala (ťSvud su straze, svud su strazeŤ, ťTamo daleko...Ť) uz stalne poklike ťOvo je SrbijaŤ. Potom su najekstremniji jurnuli na tridesetak pristalica Crnogorske pravoslavne crkve koji su namjerili poaliti badnjak u centru Berana. Samo je policijski kordon spasio od veceg incidenta, mada su pristalice Srpske pravoslavne crkve, koje je predvodio Sveto Mitrovic usle u prvi mah i u ostar sukob sa policijom - polomljena je policijska kamera, a kordon je zasut kamenicama i ledenicama. U takvoj situaciji, crkveni odbor CPC procijenio je da ne bi bilo dobro rizikovati, pa se odustalo od lozenja badnjaka.

No, policija nije ustuknula, naprotiv - krenula je u ťkontranapadŤ i nakon poduzeg jurcanja kroz grad uhapseno je desetak najeksponiranijih. No, organizatori, odnosno ljudi koji su bili glavni za pravljenje nereda, su uspjeli da umaknu. ťVuk Radosava Vulevic i Milan Danila Scekic, glavni inicijatori nereda nijesu pronadeni vec su sa grupom od deset lica nasli utociste u kasarni Vojske Jugolsavije u mjestu DolacŤ, istice se u saopstenju crnogorskog MUP-a.

Kasnije se saznalo da komandanti kasarne nijesu htjeli da policiji izruce trazene osobe, vec je kasnije uvece netragom nestala iz kasarne i za pomenutim ljudima crnogorska policija jos traga zbog, kako se ka-e u saopstenju MUP-a, ťnapada na pripadnike CB Berane koji su obezbjedivali skup, prijetnje oruzjem, upotrebe sjekire (!) i lomnjenja sluzbene kamereŤ.

Nakon svega, ostao je mucan utisak. Nije razvitak demokratskih odnosa kada prvi covjek Berana bude organizator akcije protiv slobode okupljanja i slobode vjeroispovjesti a drzava, zaduzena za ocuvanje reda i mira, nije sposobna to da sprijeci.

Tesko da bi neki izvanjac mogao i pomisliti da se tog dana u Crnoj Gori proslavljao Bozic, kada se mire zavadeni ili kada bi, barem na 24 sata, valjalo zaboraviti na mrznju.

A stvari se, po svemu sudeci, nece zadrzati samo na Bozicnim raspravama. Novi duel najavljen je i za

1. januar, kada se slavi takozvana Srpska nova godina po starom kalendaru. Do prosle godine taj dan su zvanicno na glavnom tgu u Podgorici obiljezavale samo stranke projugoslovenske orijentacije.

Ovog puta - novost! Druga strana se dosjetila da ne dozvoli besplatnu promociju zajednicke drzave i najavila veliki koncert i to bas u Podgorici i bas na glavnom trgu i bas za 13. januar. Formalno, organizatori su Crnogorsko udru-enje estradnih muzicara i Nezavisna asocijacija mladih, ali malo ko sumnja da je akcija podrzana i finansijski potpomognuta sa najviseg mjesta u drzavi. Predvidena je impozantna ekipa iz svih krajeva bivse SFRJ (Bajaga, grupa Hari Mata Hari, Tose Proeski, Slada Dogani...)

Ocito: ideja je da se domaci Jugosloveni iz centra presele na periferiju, sto je, naravno, izazvalo revolt predstavnika projugoslovenskih stranaka.

Sada se vodi mrtva trka i obje strane porucuju - trg je nas. Cak je predsjednik narodne stranke Dragan Soc najavio da ce se po svaku cijenu ta, izgleda strateski vazna kota u centru Podgorice, zauzeti bas od strane Koalicije "Zajedno za Jugoslaviju" 13. januara i da ťnema tih policijskih snaga koje ce ih u tome sprijecitiŤ.

Mogao bi se od pomenutih slika, kao i od onih koje ce tek da uslijede, napraviti komicno-satiricni kolaz. Ali, nema ovdje razloga ni za smijeh niti za komediju: dani slavlja otkrivaju tuznu crnogorsku stvarnost. Postojanje dva paralena svijeta, dvije Crne Gore koje, umjesto da se priblizavaju, svakim danom dijeli sve veci zid.

Dakle, i u novo ljeto Crnogorci su usli sa starim podjelama. Mi i oni, oni i mi, kao da je sve ovdje zamrznuto jos od

1. godine. Ali, nije osnovni problem u razlicitim vizijama buducnosti Crne Gore, niti cak i u razlicitim
   svjetonazorima. Prava crnogorska nevolja je u tome sto dvije zava|ene i podvojene Crne Gore ne zele jedna drugu ni da vide ni da saslusaju, vec se sa strascu trude da potru jedna drugu.

Zato, ako se stvari budu dalje ovako odvijale ne bi trebalo previse ocekivati ni od najavljenog referenduma. Kakva se politika vodi ne bi nikoga zacudilo da na proljece budu u stvari dva referenduma: pa ce po jednom referndumu Crna Gora ostati u federaciji, a po drugom zivjeti kao nezavisna drzava.

Drasko DURANOVIC (AIM)