Iz Haga ponovo u ministarsku fotelju?

Bivši načelnik štaba Armije "umirio" mandat

AIM, Sarajevo, 24.12.2001. Bivši ministar za socijalnu brigu i raseljene osobe u Vladi Federacije BiH Sefer Halilović (Bosanska patriotska stranka - BPS) nije razriješen dužnosti federalnog ministra zbog činjenice da se u trenutku donošenja te odluke nalazio u jednoj od ćelija haškog Tribula. Odluku o njegovom razrješenju je krajem oktobra mjeseca predsjednik Federacije BiH Karlo Filipović (Socijaldemokratska partija - SDP) donio uz saglasnost dopredsjednika F BiH Safeta Halilovića (Stranka za BiH), a na zahtjev federalnog premijera Alije Behmena (SDP) i to na osnovu argumenata koje je u svom pismenom zahtjevu za razrješenje naveo sam premijer Behmen.

No, o tom pismu u Vladu F BiH jedni ništa ne znaju, a drugi nemaju vremena ili ovlasti govoriti o tome. Predsjednik Filipović se u istupu za federalnu televiziju poziva na premijerovo pismo i svoje ovlasti koje proizilaze iz Ustava F BiH, a bliski saradnici premijera Behmena kada i progovore o ovoj prepisci, ograđujući se da govore nezvanično, tvrde da je u osnovi premijerovog zahtjeva pismo iz Halilovićeve stranke BPS-a. U BPS, pak, tvrde da njihova stranka nikada nije tražila Halilovićevu smjenu ili insistirala na njegovoj zamjeni, nego da se radi o tome da "Alijansa ili neke stranke unutar nje više ne žele Halilovića među ministrima!".

Izvori AIM-a, bliski institucijama međunarodne zajednice, tvrde da je u osnovi svega Halilovićeva ostavka koju je on pred put podnio federalnom premijeru, no u BPS-u tvrde da Halilović nije podnio ostavku nego "umirio" svoj mandat. Vršilac dužnosti predsjednika BPS-a Rifat Škrijelj kaže i to da im je federalni premijer objasnio da takva kategorija ne postoji i da je premijer to shvatio kao stavljanje mandata njemu na rapsolaganje. Kada su predstavnici BPS-a, Škrijelj i Sead Gajević pojasnili da je njihov krajnji cilj da se to mjesto zadrži za samog Halilovića po povratku iz Haga, jer u ovoj stranci su duboko vjerovali da će Halilović dobiti mogućnost da se brani sa slobode, premijer Behmen im je navodno rekao da je to sasvim u redu i da sa tim kadrovskim rješenjem ne treba žuriti. U BPS kažu i to da je jedini dokument iz ove stranke koji je otišao prema federalnoj Vladi pismo koje su oni 22. oktobra, nakon usmenih konsultacija sa premijerom Behmenom i nakon pojašnjenja da je Halilovićevo mjesto upražnjeno, poslali pismo sa imenom novog kandidata koje je usaglašeno na Izvršnom odboru stranke ali i u okviru Alijanse - Rifeta Škrijelja.

Sefer Halilović je još u septembru dobrovoljno otišao u Hag nakon što je saznao da protiv njega postoji optužnica. Halilovića Međunarodni tribunal za ratne zločine počinjenje na tlu bivše Jugoslavije tereti za komandnu odgovornost u slučaju ubistva više od 30 bosanskohercegovačkih Hrvata u selu Grabovica 1993. godine, kada je Halilović bio glavnokomandujući tadašnje Armije BiH. Sredinom decembra Tribunal je donio odluku da se na osnovu garancija Vlade Federacije BiH Haliloviću dozvoli da se brani sa slobode. Haška tužiteljica Carla del Ponte je, tvrdi Halilovićev advokat Faruk Balijagić, napisala pismo u kome podržava Halilovićevu odbranu sa slobode, a obnašanje ministarske dužnosti ostavlja kao "pitanje na koje treba da odgovore organi vlasti u BiH". Glasnogovornica haškog Tribunala Florens Hartman izjavila je, pak, da to što je nekome omogućeno da se brani sa slobode ne znači da taj neko nije kriv: "On ostaje pod kaznenim postupkoma bh. vlasti trebaju odgovoriti na pitanje može li neko ko je osumnjičen za ratne zločine biti ministar u federalnoj Vladi".

Po fedralnom zakonima javni dužnosnik biva razriješen svoje funkcije ukoliko je objektivno spriječen ili na izdržavanju zatvorske kazne duže od šest mjeseci. No, niti jednim zakonom ili aktom nije regulisano da li je haški Tribunal i sumnja za ratne zločine tokom rata u BiH isto što i "obični zatvor" jer u nekim drugim državama je jasno povučena distingcija između različitih vrsta krivičnih djela. U OSCE-ovim Privremenim izbornim pravilima i propisima na osnovu kojih su provedeni posljednji izbori za zakonodavnu vlast (koja je Halilovića imenovala na ministartsku poziciju) stoji da neko ko je optužen za ratne zločine, dakle kome je dokazana krivica ili neko za koga postoji optužnica a ne odaziva se na pozive Tribunala, ne može biti kandidat na izborima ili imenovan za vršioca neke javne funkcije što nije slučaj u situaciji sa Seferom Halilovićem. U OHR-u ovo ne žele komentirati uz napomenu da je to pitanje koje traži politički i moralni odgovor: "Politički odgovor valja tražiti u OSCE-ovim propisima, a moralni u federalnim strukturama vlasti", kaže AIM-ov sagovornik u OHR-u. Za Halilovićevu partiju stvar je jasna - on nije kriv, a ako postoji nečija krivica onda za to zlodjelo treba da odgovara počinilac ili nalogodavac, ukoliko nalogodavac postoji.

Dok je za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, Filipovića i Halilovića stvar jasna - Sefer Halilović je razriješen dižnosti 23. oktobra, dotle federalni premijer Behmen, dva dana nakon Halilovićevog povratka iz Haga, tvrdi da se Sefer Halilović, kad to odluči, može vratiti na svoj posao u Ministartsvo. Sam Halilović kaže da će to i uraditi na samom početku sljedeće godine, a u drugim novinama, pak, tvrdi da je na godišnjem odmoru i da nije obaviješten o razrješenju za ministarskog mjesta. U kabinetu predsjednika F BiH kažu da, ukoliko premijer Behmen zaista želi Sefera Halilovića i dalje na poziciji u ovom ministartsvu, onda cijeli proces imenovanja (kandidatura od strane premijera, prihvatanje kandidature imenovanje od strane predsjednika, saglasnost dopredsjednika F BiH, te potvrđivanje imenovanja od strane federalnog Parlamenta) valja proći ponovo, od početka do kraja. Sve ovo valja proći i sa Halilovićem ili sa bilo kojim drugim kandidatom. Što se tiče Halilovićeve izjave da on lično nije obaviješten o svom razrješenju, u Filipovićevom kabinetu smatraju da je to problem koji očito proizilazi iz loše organizacije samog kabineta (bivšeg) ministra Halilovića.

U međuvremenu su se u bh. medijima počele plesti različite priče o tome da li će se Halilović vratiti u ministarsku fotelju u Vladi F BiH ili je razriješen sa tog mjesta. Ovdje valja napomenuti da je još u oktobru mjesecu Bosanskohercegovačka patriotska stranka, na traženje ostalih članica Alijanse, dala prijedlog kandidata za Halilovićevog nasljednika - ono pismo sa početka teksta. No, Parlament Federacije BiH se nikada nije odredio o ovom kandidatu iako se o tome diskutovalo dva puta. Jedan broj poslanika u federalnom Parlamentu tražio je informaciju o tome kakva je, zapravo, zvanična sudbina Sefera Halilovića i u jednom trenutku na direktni upit poslanika Mirnesa Ajanovića (Bosanska stranka) odgovor predsjednika F BiH Karla Filipovića bio je da Halilović jeste opozvan. Kako su sjednice Parlamenta F BiH prekidane i nastavljane nekoliko dana kasnije, rasprava o prihvatanju novog ministra nikada nije završena, a na kraju je sam Škrijelj povukao kandidaturu uz obrazloženje da je "mislio da je Halilović smijenjen". Prema vlastitim riječima, kandidaturu za ministarsko mjesto jeste prihvatio, ali pod uslovom da podnese neopozivu ostavku na to mjesto ukoliko Halilović dobije odobrenje da se brani sa slobode i vrati u Sarajevo i na ministarsko mjesto.

Rašomonijada se dalje nastavlja u danima Halilovićevog povratka iz Haga - da li postoji odluka o njegovom opozivu i da li je ona pravosnažna? Odluka zaista postoji o i njoj piše da predsjednik Federacije BiH "prihvata prijedlog Premijera Vlade F BiH za razrješenje federalnog ministra za rad, socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice Sefera Halilovića". No, ova odluka ona nikada nije objavljena u službenom glasilu Federacije BiH. Pravni eksperti, koje je AIM kontaktirao, ukazuju na mogućnost da u samoj odluci može da piše da ona stupa na snagu odmah ili danom objavljivanja u službenom glasilu. U kabinetu Karla Filipovića, savjetnik za medije Svetozar Pudarić pojašnjava da u skladu sa Zakonom o državnoj upravi za valjanost ove odluke u kojoj je jasno naznačen datum (23. oktobar) nije relavantno da li je ona objavljena ili ne. U samoj odluci piše da će ona biti objavljena u Službenim novinama F BiH i Pudarić tvrdi da to nije ni neophodan preduslov. U uredu za informiranje Vlade F BiH tvrde da čak ni ne znaju niti za odluku, niti za pismo premijera Behmena, a da će sama odluka, ukoliko zaista postoji, za njih postati relevantna tek nakon objavljivanja u službenom glasilu. To je razlog, pojašnjava direktorica Vladinog Ureda za informiranje Rastka Denjalić da se i na zvaničnom web-site federalne Vlade ime Sefera Halilovića još nalazi na mjestu imena federlanog ministra za izbjeglice, rad i socijalnu skrb. Sama direktorica Denjalić smatra da nema mjesta za pravljenje "slučaja Halilović" i daće cijela situacija bitri razriješena u nekoliko narednih dana.

U međuvremenu, pojavila se i informacija po kojoj bi Halilović trebao dobiti mjesto savjetnika u federalnoj Vladi, a da Alijansa ima sasvim novo personalno rješenje. O ovom rješenju u Bosanskohercegovačkoj patriotskoj stranci, koja je na osnovu koalicionog dogovora "vlasnik" ove pozicije u federalnoj Vladi, ne znaju ništa.

Možda će, kao što to obično biva "tačku na i" staviti visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch, koji u izjavi za dnevni "Avaz" izričito upozorava: "Iako se čini da ne postoje pravne prepreke, preporučio bih Federalnoj vladi da pažljivo razmotri poziciranje Sefera Halilovića. Nije u skladu sa evropskim standardima da se osoba koja je osumnjičena za ratne zločine nalazi na ministarskoj dužnosti. Petritsch upozorava "da Vlada FBiH mora uzeti u obzir kako bi se poziciranje Halilovića moglo tumačiti kod onih koji su žrtve zločina" za koje se ovaj nekadašnji načelnik štaba Armije RBHiH tereti.

Rubina ČENGIĆ (AIM, Sarajevo)