Ocene, na mobilni

Ljubljana Dec 23, 2001

Školska inovacija u Sloveniji

"Na prvoj sednici DOS-a koja je održana u prostorijama parlamenta okupilo se 93 predstavnika... Najviše rasprava je bilo oko Statuta DOS... Dimitrije Djokić je ponovo izabran za predsednika DOS a jedina suštinska rasprava vodjena je povodom uvodjenja elektronskog školskog dnevnika."

Ljubljana, 23.12.2002.

Pomenuta vest ne dolazi iz Srbije - objavljena je u ljubljanskom Dnevniku na početku školske godine. DOS je skraćenica za "Dijaško organizacijo Slovenije" odnosno "Đačku organizaciju Slovenije" a najavljeno uvodjenje "školskog dnevnika u elektronskom obliku", o čemu je raspravljano na sednici "djačkog parlamenta", upravo ovih dana uprkos kontroverznim raspravama polako postaje stvarnost.

Tako će na početku sledeće školske godine učenike nekih osnovnih i srednjih škola i njihove roditelje sačekati neobična novost. Roditelji koji uplate 950 tolara (oko devet nemačkih maraka ili 4,5 eura) a koji imaju pristup Internetu moći će već od januara sledeće godine da proveravaju ocene svoje dece putem projekta "elektronskog školskog dnevnika" ili "e-dnevnika". Projekat su u saradnji s Ministarstvom za školstvo uradila preduzeća BB8 iz Izole i PG Group iz Ljubljane. "E-dnevnik" bi trebalo da bude tehničko orudje, pomagalo koje bi roditeljima omogućilo da se više puta mesečno informišu o detaljima vezanim za školovanje njihove dece. To znači da roditelji više ne bi morali da čekaju na roditeljske sastanke ili posebne termine za razgovor s učiteljima, dovoljno je da imaju kompjuter na raspolaganju, pristup Internetu i - nekoliko puta kliknu na miša. Ni tu nije kraj tehničkom čudu. Roditelji bi isprva bili u prilici da prate (isključivo) ocene i izostanke iz škole svog školarca, ali je već u pripremi sledeći korak. Prema rečima Martina Fišera, direktora PG Group, usavršavanjem tog programa roditelji će proveravati ocene preko mobilnih telefona odnosno putem SMS poruka.

Da je u Sloveniji velika konkurencija na području ponude takvih sistema dokazuje i primer Centra za razvoj iskaznica i sistema (CERIS) koji je pripremio sličan projekt i nadogradio ga i "glasovnim portalom", koji omogućava proveravanje ocena i onima koji nemaju ili ne znaju da se služe Internetom. Svaki korisnik bi uz pomoć šifre, autorizovanog telefonskog broja i analize boje glasa imao pravo da putem portala nazvanog "Musi ERD" zatraži informaciju o ocenama svog deteta. Kompjuter potom vrši analizu svih podataka, poredi boju i frekvenciju glasa roditelja sa onom u bazi podataka i u slučaju prepoznavanja glasa omogućava pristup portalu. Unutar tog sandučeta "na glas" biće pregled ocena, izostanci iz škole i poruke učitelja...

Brzo se nametnulo pitanje zaštite privatnosti i ličnih podataka. Stoga su uvedeni strogi kriterijumi, sve kako bi se zaštitila bezbednost i tajnost podataka. U svakoj školi koja pristupi jednom ili drugom projektu ocene će biti upisane u poseban kompjuterski program, za šta je potrebno učitelje dodatno osposobiti. Podaci će se čuvati na školskim kompjuterima koji će biti zaštićeni šiframa, a roditelji će za pregled ocena koristiti lične lozinke. Cilj projekta jeste da se kontinuirano informišu naročito oni roditelji čija deca dobijaju lošije ocene ili beže s časova; ukratko, svi zainteresovani roditelji će brže dobijati informacije o uspehu svoje dece a biće u prilici i da češće kontaktiraju učitelje, kako bi s njima razgovarali o napretku deteta. Skeptici smatraju da su ta očekivanja suviše optimistična, ali autori programa veruju da će cilj biti ostvaren već samo zato što će roditelji stići na sastanak s učiteljem bolje obavešteni o uspesima i neuspesima svoje dece. Jasno - roditelji uglavnom podržavaju ovaj projekat. Posebno što se svi slažu u oceni da mališani koji redovno igraju kompjuterske igrice, "srfaju" na internetu ili pomoću "wap-a" šalju "SMS" poruke prijateljima - danas u mnogome prevazilaze svoje roditelje na području savremene tehnologije. Ankete su pokazale da 80 % roditelja zna da upotrebljava Internet, a sam projekat "e-dnevnika" podržalo je od 80 do 85 odsto roditelja.

Jeste sve to lepo i zanimljivo (ili nije - zavisi od optike), ali je činjenica da je oživljavanje tog projekta sobom donelo i dileme za koje tek treba naći odgovore. Ministarstvo za školstvo je, na primer, već obavestilo direktore škola da je najvažniji zalogaj u celom projektu - zaštita ličnih podataka učenika i djaka. Što se učenika i djaka tiče, oni jesu u toku sa svetskim tehnološkim trendovima (bar što se tiče poznavanja interneta i masovne upotrebe mobilnih telefona) ali nisu baš oduševljeni najavljenim tehnološkim dostignućima, kad su ocene u pitanju. Projekat je na početku uživao podršku dela učenika, ali je kasnije, na poslednjoj sednici "djačkog parlamenta" (što je poseban vid školske demokratije) projekat dobio negativnu ocenu. Neki djaci smatraju da bi uz sveže ocene trebalo da se vidi i statistika ostalih ocena.

"Trojka je visoka ocena tamo gde preovladjuju dvojke i jedinice", slaže se predsednica parlamentarnog Odbora za socijalu i obrazovanje Marjeta Vouk. Psiholozi ujedno upozoravaju da bi uvodjenje elektronskog pristupa školskim dnevnicima moglo da utiče na pogoršanje odnosa u porodici i da novina svakako neće povećati zanimanje onih roditelja koje ni do sada nije brinuo uspeh potomaka. Većina kritika odnosila se na mogućnost da roditelji "vide" ocenu čak i pre djaka. Zaključeno je da bi taj problem trebalo ukloniti odredjenim "odloženim" upisivanjem ocena (posle 48 sati), ali ponovo ostaju nejasna neka pitanja. Npr. Pravni stručnjaci upozoravaju da punoletni djaci imaju pravo da odreknu svojim roditeljima pravo na uvid u svoje ocene. Učenici se pride protive informisanju putem "SMS" o ocenama, nižim od "trojke". Rečju, većina predstavnika djaka protivi se celom projektu. "To je korak prema Orvelu", čulo se u "djačkom parlamentu" od onih koji su čitali Orvelovu "Životinjsku farmu".

"Parlament DOS" je, kako ističe Dimitrij Djokić, ujedno i "najviše predstavničko i zakonodavno telo djačke organizacije", ali nije sasvim jasno u kojoj meri može da utiče na prihvatanje konačne odluke. Nema sumnje da će ishod ove bitke, iskustva i pouke biti od koristi djacima širom nekadašnje "šire domovine". DOS je u poslednje vreme preuzeo i "mentorstvo za osnivanje sličnih djačkih organizacija na području bivše Jugoslavije", dok je ovdašnje Ministarstvo za školstvo odlučilo da formira posebnu komisiju da ispita sve vidove rečenog projekta. Formalno nema pravnih prepreka za prihvatanje tog sistema, ali se posle upozorenja Ministarstva za školstvo svega nekoliko škola odlučilo za testiranje pomenutog sistema informisanja roditelja. Medju prvima je Škola za agroživilstvo u Ljubljani, gde prve prijave roditelja očekuju sledeće godine. Ukoliko im DOS to nekako ne spreči.

Svetlana Vasović (AIM Ljubljana)