Budiša potkopao koaliciju

Aim, Zagreb, 19.12.2001.

Polovicu mandata, što pada odmah poslije Nove godine, vladajuća koalicija dočekuje vrlo uzdrmana, s velikim pitanjem koliko će se još uspjeti održati. Vlast u Hrvatskoj čini pet stranaka, koje ni dosad nije bilo lako međusobno uskladiti. Najnoviji udar, koji dovodi u pitanje njeno preživljavanje, dolazi od Dražena Budiše.

Budiša je godinama bio predsjednik Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), koja je na prošlim izborima ušla u čvrsti savez sa Račanovim Socijaldemokratima i tako omogućila stvaranje antituđmanovske koalicije. Prije pet mjeseci povukao se s mjesta predsjednika stranke, u znak neslaganja s Vladinom odlukom da će se postupiti po haškim optužnicama protiv dvojice hrvatskih generala.

Budiša se sada ponovo odlučio kandidirati za predsjednika HSLS-a. U sklopu predizborne kampanje u dva je intervjua prije nekoliko dana žestoko napao premijera Ivicu Račana te svoje donedavno najbliže stranačke suradnike. Na njihov je račun izrekao zapanjujuće optužnice. Račan ga je, tvrdi Budiša, izigrao, svu je vlast u državi prigrabio u svoje ruke i nastavlja HDZ-ovu politiku destruiranja HSLS-a; za sadašnje čelnike svoje stranke kaže da su ili prevaranti ili nesposobni.

Problemi s Budišom počeli su otkako je propao na predsjedničkim izborima, pa je kao čelnik druge po važnosti stranke u vladajućoj koaliciji ostao bez funkcije u izvršnoj vlasti. Iako je tvrdio da će biti samo saborski zastupnik, osjetio se marginaliziranim, čini se - i nedovoljno važnim. Analitičari u posljednje vrijeme primjećuju da on sve više funkcionira u kategorijama zavjere. U spomenutim šok-intervjuima sebe pokušava prikazati kao žrtvu, sve druge kao urotnike. Mada problemi koje HSLS ima, datiraju još iz njegova vremena. Stranka je često povlačila zbunjujuće poteze, sve je neuvjerljivija, što je za posljedicu neminovno imalo pad njene popularnosti. Ta situacija proizlazi iz činjenice da se Hrvatska socijalno-liberalna stranka nikako ne uspijeva odlučiti je li prvenstveno liberalna ili nacionalna. U tom raskoraku najčešće se nalazi i junak naše priče: razumom bi htio biti liberal, ali ga srce stalno vuče u nacionalno nabrijane teme.

Budišini intervjui imaju za cilj osvajanje predsjedničke pozicije koju je prije pet mjeseci "neopozivo" napustio. Nelogičnost da sada juriša na funkciju kojoj je vlastitom voljom okrenuo leđa, tražila bi ozbiljno objašnjenje. Da bi osigurao come back Budiša bi morao pružiti i uvjerljivo objašnjenje za loš rejting HSLS-a, koji pokazuju svi posttrećesiječanjski izbori i istraživanja javnog mnijenja. Umjesto toga on je ponudio vreću optužbi, pitanje je da li i osobno nespreman da se suoči s vlastitim greškama ili samo računajući da je stranka većinski sklona da krivca za svoje nevolje traži prije svega u drugima. Ističući SDP i premijera Račana kao glavnog Pedra, Budiša je usput pokušao deklasirati i svoje neposredne konkurente u HSLS-u. Ali pritom sam sebi ruši dignitet seriozne osobe - činjenicom da svoje osobno nezadovoljstvo pretvara u nacionalni problem, i, još više, činjenicom da za argumentaciju u ozbiljnoj političkoj debati uzima rekla-kazala pristup, da za dramatične zaključke dokaze nalazi u polurečenicama izgovorenim u prolazu.

Mada pokušava glumiti hladnokrvnost, vladajuća je garnitura najnovijim incidentnim Budišinim istupom temeljito uzdrmana. U koaliciji njegove izjave pokušavaju minorizirati i tvrde da je riječ tek o HSLS-ovoj predizbornoj kampanji u koju se ne žele miješati. Njegovi stranački drugovi, pogotovo oni koji su prozvani, tvrde, pak, da je riječ o projektu rušenja Račanove vlade.

Budiša, doduše, izjavljuje da sadašnje savezništvo ne želi napuštati, ali traži prekomponiranje koalicije, kako bi njegova stranka dobila još značajnije mjesto. Osobno puca na poziciju potpredsjednika Vlade. Međutim, njegove se invektive u velikom dijelu javnosti smatraju tjeranjem vode na mlin onih koji zagovaraju formiranje bloka stranaka desnog centra. Naime, od Budišinih provala, koje ljuljaju aktualnu vlast, koristi mogu imati samo desni opozicionari, prije svega HDZ i njemu bliske stranke. Na toj je strani već pobrao glasno odobravanje. Na toj strani raste i uvjerenje da će se Budiša na koncu ipak prikloniti desnom savezništvu.

Moguća su tri raspleta ove situacije.

Prvi je, i najmanje vjerojatan, da Budiša neće uspjeti postati novi predsjednik HSLS-a. Prema jednom istraživanju, javnost smatra da je njegov ugled sada manji nego prije spornih intervjua. U njegovoj se stranci također čuje da u svojim istupima, koji su trebali biti programatski, Budiša nije ponudio ništa novo ni ozbiljno, bavio se uglavnom prošlošću i to na vrlo dubiozan način.

Druga je mogućnost da premijer Račan - osvoji li Budiša HSLS - prihvati njegove uvjete i sačuva sadašnju koaliciju. U javnosti se nagađa može li premijer na to pristati. Oni koji smatraju da ne može pozivaju se na činjenicu da ga je Budiša javno žestoko izvrijeđao, a drugo da je, iznoseći detalje iz razgovora u četiri oka, sam sebe diskvalificirao kao mogućeg ozbiljnog i povjerljivog suradnika. Unatoč tome, Račan je kratko izjavio da je u ime interesa koalicije spreman preći i preko neodmjerenih riječi. Iz vrha SDP-a već su krenuli prijedlozi da bi Budiša mogao biti zamjenik premijera. Na neki način ta bi pozicija bila i logična. Ali pitanje je bi li se tim rješenjem vlast stabilizirala ili bi se raspad samo privremeno odgodio.

Treća opcija vodi u prijevremene izbore. Ako Budiša bude izabran, moguće je da se između njega i premijera neće uspjeti postići sporazum. Moguće je da se sporazum postigne, ali da ne profunkcionira te se nakon nekog vremena mrcvarenja ipak dogodi razlaz. Veliki dio javnosti procjenjuje da se - postane li Budiša opet prvi u HSLS-u - sadašnja vladajuća petorka neće uspjeti održati. To znači da bi Hrvatska iduće godine morala na izvanredne izbore. Možda već na proljeće.

Jelena Lovrić