Izvještaji o banci potresaju HDZ

"Zlatni" računi nepostojećih firmi

AIM, Mostar, 18.12.2001. Nakon prvih rezultata istrage o kriminalnim radnjama u Hercegovačkoj banci političko-poslovni establišment Hrvatske demokratske zajednice BiH potresla su nova izvješća o nezakonitim radnjama u ovoj bankarskoj kući, a u kojima je sudjelovala i tvrtka Croherc AG. Pripadnik Antikorupcijskog tima OHR-a, skrivajući identitet, nedavno je putem Federalne televizije, javnosti saopćio podatke o kriminalu u Hercegovačkoj banci preko primjera tvrtke Croherc. Istragom je utvrđeno da je transakcijama putem Hercegovačke banke utajeno najmanje 27 milijuna maraka poreza, a procjenjuje se da bi šteta mogla biti i veća od sto milijuna maraka.

Pronevjere vezane uz Croherc AG počele su, kako je naveo anonimni član Antikorupcijskog tima, prije šest godina kada je skupina dužnosnika logističkog središta HVO-a u Grudama osnovala tvrtku Monitor M. Nešto kasnije ta je tvrtka osnovala Hercegovina gradnju d.o.o. sa sjedištem u Posušju, te Hercegovačku banku d.d. Mostar. U siječnju 1999. godine Hercegovina gradnja osnovala je Croherc AG d.o.o. kao poduzeće za trgovinu naftom. Osnivač Croherca AG, Hercegovina gradnja, pod kontrolom je Ljube Ćesića Rojsa, a kao suvlasnici spominju se Ante Jelavić i njegovi suradnici. Croherc AG imao je ugovor za uvoz nafte od tvrtke iz Kopra. Posuška tvrtka davala je naloge slovenskom izvozniku, a špediterska tvrtka B-tank iz Posušja uvozila je loživo ulje na neispunjene narudžbenice tvrtke Croherc AG. Gorivo je nakon toga u BiH prodavano nepostojećim tvrtkama kao što je Gabrijel sa sjedištem u Posušju. U Antikorupcijskom timu tvrde da su izmišljene tvrtke bile ključ pronevjere i izbjegavanja plaćanja poreza Federaciji BiH i federalnim kantonima.

Zarađeni novac završavao je na računu Croherca AG. OHR-ov Antikorupcijski tim ističe da je na takav način Croherc AG trgovao sa, ni manje ni više, nego 120 tvrtki. Istraga je dosada završena u 44, a sukladno nalazima istražnog tima, podneseno je deset zahtjeva za kaznenu prijavu. "Iza tog poduzeća stoje bliski suradnici i prijatelji Ante Jelavića, no to ne znači da je Jelavić, ili bilo tko od njih, kriv za nešto. Neka istraga ide svojim tokom - rekao je neimenovani dužnosnik Antikorupcijskog tima, istaknuvši je da je ovaj organizirani kriminal za cilj imao prikupiti novac za formiranje trećeg hrvatskog entiteta u BiH.

Kao što je navedeno, istragom je utvrđeno da je Croherc poslovao sa čak 120 tvrtki koje ne postoje, a zajedničko svim ovim tvrtkama bila je činjenica da su one računi imale u Hercegovačkoj banci i da su sve isplate obavljane u gotovini. Time se pokušao zavarati trag porijeklu novca. Potvrda da bi istraga u Crohercu mogla završiti kaznenim progonom lidera HDZ BiH Ante Jelavića uskoro je stigla i iz Ureda Visokog predstavnika. >Jelavić bi mogao biti optužen za kriminalne poslove zbog kojih su javni fondovi u BiH oštećeni za ogromne iznose novca<, izjavio je za medije Patrik Wolf, glasnogovornik Ureda visokog predstavnika u BiH. On je otkrio da je kaznena prijava, već podnesena protiv špediterske tvrtke B Tank te da su u cijelom lancu ilegalnog uvoza špediteri imali važnu ulogu, jer su preko njih sređivani dokumenti za uvoz. U povodu ovih izvješća tvrtka Croherc AG d.o.o. Mostar oglasila se priopćenjem za javnost u kojem su opovrgnute sve tvrdnje iznesene u medijima o njezinom nezakonitom poslovanju.

Izvori u međunarodnoj zajednici, pak, otkrivaju da se oko društva iz logističkog centra HVO u Grudama sve više steže obruč. Inače, među članovima ovog klana pominju se, među ostalim, Ante Jelavić (predsjednik HDZ), ratni generali HVO Ljubo Ćesić Rojs i Ivan Medić, Miroslav Rupčić te direktor Hercegovačke banke Ivica Karlović. Kako nezvanično tvrde međunarodni predstavnici istraga o Hercegovačkoj banci tek je počela.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Wolfgang Petritsch 6. travnja ove godine donio je odluku o uvođenju privremene uprave u Hercegovačkoj banci i blokadi svih računa ove bankarske kuće, a zbog sumnji da su preko te banke obavljane nelegalne financijske transakcije u kojima su sudjelovali i neki visokopozicionirani dužnosnici HDZ BiH. Dan kasnije, osoblje privremene uprave predvođeno njezinom šeficom Toby Robinson, uz potporu snaga SFOR-a i federalne policije, ušlo je u poslovne zgrade te banke. No, zbog uvođenja privremne uprave pred centralnom zgradom Hercegovačke banke u Mostaru te ispred njezinih poslovnica diljem zapadne Hercegovine, istoga dana, organizirane su demonstracije koje su rezultirale uličnim neredima i fizičkim izbacivanjem osoblja privremene uprave iz upravne zgrade i poslovnica Hercegovačke banke.

Napuštujaći zgradu i poslovnice Hercegovačke banke, pod pritiskom demonstranata, osoblje SFOR-a i privremene uprave, ipak, je uspjelo iznijeti glavninu dokumentacije ove banke, no, u upravnoj zgradi banke, ipak, je ostalo centralno računalo koje je sadržavalo niz bitnih podataka o financijskim transakcijama. Dvadesetak dana kasnije akcijom SFOR-a u noćnim satima iz Banke je uzeto i centralno računalo. Prema neslužbenim informacijama, objavljenim u medijima, podaci iz ovog računala, u tih dvadeset dana, nakon uvođenja privremene uprave, su izbrisani. Ali, istražni je tim, uz pomoć kompjuterskih stručnjaka, ipak uspio izlistati sve izbrisane transakcije. Jedno od najvažnijih pitanja istrage bio je nestanak 54 milijuna KM koje je Republika Hrvatska uplatila kao plaće vojnicima hrvatske komponente Vojske Federacije BiH.

Da je istražni tim OHR, napokon, naišao na podatke o kriminalnim djelima, mnogi domaći analitičari su zaključili na osnovu polutajne posjete državnog odvjetnika Republike Hrvatske Radovana Ortinskog našoj zemlji. Naime, po pitanju pronevjere 54 milijuna KM namijenjenih hrvatskoj komponeneti VF, kao saučesnik Hercegovačke banke, pominjana je Privredna banka Zagreb (RH), a upravo zbog toga Ortinski je, navodno, posjetio BiH i sastao se s predstavnicima OHR-a u Sarajevu. Da ipak postoje ozbiljne indicije da je Ortinski u Sarajevo dolazio zbog slučaja Hercegovačka banka, dokazuje i tajni susret u Zagrebu između hrvatskog premijera Ivice Račana i visokog predstavnika Petritscha, kojeg su domaći mediji "provalili", a gdje se također razgovaralo o slučaju Hercegovačka banka i ulozi zagrebačke Privredne banke u odlijevanju novca u Hercegovinu.

Na novinskoj konferenciji, održanoj 6. studenog ove godine, Johan Verheyden, glasnogovornik privremene upraviteljice Hercegovačke banke Toby Robinson, objavio je evidentirane malverzacije u Hercegovačkoj banci vezane za ulogu nekih dioničara banke, ali i zaposlenika koji su, prema njegovim navodima, i nakon uvođenja privremene uprave izvršili oko tisuću transakcija. Transakcije u vrijednosti od oko dva milijuna maraka vršene su uglavnom u korist rodbine i prijatelja zaposlenika banke, a time je smanjen iznos za isplatu malih štediša, što navodi na zaključak kako je Hercegovačka banka služila za privatnu dobit nekolicine moćnika .

Istina, on je isto veče nakon konferencije za tisak kazao da u dokumentima koji su pronađeni i u kojima se spominju ova imena ne mora značiti i njihovu izravnu umiješanost te da je sve sada na pravosudnim organima Federacije BiH s kojima Privremena uprava surađuje. Verhayden je naveo i činjenicu da su dioničari banke, u biti tu banku i pokrali, jer su odmah nakon kupnje dionica, uloženi novac, u obliku kredita, koje nisu vraćali, povlačili iz banke. "Od 20 milijuna maraka kojima su tvrtke kupile dionice banke, čak 19.5 milijuna su povukli putem kredita", zaključio je on.

Među rijetkim dioničarima koji kredite nisu uzimali su Franjevačka provincija, te tvrtke Graming, Jambo, Lon Commerce, Mepas, Mucić te Primus AD Mostar. U istom dokumetu se također navodi kako je najviše novca otišlo u Hrvatsku poštu i telekomunikacije (HPT) Mostar. Ta tvrtka dobila je pet kredita u visini od šest i pol milijuna DEM

Kao što je bilo i za očekivati dioničari Hercegovačke banke oglasili su se u povodu podataka koje je novinarima saopćio Verhayden ističući da su "iznenađeni lažima koje se iznose u javnosti o tome da su dioničari opljačkali i štediše i banku". Međutim, i u djelovanju privremene uprave Hercegovačke banke, federalni zamjenik premijera i ministar financija Nikola Grabovac pronašao je elemente krivične odgovornosti. "Prije svega, ništa nisam znao o upadu i vrlo sam ljut što istraga nije završena u roku od dva ili, barem, tri mjeseca. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog aspekta interesa Federacije BiH jer je iz našeg proračuna, s dolaskom privremene uprave, u Hercegovačkoj banci ostalo je blokirano 17 700 000 KM. Ministar Grabovac je dodao da zbog ovih sredstava razmišlja i o podizanju krivičnih prijava prostiv osoblja OHR.

Slučaj Hercegovačke banke tako ulazi u svoju drugu fazu - objavljivanja rezultata istrage koji će ili zauvijek pokopati tzv. klan iz logističkog centra HVO Grude (gdje su za vrijeme rata službovali i Jelavić i njemu najodaniji ljudi) ili ovim političarima dati novi zamah.

Zvonimir JUKIĆ (AIM, Mostar)