Lisice umjesto lovorika

Presuda uredniku ťDanaŤ

Zatvorska kazna za Vladialava Asanina izazvala je brojna reagovanja i polemike unutar Crne Gore, ali i otvorila pitanja polozaja novinara u Crnoj Gori

AIM Podgorica, 16.12.2001. godine

Vladislav Asanin, bivsi glavni i odgovorni urednik dnevnog lista "Dan" osuden je na tri mjeseca zatvora, zbog krivicnog djela klevete. Asanin je osuden po privatnoj tuzbi crnogorskog predsjednika Mila Dukanovica zbog prenosenja tekstova o duvanskoj mafiji iz zagrebackog nedjeljnika "Nacional".

Posto je Asanin vec bio uslovno osuden zbog djela klevete (presuda po privatnoj tuzbi Stanka Subotica) Sud u Podgorici je izrekao tromjesecnu zatvorsku kaznu. To je po prvi put u Crnoj Gori da ce novinar zaista poci iza resetaka. Stoga, presuda prakticno nikoga u Crnoj Gori nije ostavila ravnodusnim. Jedni je osporavaju, drugi je opravdavaju, a treci je, pak, smatraju preostrom ili neadekvatnom, ne sporeci Asaninovu odgovornost.

"Zatvaranje i osudivanje novinara je nedopustivo. Protiv sam te kazne i protiv toga da kleveta bude dio krivicnog zakona" - prokomentarisao je Borislav Banovic, bivsi pomocnik crnogorskog sekretara za informisanje i funkcioner Socijademokratske partije. Glas protiv zatvorske kazne izrecene Asaninu digle su i brojne domace i strane nevladine organizacije, ali i novinari, medu kojima i oni koji "Dan" odavno krtikuju zbog neprofesionalne uredivacke politike.

Ovakvi stavovi su proizveli brojna druga pitanja. Da li su svi stali u odbranu Asanina kao profesionalnog novinara, oslobadajuci ga odgovornosti koja mu se stavlja na teret? Ili su, mozda, kritike dijelom upucene postojecem crnogorskom zakonu koji za klevetu predvida kaznu od tri mjeseca do tri godine zatvora?

"Vjerovao sam da crnogorsko pravosude nece kazniti zatvorom Asanina zbog klevete u medijima, iako postoje zakonski uzusi da se to tako radi. Vec duze se novinari i nevladine organizacije u Crnoj Gori bore za to da se novinari ne tamnice zbog onoga sto napisu i objave, vec da zatvorska kazna bude zamijenjena novcanom kao i u drugim evropskim zemljama" - kaze predsjednik Udruzenja profesionalnih novinara Crne Gore Danilo Burzan.

Burzan smatra da se sud ne moze kriviti zato sto je postupio po vazecem crnogorskom zakonu, iako je on, kako kaze, svim srcem za to da se ostaci ove stare prakse izbace iz krivicnog zakona.

Osim onih koji se dosljedno zalazu za princip da se novinarima zbog "teske rijeci" ne smije prijetiti resetkama, sve je vise onih koji u Asaninovoj kazni vide sansu da prigrabe koji politicki poen.

"Citam sta kazu politicari, ne sumnjam u njihovu dobronamjernost, ali je to ipak u sklopu njihovog sakupljanja politickih poena" - primjecuje sam Asanin.

"To je jos jedan uzasni udar na slobodu javne rijeci i javnosti u Crnoj Gori, koji je izveo niko drugi do Milo Dukanovic, na nacin koji nije poznat ni u najrigidnijim komunistickim sitemima" - prokomentarisao je funkcioner SNP-a Vuksan Simonovic.

No, i Vuksanovic i njegovi istomisljenici pri tom zapostavljaju cinjenicu da je Asanin tek posljednji u nizu crnogorskih novinara koji su se u posljednjoj deceniji nasli na optuzenickoj klupi zbog krivicnog djela klevete. Jos pocetkom devedesetih bila su sudenja novinarima ťMonitoraŤ Mihailu Radojicicu, Sekiju radoncicu i Ceseljku Koprivici koji su kaznjeni uslovno.

Nesporno je, takode, da su stvari danas nesto drugacije. Presude nezavisnim novinarima, u vrijeme ratne pomane, pratila je tisina. Danas su protiv osude Vladislava Asanina - stale i zrtve tog rezima, kojem je i Asanin pripadao. Naime, Vladislav Asanin je bio glavni i odgovorni urednik Radio Televizije Crne Gore i to u periodu kada je jedinstveni DPS bio u kolaiciji sa Milosevicem.

To ni sam Asanin ne krije: "Nista ja to ne sporim, drugacija su bila vremena. Ako sam se ja promijenio i ako sam od novinara koji je pripadao nekoj politickoj partiji dosao do pozicije novinara koji pripada nezavisnoj novini znaci da su kritike imale uticaja".

I zaista, njegov "Dan" nije stao u odbranu novinarske profesije, ni kada su proganjani crnogorski novinari pa cak ni kada je ubijen Slavko Curuvija, vlasnik ťDnevnog TelegrafaŤ. Sada se, iuronijom sudbine, isto oruzje koje su njihovi puleni godinama koristili protiv drugih, okrenulo i protiv njih.

Zato su se, povodom presude Asaninu, otvorila i sporenja u podijeljenoj Crnoj gori. "To nema veze ni sa sudom ni sa pravdom" kaze predsjednik Saveza novinara Jugoslavije Budo Simonovic ocjenjujuci proces protiv Asanina kao "otvoreno politicko sudenje kojim se zeljelo ugoditi crnogorskom predsjedniku Milu Dukanovicu".

Oma i onih koji regauju na Simonovicevo reagovanje. "To Simonovicevo udruzenje, u kojem su uglavnom bili dopisnici beogradskih novina, nikada se nije javilo u funkciji zastite profesije vec samo onih koji pripadaju njihovoj politickoj opciji"- prisjeca se Danilo Burzan.

Burzan nije jedini koji je uocio ovaj Simonovicev "princip". Njime se u svojoj knjizi "Posrtanja stare dame" pozabavio i poznati novinar Miodrag Marovic. "U novim okolnostima Simonovicu je odredena i uloga vezivanja fantomske organizacije Saveza novinara Jugoslavije u kojoj je predsjednik, za dedinjeske upravljace. On to cini tako sto vrlo bucno reaguje na svaki javni napad na "patriotske novinare" u Crnoj Gori, i mudro cuti na progon profesionalnog i nezavisnog novinarstva u Srbiji. Sve na osnovu skandaloznog zakona o stampi kome je i Budo Simonovic, kao predsjednik SNJ, svojim cutanjem, umjesto odbranom novinarske profesije, dao podrsku" - pise Marovic.

Simonovic i njegovi istomisljenici se nijesu oglasili ni kada je za vrijeme NATO intervencije vojska uhapsila novinara Antuna Maslea i privodila strane dopisnike, konfiskovala njihovu novinarsku opremu, ni kada ih je Miloseviceva stampa, bas u "Danu" proglasavala spijunima.

Bilo bi, upravo zbog toga, neozbiljno zaboraviti prizore iz skorije crnogorske istorije i posmatrati presudu Asaninu kao originalnu drustvenu pojavu. Sve je to vec videno. No, nista ne moze biti izgovor za vlastodrsce da se i danas sa novinarima obracunavaju preko institucija koje su godinama ukopavale slobodnu misao u Crnoj Gori.

Stavka crnogorskog krivicnog zakona o kleveti nije od juce. Godinama je bila zgodna igracka u rukama onih koji su tek sada spoznali da batina ima dva kraja. Nije stvar u tome ko ce je i u kom trenutku prije docepati. Mozda bi i sudenje Vladislavu Asaninu moglo posluziti kao povod da se ovakva praksa, kao sredstvo utjerivanja straha, trajno ukloni s crnogorske javne scene.

Petar KOMNENIC (AIM)