"Danajski darovi"

Taman da covjek pomisli da je pomalo iracionalni spor Makedonije i Grcke otisao tamo gdje mu je i mjesto - u zaborav, neko ga se prisjeti. I, spirala "teorije zavjera" krene

AIM, Skoplje, 14.11. 2001.

Nicim izazvana, autoritativna Medjunarodna krizna grupa (International Crissis Group - ICG) sa sjedistem u Bruxellesu predstavila je ovih dana u Skoplju svoj najnoviji izvjestaj o stanju u Makedoniji. Izvjestaj je u javnosti ove zemlje odmah naisao na sirok publicitet veci nego ijedan prethodni, ne zbog lucidnih ili naivnih opservacija (stvar je ukusa) o uzrocima i mogucim posljedicama krize nego zbog neceg sasvim drugog: prijedloga za rjesenje decenijskog spora oko imena s Grckom. Prema tumacenju direktora ICG za Makedoniju Edwarda Josepha, u bilateralnoj komunikaciji Grcka bi mogla koristiti ime koje sama odabere a ostale zemlje bi priznale Makedoniju pod ustavnim imenom - Republika Makedonija

• napisanim latinicnim slovima i na makedonskom jeziku. Sondaza ICG je pokazala da bi za Atinu bilo prihvatljivo ime Gornja Makedonija a neki skopski mediji su odmah ustvrdili da je ovo rjesenje prihvatljivo i za makedonskog premijera Ljubca Georgievskog. Ovim bi se izbjegla dosadasnja slozenica Bivsa Jugoslovenska Republika Makedonija (FYROM) pod kojom je zemlja primljena u Ujedinjene nacije 1993. godine.

Medjunarodna krizna grupa smatra da bi ovakvim rjesenjem bio zasticen makedonski nacionalni identitet ali, istovremeno, uvazena i grcka strijepnja da bi mali susjed na sjeveru mogao nesto zloupotrijebiti. Prijedlogom je predvidjeno da se u medjunarodnoj komunikaciji prihvate odrednice "makedonski narod" i "makedonski jezik". Posebnom deklaracijom makedonsko Sobranje bi se obavezalo da ce zastititi helenisticko nasljedje u obrazovnom sistemu. Ilustracije radi, makedonski skolarci uce da im je predak Aleksandar Makedonski, da su potomci drevnih Makedonaca i slicno. Medjunarodnoj zajednici se sugerise da mandat NATO-a bude produzen za jos sest mjeseci a osmatraci OEBS da ostanu u zemlji jos cijelu godinu s mandatom da prate parlamentarne izbore u svim fazama.

Nazvavsi Izvjestaj "interesantnim" vladin portparol Djordji Trendafilov je "na prvu loptu" rekao da se radi o "neformalnoj grupi". Dodao je da bi se "moglo razmisliti o nekim konkretnim prijedlozima - neki su vrlo afirmativni dok se to za druge ne bi moglo reci". Njegov shef, premijer Ljubco Georgievski je, provociran tvrdnjama da se s prijedlozima vec saglasio, u intervjuu za televiziju A1 rekao da se radi o dobroj osnovi za pregovore te bi Makedonija trebala biti "sretna ako jedan ovakav prijedlog bude prihvacen." Podsjetio je da je bivsi predsjednik Kiro Gligorov jos 1993. Godine branio tezu da njegova zemlja zeli da u medjunarodnoj komunikaciji bude tretirana pod ustavnim imenom - Republika Makedonija - a da se s Grcima pregovara o prijedlogu sto bi ga Atina smatrala dovoljno dobrim. Ipak, Georgievski je ostavio izvjesnu rezervu sumnjajuci da se radi o zamci i "Danajskim darovima" posto se od Makedonije trazi desetak ustupaka. "Simptomaticno je da se u Izvjestaju glavna krivica za krizu vidi na makedonskoj strani i institucijama a Makedonija se pretvara u problem koji se mora osmatrati i u narednom periodu: dalje garancije da drzava nece ciniti nasilje nad Albancima, da ce se na kriznim podrucjima postovati red i mir, da policija nece maltretirati gradjane, provodjenje izbora - sve to povezano samo s jednim jedinim problemom: odnosom Makedonci-Albanci" ocjenio je predsjednik vlade ovim objasnjavajuci i zelju da NATO i posmatraci Evropske unije i OEBS ostanu i po isteku sadasnjeg mandata. Ali, Georgievskog najvise zulja sto je u Izvjestaju ICG ubrojan u "antireformiste". Stoga, nudi vlastitu teoriju: "Pozivajuci se na Izvjestaj, medjunarodna zajednica moze reci da je drzavni udar koristan samo da se smijene Georgievski, Andov (predsjednik parlamenta) i Boskovski (ministar unutrasnjih poslova)".

I ne cekajuci premijerovo ocitovanje o Izvjestaju, medijska masinerija se zahuktala gradeci kojekakve "teorije zavjere" (cemu je i inace sklona). Najtirazniji skopski list "Dnevnik" koji od pocetka krize prednjaci u senzacionalnim vijestima ponudio je svojoj publici ponajvise: najavio je odrzavanje nekakve medjunarodne konferencije, "novog Versaillea" gdje bi bilo presudjeno Makedoniji. Prica je, kako je i red, zamotana u fini celofan anonimnih diplomatskih izvora. Novinska "sitna boranija" zadovoljila se tracevima da je "Ljubco prodao Grcima ime" (nije mu prvi put), da se sve dogovara na kojekakvim grckim jahtama uz masne provizije, da je premijerska supruga ljetovala u apartmanu na nekom od grckih ostrva po cijeni od 3.500 DM za noc i - ko ce sve popamtiti. Izazov je bio prevelik a da se ne bi oglasili svi bivsi shefovi diplomatija govoreci nesto a da nista ne kazu. Kao: ma bilo bi pametno prihvatiti prijedlog ICG a mozda i ne bi I sve tako nesto.

Stevo Crvenkovski, trenutno ambasador u Velikoj Britaniji, ino-ministar u vrijeme kada je prije sest godina glasoviti Richard Holbrok turbo iznudio tzv. "Privremeni sporazum" Atine i Skoplja, sada ukazuje na lingvisticke probleme: "upotreba imena na makedonskom jeziku ce izazvati veliku zabunu. Naprimjer, u ponudjenoj transkripciji Britanac ce imati problem da ime procita te ne bi mogao prepoznati ono sto inace dobro poznaje". Crvenkovski je svoju tezu ilustrovao primjerima Finske (u originalu Suomi) ili upravo Grcke (u originalu Eliniki). Ipak, kao ucesnik i svjedok dogadjaja od prije sest godina, Crvenkovski je bio mnogo korisniji svojim objasnjenjem kojim je razbio sumnju da bi prijedlogom ICG bila izbjegnuta eskalacija spora kada dogodine istekne "Privremeni sporazum": "samim Sporazumom je predvidjena njegova vaznost dok ne bude zamijenjen novim ugovorom izmedju dvije zemlje".

Ako nista drugo, Izvjestaj ICG je postigao jedno: na povrsinu je jos jednom, po ko zna koji put, izvukao lavinu frustracija u makedonskoj javnosti. Zaista, u sferu nagadjanja bi spadalo svako tumacenje da su Izvjestajem Grci zapravo lansirali novi "probni balon", sada suptilnijeg izgleda. Ranije je posao odradjivala lokalna stampa pod Akropoljem ili, eventualno, neki zapadni diplomata. I sada, kao i svaki put ranije, receni "Danajci" - sute i glede

ZELJKO BAJIC