Orao na zastavi - bez drzave

Novi prijedlog o crnogorskim drzavnim simbolima

Petokrake, kokarde, orlovi, krstovi, ocila - hoce li Crna Gora umjesto sarenila znamenja konacno dobiti autenticne drzavne simbole nakon prijedloga koji je formolisala Socijaldemokratska partija

AIM Podgorica, 06.12.2001. godine

"Svaka normalna drzava mora da ima svoja autenticna znamenja koja na poseban na~in izra`avaju njene osnovne vrednosti, drzavni kontinuitet i tradiciju", izjavio je, krajem novembra, srpski ministar pravde Vladan Batic, predstavljajuci predloge za povratak starih srpskih znamenja.

Nakon inicijative u Srbiji i u Crnoj Gori se ekspresno rijesilo da se krene putem "normalnih drzava". Radni tim, formiran od clanova Pravnog savjeta Socijaldemokratske partije i eksperata iz oblasti istorijskih nauka, javnosti je predocio radni tekst zakona o drzavnim simbolima, nacinu njihove upotrebe i pravne zastite.

Predlozeno je da zastava Crne Gore bude crvena sa drzavnim grbom na sredini. Takode, radni tim se zalaze za stari istorijski grb

• dvoglavi bijeli krunisani orao u poletu, sa skiptrom u desnoj i sarom u lijevoj kandi. Na prsima mu je zlatni lav u prolazu, na crvenom stitu sa zelenim postoljem. Za himnu je predlozena poznata pjesma "Oj svijetla majska zoro", s alternativnim nazivom "Vjecna nasa Crna Goro".

"S obzirom na to da je Crna Gora u proslosti imala drzavne simbole nesumnjivo visokih izrazajnih, umjetnickih i estetskih vrijednosti i kvaliteta, u tekstu zakona poslo se od cinjenice da istorijske simbole crnogorske drzave iz perioda njene nezavisnosti treba vratiti i ustanoviti kao drzavne simbole Republike Crne Gore", obrazlozio je nova-stara crnogorska znamenja sekretar za pravni sistem SDP-a Branislav Radulovic.

Kako je od nezavisnosti proteklo podosta, a u meduvremenu su defilovali petokrake, kokarde, orlovi, krstovi, ocila... I predlog SDP-a, po vec ustaljenoj semi crnogorskih podjela, izazvao reakcije - za i protiv.

Iako bi mu neki rado oborili krila, da sto vise lici na onog u Srbiji, oko prijedloga da dvoglavi orao ostane grb nema nekih vecih sporenja. Vazecim Zakonom o grbu i zastavi Republike Crne Gore iz 1993. ozvanicen je tradicionalni crnogorski orao kao grb. Istina, malo je "stilizovan", kako su tad voljeli da kazu celnici jedinstvenog DPS-a. No, u to vrijeme vecina je i onako preferirala orla sa cetiri ocila. "Stilizovani" orao nikad nije "izletio" iz DPS-ovih kancelarija. Na zgradi Predsjednistva odavno stoji autenticni orao, a njime i mnogi vlasnici automobila prekrivaju jugoslovensku trobojku na registarskim tablicama.

No, himna je vec problem. Crna Gora nikada nije zakonski ozvanicila svoju himnu. Knjaz Nikola I je 1870. promovisao u drzavnu crnogorsku himnu pjesmu Jovana Sundecica "Ubavoj nam Crnoj Gori", u kojoj se podjednako pjeva i drzavi i knjazu . Ona je kao himna zivjela sve do kraja crnogorske nezavisnosti 1918. godine.

U Ustavu Socijalisticke Republike Crne Gore u clanu 8. pisalo je: "SR Crna Gora ima himnu". Koju? Nije se znalo. U to vrijeme je, valjda, bila dovoljna "Hej Sloveni".

I Ustavom Republike Crne Gore iz 1992. normirano je: "Crna Gora ima grb, zastavu i himnu". Ali tek godinu dana nakon Ustava donijet je Zakon o grbu i zastavi. Rjesenje za himnu nije pronadeno. U obrazlozenju pomenutog zakona navodi se da je Vlada razmatrala tri rjesenja: "Onamo, namo", "Ubavoj nam Crnoj Gori" i "Oj, svijetla majska zoro". Medutim, "kod prve dvije pjesme sporan je tekst, a kod trece melodija". Zapravo, problem je, kako tada tako i danas, u tome sto prosrpske stranke insistiraju na pjesmi "Onamo, namo", a crnogorske na "Oj, svijetla majska zoro".

"Jedina himna koja moze odslikati Crnu Goru i Crnogorce bez dileme je "Onamo, namo", ali SDP predlagaci misle da je svecanija i adekvatnija kafanska ojhaca "Oj, svijetla majska zoro", kaze poslanik Srpske narodne stranke, Goran Danilovic.

U pjesmi "Onamo, namo", koju je napisao kralj Nikola, pjeva se Milosu Obrenovicu i lamentira nad Kosovom. Ako je ovaj prijedlog pocetkom devedesetih nekome i imao smisla, tesko da bi se, u sadasnjem odnosu snaga, ona ozbiljnije mogla uzeti u obzir za crnogorsku himnu.

Predsjednik Pravnog savjeta SDP-a Milan Filipovic smatra da je melodija predlozene himne "Oj svijetla majska goro" "za Crnu Goru i sve njene gradane, bez obzira na naciju, vjeru i partije, zajednicki imenitelj i onaj simbol koji nas okuplja i predstavlja prema drugima".

Ako ostavimo po strani politicke razloge, kao mana pjesme "Oj, svijetla majska zoro" najcesce se navodi to sto ona nema himnican karakter.

Najzesce reakcije izazvao je prijedlog da buduca crnogorska zastava ne bude vise trobojka (crvena, plavetna, bijela), vec da se ozvanici stara crnogorska zastava sa dvoglavim orlom na crvenoj pozadini. "Sustina ovog predloga je u tome da se izbrise bilo kakav trag srpskog karaktera Crne Gore, ili istovjetnosti sa Srbijom, s obzirom na cinjenicu da se radi o istovjetnim zastavama, sto je i normalno, jer je u pitanju isti narod", kaze istoricar Aleksandar Stamatovic, inace clan SNP-a.

Predlagaci iz SDP-a, me|utim, smatraju da je to ispravljanje istorijske nepravde i konacno vracanje autenticnih crnogorskih simbola.

I pored zucnih prepirki o simbolima, sve se vidnije formira misljenje da ce i ovo pitanje na najbolji nacin rijesiti referendum o nezavisnosti.

"Crnogorski orao moze uzletjeti samo u nezavisnoj i medunarodno priznatoj Crnoj Gori. Dakle, prvo drzava, a o simbolima cemo se lako dogovoriti, nakon samo jedne posjete cetinjskim muzejima", smatra predsjednik Liberalnog saveza, Miroslav Vickovic.

Pravni savjet SDP-a je najavio da ce tokom decembra organizovati okrugli sto na kome ce se raspravljati o crnogorskim drzavnim simbolima. Drugim rijecima: rasprave tek predstoje, a jos se ne zna ni da li ce biti referenduma.

Predrag NIKOLIC (AIM)