Cuvari mira u zimskom periodu

Makedonski drzavni vrh se nada da ce upravo produzeni mandat NATO-misije "Jantarna lisica" biti ujedno i posljednji

AIM, Skoplje, 07.12. 2001.

U cetvrtak u 18 sati istekao je 24-satni rok koji Politicki savjet NATO-a uobicajeno daje za razmisljanje zemljama-clanicama kada se radi o produzenju neke misije. Tako, posto niko nije stavio primjedbu, po automatizmu, mandat NATO-misije "Jantarna lisica" u Makedoniji je produzen za jos ttri mjeseca - pocevsi od 26. Decembra kada istice tekuci. Ovakav razvoj dogadjaja mogao se ocekivati nakon proslonedjeljnog boravka predsjednika Borisa Trajkovskog u Bruxellesu i njegovog tamosnjeg razgovora s generalnim sekretarom Alijanse lordom Robertsonom. S makedonske strane, za razliku od raspolozenja od prije tri mjeseca kada je dogovaran sadasnji mandat, nije se cula ni jedna rijed protiv. Naprotiv. Kao da je svima postalo jasno da bez prisustva NATO "Lisica" od povratka snaga bezbjednosti na krizna podrucja nece biti nista.

Medjunarodna zajednica je uputila prve NATO-vojnike u Makedoniju usred ljeta, u trenutku kad je linija izmedju rata i mira bila vrlo tanka. S nimalo lakim i uvjerljivim zadatkom da skupe oruzje koje su pristali dobrovoljno predati pripadnici Oslobodilacke nacionalne vojske. Paralelno s pripremama za dolazak pripadnika misije simbolicno nazvane "Presudna zetva" tekao je politicki proceskoji je trebao stvoriti pretpostavke za mir: lideri cetiri vodece politicke partije u zemlji - po dvije makedonske i albanske, postigle su Ohridski sporazum koji je medju Makedoncima shvacen kao nepravedno davanje sirokih ustupaka Albancima (pa jos oruzjem), a u medjunarodnoj zajednici kao conditio sine qua non za uspostavljanje trajnog mira.

"Zetva" je zavrsena 26. Septembra zvanicnim samoraspustanjem Oslobodilacke nacionalne vojske i jos nedovrsenim politickim "peglanjem" sto ce medjunarodnoj zajednici posluziti kao povod da sugerise predsjedniku Trajkovskom, inace partneru s kojim najradije komunicira, da zatrazi tromjesecni mandat za kojih 1.000 vojnika Pakta (cetiri i po puta manje od broja "Zetelaca") s prilicno jasnim mandatom: da pruzaju diskretnu zastitu posmatracima Evropske unije i OEBS-a koji ce predstavljati prethodnicu na podrucjima na kojima makedonske snaghe bezbjednosti nemaju kontrolu. Nevoljko, ""ardlineri""su prihvatili ove uljeze koji su im dobrano "kvarili posao""..

Slucaj je htio da se dolazak "Lisice" poklopi s medjunarodnom kampanjom u Afganistanu te ce to dovesti da "makedonska misija"ostane u dubokoj sjeni. Uostalom, ni sam NATO nije se previse trudio pribliziti javnosti svoje djelovanje. Ono ce postati krajnje transparentnou u nekoliko kriznih situacija u kojima je za dlaku izbjegnuta obnova nasilja u punoj njegovoj raznornosti. Doduse, pripadnici NATO-a su u tim situacijama, postavljajuci se kao neka vrsta tampona izmedju sukobljenih strana, prekoracili postavljeni mandat. Ali, ko jos da misli na mandat kad je mir u pitanju!? Ipak, neko je mislio. Iz okruzenja predsjednika Trajkovskog bilo je proteklih dana tihog ispipavanja pulsa za prosirenje mandata bas u nekom ovakvom obliku, no iz Bruxellesa je bez mnogo uvijanja takva mogucnost otklonjena:produzenje mandata da, njegova promjena ne. Cini se, predsjednik Trajkovski i njegovi savjetnici nisu se uvrijedili zbog "korpe" koju su dobili. Stavise, suskalo se da u drzavnom vrhu postoji koncepcijski razdor: predsjednik je bio za produzetak i prosirenje mandata, premijer Georgievski i njegovi istomisljenici nisu bili ni za jedno ni za drugo. Svoje nezadovoljstvo ovi potonji mogli su izraziti samo negodovanjem povodom najave Vojnog savjeta NATO-a da bi mogle biti spojene sve misije Alijanse u regionu - SFOR u Bosni, KFOR na Kosovu i ""jantarna lisica" u Makedoniji. Zvanicnici NATO-a su ovakve strijepnje razlozno odagnali tvrdnjama da se razmislja samo o izbjegavanju dupliranja pojedinih, prije svega logistickih funkcija.

Dakle, "Lisice" Bozic provode u Makedoniji. I jos tri mjeseca nakon toga. Mediji u Njemackoj, zemlji iz koje dolazi oko tri cetvrtine svih pripadnika misije, procjenjuju da je mandat u Makedoniji prilicno stabilizovan. Da nije tako, kancelar Schroeder i njegova ekipa tesko bi uspjeli ubjediti poslanike u Bundestaaguda vojnicima odobre zimovanje. Ovako, parlamentarna odluka iduce nedjelje ceka se prilicno spokojno. Ono sto javno na terenu kazu sami zvanicnici NATO-a takodje ulijeva nadu: Oslobodilacka nacionalna vojska organizovano ne djeluje, Albanska nacionalna armija (AKSh) kao vjerovatni derivat ONV se zna oglasiti akcijama protiv snaga bezbjednosti mada u NATO-u tvrde da o njenom postojanju nesto znaju. Istina, proces povratka makedonskih snaga bezbjednosti sto je preduslov za povratak raseljenih vise desetina Makedonaca svojim kucama tece nedopustivo sporo. Od devedesetak sela koja ne kontrolise makedonska drzava mjesovite patrole, pa i to polovicno, usle su samo u pet. Dvije vodece makedonske partije kao doskorasnji partneri u vlasti - VMRO-DPMNE i Socijaldemokratski savez - uzajamno su se optuzivale za oklijevanje ili za olako obecanu brzinu. Uglavnom, rezultat je mrsav. Vladino Koordinaciono tijelo za prevladavanje krize je poslije odlaska Socijaldemokratskog saveza iz vlade temeljito reciklirano a njegovi prvi potezi se u medjunarodnim krugovima ocekuju s posebnom paznjom. Neki zapadni diplomati povjeravali su se lokalnim medijima da je s visokih adresa u Bruxellesu i Washingtonu savjetovano premijeru Georgievskom da u vladu i za shefa Koordinacionog tijela dovede svoju blisku saradnicu Dostu Dimovsku za koju se vjeruje da je kadra "drzati na oku" srcanog ministra unutrasnjih poslova Ljubu Boskovskog koji bi na krizna podrucja policajce uputio radije danas nego sutra.

Vlada je na zadnjoj sjednici u utorak prihvatila generalni plan povratka snaga bezbjednosti uz tijesnu saradnju (to se narocito napominje) s medjunarodnom zajednicom. Za uspostavljanje ustavnog poretka na cijeloj teritoriji zemlje dovoljno je 40-50 dana - smatraju zvanicnici. Ako bi sve to uspjelo, to bi znacilo da bi "lisicama" pred kraj mandata ostalo jos vremena i za skijanje. No, sudeci po dosadasnjem sporom hodu procesa reintegracije, to se sada cini prilicno bajkovitim. Predsjednik Trajkovski je sada najglasniji u tumacenju da su odstranjeni svi uzroci za nezadovoljstvo Albanaca - naoruzanih ali i svih ostalih: ustavne promjene su usvojene, amnestija je proglasena pa su cak prvi bivsi pripadnici ONV napustili zatvorske celije. Medjutim, medjunarodna zajednica je i tu mnogo opreznija. Ohrabruje drzavni vrh da ne ostavlja nedorecena pojedina rjesenja: amnestija mora biti puna i regulisana zakonom, mora biti usvojen Zakon o lokalnoj samoupravi, ukratko stvorena jedna sasvim nova klima nepogodna za revans. Pripadnici Oslobodilacke nacionalne vojske vrte glavom i cekaju da vide sta ce se dogoditi

Neki zapadni analiticari s pravom upozoravaju da ce biti presudno, da li ce se do kraja marta kada bi "Lisice" trebale kuci zbilja stvoriti uslovi za trajan mir. Jer, vele, zimi ionako niko ne bi ratovao te su iznenadjenja tokom ova tri mjeseca malo vjerovatna. Problem je u tome, da li ce do proljeca kod sviju popustiti elan za kavgu.

ZELJKO BAJIC