Dug put konsenzusa

Crna Gora

Ako su sva druga sredstva iscrpljena onda ostaje samo jos jedna stepenica - konsenzus o referendumu. No, to ne znaci da ce crnogorska prica biti brzo zavrsena, jer jos nema dogovora ni unutar politickih blokova, a kamo li medu njima

AIM Podgorica, 26.11.2001. godine

Republicki parlament nije usvojio Prijedlog zakona o referendumu, ali se Crna Gora pomjerila krupan korak prema izjasnjavanju o svom drzavnom statusu. Ovu konstataciju tretirace kao apsurdnu samo sasvim neupuceni u prilike na crnogorskoj politickoj sceni i signale koji povodom buducnosti odnosa Beograda i Podgorice stizu iz Vasingtona i Brisela.

Odbaceni tekst nije predvidao minimalan odziv glasaca, kao uslov za valjanost plebiscita o drzavnom statusu Crne Gore, niti kvalifikovanu vecinu za donosenje te kapitalne odluke. OEBS je zbog toga, u svom izvjestaju, kritikovao Podgoricu, ocijenivsi kako je posrijedi "korak nazad" u odnosu na vazeci Zakon. Liberali i socijaldemokrate, koji su zajednicki i predlozili sporni tekst, glasali su "za", ali je uzdrzanost DPS bila dovoljna da anatemisani Prijedlog ne postane zakon. Poslanici opozicione koalicije "Zajedno za Jugoslaviju" bojkotovali su raspravu i izjasnjavanje o Prijedlogu zakona o referendumu.

Odmah nakon okoncanja skupstinske rasprave, portparol i siva eminencija LSCG, Slavko Perovic saopstio je kako njegova partija nece uskratiti podrsku manjinskoj vladi Filipa Vujanovica. Perovic je takvu odluku obrazlozio zeljom liberala da ne usporavaju pripreme za referendum. Bilo je to prvi put da neko iz vrha partije sa najduzom tradicijom borbe za suverenu Crnu Goru, javno izgovori kako ce referenduma biti, uprkos cinjenici da su kljucevi i dalje u rukama "novokomponovanih" indepedentista - DPS.

Dukanoviceva stranka skinula je tako sa vrata tezak teret opasnosti od prijevremenih parlamentarnih izbora, do kojih je mogla dovesti drugacija reakcija LSCG na uskracivanje podrske njihovom modelu referendumskog izjasnjavanja. Istovremeno, DPS se pred medunarodnom zajednicom legitimisala kao konstruktivan partner, spreman da prihvati sugestije "ruke koja hrani" dobrim dijelom Crnu Goru posljednjih nekoliko godina. Time kao da je pocelo topljenje poprilicno zahladnjelih odnosa izmedu Zapada i njegovog miljenika iz antimilosevicevske ere, crnogorskog predsjednika Dukanovica. Jer u samo pola sedmice desile su se vise nego uocljive promjene u odnosu kljucnih medunarodnih centara moci prema opciji crnogorske nezavisnosti.

Najprije je Savjet ministara EU prvi put pomenuo mogucnost odrzavanja referenduma u Crnoj Gori, uslovljavajuci njegovo prihvatanje postovanjem demokratske procedure. Naravno i ovaj je put takva mogucnost rjesenja krize u odnosima Crna Gora-Srbija, stavljena u kondicional, a kao favorizovan model ponovljeno je - "demokratska Crna Gora u demokratskoj Jugoslaviji". Odmah potom Podgoricu su, jedan za drugim, posjetili Vilijem Montgomeri i Carls Kroford. Americki ambasador u Beogradu sastao se sa predsjednikom Dukanovicem i liderima svih jacih parlamentarnih stranaka, a onda je, kao licni stav, u intervjuu dnevniku "Vijesti" izjavio kako bi omjer 55:45 predstavljao sasvim prihvatljivu kvalifikovanu vecinu za priznanje nezavisnosti. Sjutradan je njegov britanski kolega jos vise sokirao crnogorsku javnost porukom gradanima Crne Gore da se "spremaju za zivot u novoj drzavi". Ta Krofordova poruka, doduse, nije bila eksplicitna najava nezavisnosti, ali jeste barem referenduma.

Posebnu tezinu politicki analiticari dali su joj jer je stigla od covjeka za koga se u Podgorici otvoreno govorilo da prelazi granice diplomatske uctivosti u naklonjenosti Beogradu. Ipak, najvazniji stav ambasadori su saopstili liderima projugoslovenskog bloka, Predragu Bulatovicu i Draganu Socu - bojkot referenduma ne dolazi u obzir.

Lopta je,dakle, ponovo vracena na centar, tamo gdje je bila jos krajem ljeta. Dva bloka morace ponovo za pregovaracki sto, ne bi li konacno utanacili uslove pod kojima ce referendum biti odrzan. A Havijer Solana pokusace da kao izaslanik EU ozivi dijalog Beograda i Podgorice, posto je u Briselu ocijenjeno da ni na tom planu nije ucinjeno sve sto se moglo. Direktor podgorickog CEDEM-a, ugledni politicki analiticar dr Srdan Darmanovic smatra kako bi EU sada mogla sa mnogo vise razumijevanja da pride crnogorskom konceptu saveza suverenih drzava. Taj je model dosada, po Darmanovicu, neopravdano ignorisan, iako sustinski nudi jace veze Beograda i Podgorice od sadasnjih.

Da je Zapad spremniji da prihvati referendum o crnogorskoj nezavisnosti nego sto to javno saopstava, potvrduje i Krofordova zabrinutost da bi Dukanovicev blok mogao pobijediti sa nedovoljnom razlikom. U tom slucaju stvari bi se dodatno zakomplikovale, a i ovakve kakve su potpuno zasluzuju metaforu "gordijev cvor". Za sada samo u strucnim krugovima, ali sasvim izvjesno, uskoro i na dnevnom redu pregovarackih timova, naci ce se pitanje: sta ako za nezavisnost glasa vise od polovine, ali manje od 55% glasaca na referendumu? Misljenja su podijeljena od stava da takav ishod znaci opstanak federacije, do ocjene da bi, u tom slucaju, trebalo orociti novo referendumsko izjasnjavanje na period ne duzi od pet godina.

Pored te "nove" dileme, dvije strane morace da se dogovore i o onim odavno markiranim: ko moze glasati na referendumu, koliko pitanja, koja je vecina kvalifikovana, koji je cenzus potreban za validnost plebiscita... Reklo bi se da je barem na dio tih pitanja odgovor vec poznat ili se naslucuje. Sasvim je izvjesno da ce koalicija "Zajedno za Jugoslaviju" odustati od zahtjeva da glasaju drzavljani, jer za to nemaju podrsku medunarodnih organizacija, izuzev, mozda, Venecijanske komisije, koja za crnogorsku nezavisnost trazi teze uslove i od samog Bozidara Bojovica, lidera SNS i jastreba u projugoslovenskom bloku.Protivnicka strana, i to je vec izvan sumnje, prihvatice uslov da na referendum mora izaci 50% biraca, plus jedan, kako bi izjasnjavanje bilo valjano. Konacno, bice jedno referendumsko pitanje. Ni famozno pitanje kvalifikovane vecine, navodno predodredeno za rovovsko nadmudrivanje pregovaraca, nije tako daleko od rjesenja, tvrde izvori bliski vrhu vlasti. Prijedlog federalista da je za nezavisnost neophodna podrska natpolovicne vecine upisanih (apsolutna vecina) nema sansi da prode. Kao rjesenje naslucuje se Montgomerijev model (55-45) od broja izaslih, eventualno uz uslov da za nezavisnost mora glasati vise od 40% upisanih u biracke spiskove. Pritom, tvrdi isti izvor, koalicija "Zajedno za Jugoslaviju" pokusace sve da posljednji uslov pomjeri na 45% ukupnog birackog tijela.

Kao najteze, procjenjuju politicki analiticari, pokazace se, takode "staro", pitanje vlade koja treba da pripremi referendum. Visoki funkcioner SNP, Vuksan Simonovic, izjavio je da, nakon dogovora o uslovima, treba formirati koncentracionu vladu "od dva politicka bloka"koja ce sprovesti pripreme za referendum. Clan Predsjednistva DPS, Miodrag Vukovic napiminje da je takav stav, u stvari, prihvatanje onoga sto je njegova partija ponudila jos u septembru. On, medutim, ocjenjuje kao cudnu formulaciju o vladi politickih blokova i zagovara "vladu politickih stranaka". Razlika, naravno, nije samo terminoloska. Simonovic polazi od pretpostavke da ce liberali i socijaldemokrate ostati pri tvrdom stavu protiv koncentracione vlade. Te dvije partije, naime, smatraju da Vujanovicev kabinet, uz parlamentarnu podrsku Liberalnog saveza, ima demokratski kapacitet da pripremi refrendum. Vukovic, pak, kao da nagovjestava izvjesno presabiranje DPS-a ukoliko ne dobiju podrsku partnera u borbi za nezavisnost.

Dukanovicu bi, procjenjuje se, bilo veoma tesko da ubijedi pristalice nezavisnosti u neophodnost raspustanja Vlade koju cine i podrzavaju procrnogorske partije, radi formiranja vlade sa projugoslovenskim strankama, bez liberala i socijaldemokrata. Srdan Darmanovic vjeruje da ce medunarodna zajednica insistirati na koncentracionoj vladi i procjenjuje da ce Dukanovic morati da je prihvati, pogotovu sto je jesenas ponudio opoziciji takvo rjesenje. Crnogorski predsjednik, u meduvremenu, izjavio je da ce referendum biti odrzan "u aprilu ili maju iduce godine". Niko ne moze sa sigurnoscu tvrditi da je i to krajnji rok. Istovremeno, Beograd insistira da se pitanje drzavnog statusa Crne Gore rijesi pocetkom 2002. Podgorica ne zuri, u Beogradu se usvajaju novi drzavni simboli Srbije, broj pristalica nezavisnosti vece federalne jedinice vec prelazi 40%, a neke clanice DOS najavljuju pocetak referendumske kampanje... U partiji saha Dukanovic - Kostunica, crnogorski predsjednik ne mora da se plasi cajt-nota jer ce, bude li dovoljno razmisljao, pasti zastavica SRJ - na Ist riveru.

Darko SUKOVIC (AIM)