U predvorju bijele kuge

Podgorica Nov 18, 2001

Demografska buducnost Crne Gore

Danas u Crnoj Gori je bez stanovnika - cetrdeset i jedno naselje, koje se nalazilo na spisku mjesta 1981. godine. Teska ekonomska situacija i neizvjesna buducnost uticu da se u Crnoj Gori sklapa sve manje brakova i rada sve manje djece

AIM Podgorica, 18.11.2001. godine

Prirodni prirastaj u Crnoj Gori opao je za oko 60, a broj rodenih za 25 odsto u posljednjih pet decenija. Prosjecna starost crnogorskog stanovnistva trenutno iznosi 34,5 godine, sto ga, prema standardima Ujedinjenih nacija, svrstava u kategoriju "vrlo starog".

To su samo neki od podataka iz demografske slike Crne Gore, za koje demografi vec tvrde da su alarmantni.

"Polovina crnogorskih opstina imaju negativnu stopu prirodnog prirastaja stanovnistva. Ona je 1950. godine na nivou Crne Gore iznosila 20,7 promila, da bi u prosloj pala na cak 5,7 promila, odnosno smanjena je 3,6 puta. Na drugoj strani, prema procjenama izvedenim na osnovu demografske statistike udio starijih od 65 godina u ukupnom stanovnistvu iznosi 11,52 procenta", kaze Dr Nedeljko Kecojevic, docent zdravstvene statistike na Medicinskom fakultetu u Podgorici.

Drastican pad prirodnog prirastaja u prosloj godini zabiljezen je u opstinama Zabljak, Savnik, Pluzine, Cetinje i Kotor.

I natalitet vec godinama ima tendenciju stalnog pada. U posljednjih 16 godina broj radanja po opstinama opadao je u velikom rasponu: Berane 30 procenata, Rozaje 40, Bijelo Polje 44, Zabljak 47, Cetinje 70, Kolasin 77 i Pluzine 94 procenta. Na nivou Crne Gore natalitet je u tom razdoblju pao za 15,7 posto.

Ovakva demografska kretanja desetkovala su mnoge krajeve Crne Gore, a u njoj sada cak 41 naselje bez ijednog stanovnika. Stariji vise nisu medu zivim, a mladi pobjegli u gradove ili van granica Crne Gore, u bijeli svijet.

Zabrinjavajucu starosnu strukturu stanovnistva uslovilo je nekoliko faktora: porodice najcesce broje jedno ili dvoje djece, u brak se stupa u sve poznijim godinama, gradovi, a posebno sela prepuni su neudatih i neozenjenih iznad tri decenije zivota, u novije vrijeme migracija iz Crne Gore, uglavnom mladih generacija, sve je masovnija...

Jasno je, cak i bez demografskih istrazivanja, da je za ovakva nepovoljna kretanja stanovnistva glavni krivac nezavidna ekonomska situacija u drzavi. ťne pada mi na pamet da se zenim. A gdje bi zivjeli, kod mojih sa bratom i njegovom zenom? Kako da prehranim porodicu kad zaradujem da jedva sebe mogu da prehranim, prica 36-ogodisnji Podgoricanin Veljko Popovic, ekonomista, koji je tek prosle godine stalno zaposlenje nasao u firmi ťPlantazeŤ.

"Zbog opsteg siromastva, nezaposlenosti, nesigurne buducnosti, nerijesenog statusa zene-majke i slicnih pojava, mladi se sve teze odlucuju na brak, rijetke se porodice sa vise djece, omladina u najboljim godinama, i to mahom sa fakultetskom diplomom, odlazi u inostranstvo bez povratne karte", upozorava dr Jelena Radulovic, sef Sluzbe za zdravstveno vaspitanje u podgorickom Zavodu za zdravstvenu zastitu.

Tesko je nesto drugo i ocekivati tamo gdje je prosjecna plata nesto iznad 200 maraka i gdje za takozvanu potrosacku korpu treba izdvojiti cetiri puta vise novca. Zato su vijesti, poput onih koje ovih dana objavljuju crnogorski mediji, da u Banjanima kod Niksica zivi cak 200 nezenja starih izmedu 40 i 50 godina, ili da u omanjem selu Lijeska nedaleko od Bijelog Polja 70 momaka ne zna kako da osnuju porodice, samo za neupucene iznenadenje i atrakcija. Za demografe - to je alarm za uzbunu. Optimizam, kazu, ne uliva i jedan zanimljiv fenomen. U posljednje dvije decenije utvrdeno je da se u Crnoj Gori na svakih osamdeset porodaja rode blizanci, a na svakih 6.400 trojke. Samo u ovoj godini rodeno je cak sedam trojki.

Dr Kecojevic ipak strahuje od toga da nije daleko dan kada ce broj umrlih biti veci od broja novorodenih. A to je pouzdan znak da nacija pocinje da izumire, odnosno da je suocena sa bijelom kugom.

Na takvu mogucnosti ukazuje i akademik dr Miomir Dasic, pozivajuci se na podatke iz SAD-a.

"U Crnoj Gori se gotovo niko ne jednim od najvaznijih pitanja kao sto je bioloska buducnost dr`ave i nacije. A demografski pokazatelji upozoravaju na katastrofalnu populacionu buducnost Crnogoraca, donsono drzava je ozbiljno ugrozena zbog opadanja nataliteta. Prema prognozama jednog americkog instituta, koje se odnose na stanje iz 1995. godine, sa sadasnjom stopom nataliteta trebalo bi nam 410 godina da postignemo dvostruko veci broj stanovnika i to pod uslovom da ne bude ratova ili bilo kakvih nepogoda u kojima strada stanovnistvo. Poredenja radi, prema istim procjenama Albaniji treba samo 25 godina da udvostruci sadasnji broj stanovnika, Srbiji oko 450, a Sloveniji cak 6.400 godina!"

Ovi pokazatelji najbolji su dokaz kako je sporo obnavljanje stanovnistva i sta ceka naciju ukoliko se dugorocnije ne rijesi problem nataliteta, kaze dr Kecojevic.

Naravno, ova tema nije do sada ni jednom bila na dnevnom redu crnogorskog parlamenta. I, kakao sada stvari stoje, nece uskoro ni biti.

Veseljko KOPRIVICA (AIM)