MUP RS neće hapsiti Srbe iz Hrvatske
Banjaluka, 31. Oktobar 2001. (AIM)
Interpolova kanacelarija iz Sarajeva nedavno je dostavila Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske (RS) oko hiljadu potjernica za Srbima iz Hrvatske, koje hrvatski sudski organi terete za ratne zločine. Međutim, u MUP-u RS tvrde da ova lica neće hapsiti zbog toga što Republika Hrvatska ne poštuje Rimski sporazum. 'Vlada je donijela zaključak po kojem smo mi odlučili da ne postupamo po tim potjernicama, jer je to suprotno pravilima Rimskog puta. O tome smo obavijestili i međunarodne institucije i nećemo hapsiti lica po tim potjernicama', kaže ministar unutrašnjih poslova RS Dragomir Jovičić. On tvrdi da su međunarodne institucije do sada pozitivno reagovale na ovakav stav Vlade RS. Međutim, zvaničan stav oko toga još nije stigao.
Prema tumačenju pravnih stručnjaka u RS, Međunarodni krivični sud u Hagu osnovan je za procesuiranje ratnih zločina na području bivše Jugoslavije, zbog čega bi se Hrvatska morala pridržavati pravila Rimskog sporazuma. Na drugoj strani, pomoćnik ministra pravosuđa u Vladi Republike Hrvatske Radovan Majski kaže da se pravila Rimskog puta ne primjenjuju u RH, jer se sporazum odnosi samo na BiH. Zbog toga, kaže Majski, Haški tribunal nema ista ovlaštenja koja ima u BiH.
Dok traju međudržavna sporenja, više od 4.500 Srba, koji su prije rata živjeli u Hrvatskoj, čeka izručenje hrvatskim sudovima. Toliko ih je, naime, osumnjičeno pred hrvatskim sudovima. Direktor Dokumentaciono-informativnog centra 'Veritas' Savo Štrbac kaže da je mali broj Srba iz Hrvatske upoznat ko je do sada procesuiran ili amnestiran pred hrvatskim pravosudnim organima. 'Najmanje 100.000 lica strahuje da su pod krivičnim postupkom, pa zbog toga i ne pomišljaju na povratak u Hrvatsku', tvrdi Štrbac.
Prema podacima Hrvatskog državnog odvjetništva, krivični postupak za navodne ratne zločine vodi se protiv 1.845 lica, uglavnom građana srpske nacionalnosti. Od tog broja, protiv 715 osoba podignuta je optužnica. U Hrvatskom ministarstvu pravosuđa priznaju da su ovako velike brojke optuženih za ratne zločine možda i apsurdne i tvrde da bi se broj optuženih za ratne zločine mogao smanjiti nakon revizije. Pomoćnik hrvatskog ministra pravosuđa Radovan Majski kaže da se u zatvorima danas nalazi 112 osoba, koje su pravomoćno osuđene ili protiv kojih se vodi krivični postupak zbog ratnih zločina. Od tog broja, 46 lica se nalazi na izdržavanju kazne u Kazneno popravnom zavodu Lepoglava. Tri osobe su hrvatske nacionalnosti, dok su ostali Srbi.
Većina gradana srpske nacionalnosti je za ratne zločine osuđena u odsutnosti. Pored toga, veliki broj se nalazi na kolektivnim optužnicama. Predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac tvrdi da do sada nije postojao interes kod međunarodne zajednice kada su u pitanju hapšenja Srba. Ona je više bila zaokupirana saradnjom Hrvatske sa Hagom. 'Danas je stanje drugačije. Predstavnici Medunarodne zajednice su prije mjesec dana uputili pismo Vladi Republike Hrvatske u kojoj ističu zabrinutost zbog svega što se dešavalo, ali i postavljaju zahtjeve kako da se hrvatske vlasti ubuduće odnose prema tom problemu. Znači, presude u odsutnosti se ne mogu smatrati korektnim, ako su ljudi provjereni od UNHCR-a i MUP-a RH, i onda se pri povratku ne može dešavati da takvi ljudi budu uhapšeni' kaže Pupovac. S druge strane, pomoćnik hrvatskog ministra pravosuđa kaže da će ubuduće praksa pravosudnih organa biti da se više ne sprovode suđenja u odsutnosti, nego samo da se sudi licima koja se zateknu u RH i koji su dostupni pravosudnim organima.
U SNV tvrde da je stanje u hrvatskom pravosuđu haotično i da Vlada nema kontrolu nad njime. 'Aktiviranje optužnica, koje je bivša vlast pod pritiksom međunarodne zajednice zamrzla, sada se nalazi u rukama desnice koja taj materijal zloupotrebljava na razne načine', kaže Pupovac. On objašnjava da je bivša vlast imala za cilj da upotrijebi sudstvo u svrhu etničkog čišćenja, stvaranjem političke nesigurnosti kako se Srbi ne bi vratili. 'Ova vlast nije dovoljno oprezno rukovala s tim i zapravo je ponovo otvorila tu Pandorinu kutiju i nastavila politiku bivše vlasti' kaže Pupovac.
Pupovac smatra da su potjernice za Srbima zapravo oružje za propagandu raznih tajnih službi i hrvatske vlasti: 'Ne mogu se Srbi hapsiti pozivajući se na te liste kada to nekome zatreba iz političkih razloga, da bi se ova ili ona vlast opravdala zato što mora isporučiti ovog ili onog hrvatskog generala Hagu, ili zbog toga što treba uhapsiti ovog ili onog počionca ratnog zlocina iz reda hrvatskog naroda'.
Spiskovi osumnjičenih, potjernice Interpola I učestali slučajevi hapšenja Srba povratnika nisu u funkciji podrške povratku. Oni su danas efikasno sredstvo zastrašivanja I opstrukcije povratka. Zbog toga Srbi izbjegli iz Hrvatske smatraju ciničnim izjave hrvatskih zvaničnika da će sledeća godina biti godina značajnijeg povratka u Hrvatsku. Umjesto povratkom, oni su danas zaokupljeni pitanjem da li se nalaze na nekom od spiskova, ali ne znaju kako da to saznaju.
U Hrvatskom ministarstvu pravosuda kažu da je UNHCR jedino mjesto na kome građani srpske nacionalnosti mogu da provjere da li se nalaze na nekim od hrvatskih ili Interpolovih potjernica. 'Tada će moći odlučiti kako da se ponašaju - da li da traže obnovu postupka, ako se radi o suđenju u odsutnosti, ili, ako se radi o istrazi, da se uključe u nju i ponude dokaze o nevinosti', kaže Majski.
Nedeljka Breberina (AIM)