U duznickom tjesnacu

Podgorica Oct 28, 2001

Raspad crnogorske pomorske privrede

Najnovije nevolje kotorske ŤJugooceanijeť samo pokazuju koliko su se tokom posljednje decenije unistavale najproduktivnije grane crnogorske privrede

AIM Podgorica, 28.10.2001. godine

Prvo je zaplijenjeno isplovljavanje broda ŤGrand marinerť kotorske ŤJugooceanijeť, onda je i ŤKosmajť nasilno usidren...Osiguravajuca kuca ŤLojdť jednostavno je, zbog dugova, zabranila daljuplovidbu najvecim brodovima kotorskog morskog prevoznika. Iz ŤJugooceanijeť su skruseno rekli da nemaju para da vrate dugove, crnogorska Vlda je u prvi mah cutala... Izgledalo je da se i konacno gasi crnogorska morska flota, ionako dobrano Ťugasenať tokom posljednje decenije.

Onda je, ipak, nesto uradeno. Dogovor u Londonu, izmedu Lojd banke i crnogorskog brodara ŤJugooceanijeť iz Kotora koji londonskim povejriocima duguje oko 9,3 miliona dolara, okoncan je na opste zadovoljstvo. Tako barem tvrdi Branko Kovacevic, predsjednik Upravnog odbora ŤJugooceanijeť i jedan od ucesnika na pregovorima u Londonu. A, Zdravko Milosevic generalni direktor kotorske kompanije najavljuje slican susret i sa drugim velikim povjeriocem, Kredit Lione bankom kojoj ŤJugooceanijať duguje oko 6,2 miliona dolara.

Neposredni povod za pregovore sa Lojd bankom, u koje se ukljucila i crnogorska Vlada, bilo je skidanje tzv. aresta sa broda ŤGrant marinerť, Ťna sidruť u blizini Singapura, kome je vec mjesec dana bilo zabranjeno isplovljavanje. Ocjenjuje se da je podrska Vlade presudno uticala na spremnost banke da odustane od najavljenih radikalnih mjera - prodaje broda. Ali, u arestu Lojd banke koja od kotorana potrazuje naplatu kredita teskog oko 9,3 miliona dolara, nalaze se jos dva broda ŤJugooceanijeť - ŤGrant Karierť i ŤKosmajť, ukotvljeni u americkim lukama u Hjustonu i Nju Orleansu. Trenutno banka za oslobadanje ova tri broda trazi pet miliona dolara na ime glavnice kredita, kako je saopsteno nakon pregovora u Londonu.

Dinamikom isplacivanja duga predvideno je da Vlada Crne Gore na racun Lojd banke uplati 1,5 miliona dolara, namjenjenih za isplatu pomoraca i dugova iz tekuceg poslovanja. ŤNakon toga banka ce osloboditi brod 'Kosmaj'ť, kaze Kovacevic. Pored toga, dogovoreno je da kotorski brodar hitno pismenom potvrdom garantuje da je izmirio i 2 450 000 dolara duga prema Brodogradilistu u Bijeloj (Crna Gora), tako da ce kompanija morati da proda i jedan od zaplijenjenih brodova. Najvjerovatnije ce to biti ŤGrant karierť, a novac od ove prodaje bice uplacen Lojd banci za smanjenje duga. Ukoliko se prodajom broda ne dobije trazenih pet miliona dolara, ostatak ce, prema dogovoru, obezbijediti Vlada Crne Gore. Nakon toga ŤJugooceanijať ce potpisati novi ugovor sa Lojd bankom prema kome ce se reprogramirati i na odredeno vrijeme Ťzamrznutiť ostatak duga.

Ali lanac kreditnih opterecenja ŤJugooceanijeť ovdje se ne zaustavlja. Po nalogu Kredit Lione banke u Hjustonu je zaplijenjen i cetvrti brod ŤJugooceanijeť - ŤPelinovoť i u kompaniji vec racunaju na to da ce biti izgubljen. Naime, brod je u toku ovog mjeseca bio tri puta arestovan, dvaput od pomenute banke, a jedanput od Medunarodnog sindikata pomoraca (ITF). Trece arestovanje bilo je najavljeno jos dok su se kotorani borili da brod iscupaju iz ruku Medunarodnog sindikata i izvrseno je samo tri dana posto su uspjeli.

Posto kotorski brodar, pored pomenutih Ťraspolazeť sa samo jos dva broda - ŤNoviť i ŤOrijenť - koja se nalaze na remontu u brodogradilistu u Bijeloj, jasno je da je trenutno u potpunosti lisen sredstava za komercijalno poslovanje. A, pored toga, remont ovih brodova kompaniju dnevno kosta oko 35 hiljada dolara! Ova bezizlazna pozicija dimenzionirala je i optimizam kotorana, pa se, kako su nam rekli, kao optimalno rjesenje ovdje ocekuje da iz mreze zaplijena izvuku i uposle barem jedan brod. Po svemu sudeci, ocekuje se da to bude ŤGrant marinerť.

ŤOvakvom stanju doprinijelo je prije svega to sto smo se nedomacinski ponasali - pojedini krediti su uzimani pod nepovoljnim okolnostima, a nisu ni koristeni pravilnoť, kaze Zdravko Milosevic, direktor ŤJugooceanijeť. Milosevic, kapetan duge plovidbe, preuzeo je kormilo kompanije pocetkom oktobra, posto je vrtlog dugova vec zahvatio kotorsku flotu. Njegovo naimenovanje je u javnosti ocijenjeno kao pokusaj pomoraca da konacno sudbinu firme uzmu u svoje ruke, ali tek posto je ona pocela nepovratno da tone. Na izvjestan nacin to potvrduje i Milosevic kada kaze: ŤU dosadasnjim greskama pomorci imaju najmanje udjela, jer su kompaniju vodili ljudi kojima pomorska ekonomija nije uza specijalnost.ť

Izgleda da je to doprinijelo tezini tekuceg problema. Londonski kreditori su jos do polovine ove godine prema kotorskom brodaru bili veoma korektni i puni razumijevanja. Za brodove ŤGrant Marinerť, ŤGrant Karierť i ŤKosmajť u opciji je bio i moratorijum na kreditne obaveze, koje su polovinom jula reprogramirane. I kotorani su, manje-vise, redovno izvrsavali svoje obaveze - kako kazu, u okviru pomorskih poslovnih obicaja, iako su kreditori tokom ove godine morali, sve cesce i intenzivnije, da ih podsjecaju na njih.

Dogodilo se, medutim, da se stanje na trzistu pogorsalo, a realizovanje najavljenog sanacionog programa ŤJugooceanijeť nije ni zapoceto. Cijene poslova i polovnih brodova su znatno opale i ugrozile bezbijednost banaka. Tacnije, kako sada kazu u ŤJugooceanijiť, brodovi koje je kreditirala Lojd banka zbog stanja na trzistu i starosti vrijede manje od ukupnih kreditnih obaveza, a kompanija nema sredstava da ih isplati. Zato bankari zure da kroz sto hitniju prodaju brodova duznika naplate svoja potrazivanja prije nego sto bude kasno. Slicna je stvar i sa Kredit Lione bankom, drugim velikim povjerocem.

Iako se i crnogorskoj drzavi, kao vecinskom vlasniku, moze zamjeriti izvjesna inertnost prema problemima pomorske privrede, pa i crnogorskih brodarskih kompanija, kada je ŤJugooceanijať u pitanju, izvjesno je, ipak je ulozila i konkretna sredstva ne bi li kotoranima olaksala breme tekucih problema. Prema podacima iz sanacionog programa kompanije, usvojenog pocetkom ove godine, ukupni dugovi Vladi Crne Gore iznose 4,5 miliona USD i 1,5 miliona DEM. Vlada se konacno moze i odreci naplate ovih dugova, ali oni jasno pokazuju da je posljednjih godina, nasuprot ocekivanjima, finansijka povezanost drzave i ove brodarske kompanije sve veca.

Kompanija jos od 1994. godine Narodnoj banci Jugoslavije duguje 16 miliona dolara, a 27. avgusta 2000 godine, kamate na ovaj dug po obracunu NBJ iznosile su 6.278.885 dolara. Kakav je konacni bilans loseg poslovanja, odnosno, koliko je ucesce neplacenih obaveza i kredita u ukupnoj vrijednosti kompanije, to se za sada u ŤJugooceanijiť vodi kao - poslovna tajna!

Jasno je, ipak, opstanak nekada uglednog svjetskog brodara ne zavisi samo od pregovora sa svjetskim povjeriocima i mogucnosti da se od zaplijene spasi barem jedan brod. Jer, ukupna trzisna vrijednost imovine koju kompanija ima na kopnu - poslovni prostori i zemljiste, racunajuci i one pod hipotekom domacih kreditora - izracunata 17. novembra 2000. godine, iznosila je 1.347.520 dolara. A to, nije dovoljno ni da se isplate zaostala dugovanja kotorskim mornarima.

Goran VUJOVIC (AIM)