Đačke ekskurzije: Reket I rizik
Banjaluka, 18. Oktobar 2001. (AIM)
Prošlo je tek mjesec dana od tragične ekskurzije maturanata banjalučke Osnovne škole Petar Petrović Njegoš, kada su, na crnogorskom primorju, živote izgubili četvoro učenika i njihova nastavnica, a stravična nesreća je već zaboravljena. Neposredno nakon tragedije političari su požurili da izraze saučešće neutješnim roditeljima, Vlada RS i gradska skupština su im uputili novčanu pomoć, a uslijedile su i izjave o 'utvrdivanju odgovornosti' . I sve je na tome završeno. Iako je kristalno jasno da je smrt četvoro učenika i jedne nastavnice rezultat nemara i neprofesionalnosti, niko u RS nije pozvan na odgovornost.
I što je najgore, pogibija banjolučkih osnovaca nikom nije poslužila za nauk. Prosvjetne vlasti u RS nisu se potrudile da preispitaju način organizovanja i izvođenja đačkih ekskurzija. Tragedija na Svetom Stefanu nije bila povod da ministarstvo nadležno za turizam, niti profesionalno udruženje turističkih radnika, barem pokušaju da zavedu red u ovoj privrednoj grani. Izostala je i reakcija građana. Nakon nesreće roditelji su i dalje slali svoju djecu na ekskurzije u Crnu Goru. Nijedna od nekoliko desetina nevladinih organizacija nije pokrenula nikakvu akciju, ako izuzmemuo prilično mlaku verbalnu reakciju banjolučkog Foruma roditelja na jednoj konferenciji za štampu. Zvuči paradoksalno, ali je isitnito: sasvim je moguće da i iduće jeseni ista turistička agencija povede učenike na istu destinaciju i da ih tamo dočeka onaj isti brodar koji je 16. septebra na brodić registrovan za 48 putnika ukrcao više od 120 đaka, ne razmišljajući da li će preživjeti plovidbu.
Četvoro učenika i njihova nastavnica Jelena Vidović, stradali su nedaleko od ljetovališta Sveti Stefan, kada se, usljed pretrpanosti, na nemirnom moru prevrnuo turistički brodić 'Škorpion', vlasništvo Pere Vujičića. Navodno, prvobitno je ugovoreno da se od Svetog Stefena do Bečića, gdje su učenici bili smješteni, oni prevezu u tri ture. Ipak, na brod namijenjen za prevoz 48 ljudi ukrcano je 125 učenika, osam nastavnika i troje turista odjednom. Ukrcavanju je, pored nastavnika, prisustvovao i Milosav Gatarić, vlasnik banjalučke turističke agencije 'MIG turs', organizatora ekskurzije. Na optuženičku klupu je izveden samo brodar Pero Vujičić. On je optužen za krivično djelo 'izazivanja opšte opasnosti', za koje je zaprijećena kazna od jedne do osam godina zatvora. Dakle, sasvim je moguće da Vujičić, i ako bude osuđen, 'prođe' sa godinu dana zatvora, što se u pravilu, uz 'dobro vladanje ', razna pomilovanja i pogodnosti, u praksi svede na svega nekoliko mjeseci.
Nekoliko dana nakon tragedije Vojislav Dimitrijević, republički javni tužilac RS, je za bijeljinsku 'Panoramu' izjavio da će biti 'preduzete sve potrebne mjere da se utvrdi da li je u pomenutoj tragediji bilo i krivične odgovornosti' onih koji su organizovali ekskurziju. Očigledno, tužilaštvo smatra da 'elemenata krivične odgovornosti' nije bilo, jer do danas nije podnijet zahtjev za sprovodenje istrage.
Kako smo saznali od jednog visokog funkcionera MUP-a RS, policija Republike Srpske ne može 'preduzimati nikakve radnje' jer nije mjesno nadležna za to. Nesreća se dogodila u Crnoj Gori, dakle u drugoj državi, i istragu provode organi te države. Toliko o krivičnoj odgovornosti. Što se tiče profesionalne i moralne odgovornosti, te kategorije u RS očigledno ne postoje. Nekoliko dana nakon tragične ekskurzije, 40 maturanata banjolučkih srednjih škola su na ekskurziji u Kotoru doživjeli trovanje. Ni ova neprijatnost, ni prethodna tragedija, nisu podstakli ministra prosvete Gojka Savanovića da razmisli o zabrani ekskurzija u Crnu Goru. "Zašto bih to uradio. I nesreće i neprijatnosti se na putovanjima dešavaju. Ako zabranimo ekskurzije u Crnu Goru, sutra možemo zabraniti ekskurzije po RS, i kuda će onda đaci putovati" , kaže ministar.
Ministar Savanović je prošle školske godine zabranio ekskurzije izvan RS i SRJ i to iz mnogo bezazlenijeg razloga: samo zato što roditelji nemaju dovoljno novaca da takve ekskurzije finansiraju. Ministar tvrdi da nastavnici, koji vode ekskurzije, nisu odgovorni za bezbjednost učenika, jer oni, kako kaže, ne mogu 'provjeravati ispravnost brodova i autobusa'. "Nije mi poznato da je neko od nastavnika bio kažnjen zbog dešavanja na ekskurzijama, a i nema razloga za to, jer su sve ekskurzije, pa i one u izvedene u skladu sa Pravilnikom", kaže Savanović. Po ministru Savanoviću, nema razloga ni za smjenu direktora škola, jer da bi direktor bio smjenjen treba 'da napravi neki veći prekršaj'.
Na pitanje da li će agencija MIG turs i dogodine moći organizovati dačke ekskurzije, Ministar Savanović je odgovorio da to treba pitati Ministarstvo za turizam. Medutim, u Vladi RS ne postoji resor za turizam. U Ministarstvu trgovine i turizma, pomoćnik ministra nadležan za turizam je razrješen prije dva mjeseca, a o poslovima iz ovog podresora danas brinu jedan stručni saradnik i jedan službenik. Prema podacima ovog ministarstva, u RS ima oko 70 registrovanioh turističkih agencija, ali nije poznato da li su se neke od tih agencija ugasile. Njihov rad faktički niko ne kontroliše, jer u RS nema ni jednog turističkog inspektora.
Kakva je obrazovna struktura zaposlenih u turističkim agencijama u Ministarstvu nismo uspjeli saznati, ali prema nezvaničnim informacijama, u 70 turističkih agencija u RS rade samo dva diplomirana turizmologa. Prema Zakonu o turizmu i ugostiteljstvu, turističku agenciju može osnovati svako ko je završio bilo koju četvrogodišnju srednju školu, makar to bila kožarska ili elektrotehnička. Vlasnik nije obavezan da zaposli kvalifikovanog turističkog radnika. Registrovana turistička agencija mora da ima odgovarajuću kancelariju, ali u praksi se čak ni taj minimalni uslov često ne poštuje, jer postoje 'agencije jednog čovjeka' koji od inventara imaju samo akt tašnu i mobilni telefon. Kako saznajemo od turističkih radnika, upravo takvi često organizuju đačke ekskurzije.
Zakon o ugostiteljstvu i turizmu ima i kaznene odredbe u kojima su kazne propisane u jugoslovenskim dinarima. Turistička agencija, prema tom zakonu, može biti kažnjena sa nekoliko desetina maraka ako nema propisani inventar, recimo garnituru za sjedenje, ali ne postoji kazna za one koji turiste odvedu na put sa kojeg se živi ne vrate. Takođe, ne postoji ni kazna zabrane rada za turističke agencije. Ko jednom registruje turističku agenciju, može raditi šta god hoće, dozvolu mu, po zakonu, niko ne može oduzeti. Za utjehu, u toku je donošenje novog zakona o turizmu.
O profesionalnim normama ponašanja u oblasti turizma trebalo bi da brine Asocijacija turističkih agencija RS (ATARS). Međutim, ATARS, registrovan prošle godine, još uvijek faktički ne postoji: nema svoje prostorije, tehničkog sekretara, niti potrebna normativna akta. Ova profesionalna organizacija ima jedino žiro-račun, na koji agencije treba da uplaćuju članarinu, ali to uglavnom ne čine, i Upravni odbor , čiji je član, još uvijek i vlasnik 'MIG tursa' Milosav Gatarić. Od tragične ekskurzije do danas, upravni odbor ATARS se nije sastao.
Međutim, profesor Čedomir Crnogorac, doktor geografskih nauka i prodekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjoj Luci, na kojem se školuju i nastavnici i turizmolozi, smatra da turistička agencija uopšte nije neophodna za organizovanje đačkih ekskurzija. "Svaka škola ima dovoljno kadrova, koji mogu sami da osmisle i izvedu ekskurziju, mnogo kvalitetniju od onih koje nude agencije. Zašto ne bi mogli nastavnici geografije, istorije, jezika i likovne umjetnosti, izraditi maršrutu i angažovati prevoznike i hotelijere za potrebe ekskurzije. Svi oni na fakultetu uče da ekskurzija mora imati prevashodno vaspitno-obrazovni karakter, ali čim sa fakulteta odu u škole, zaborave sve što su naučili", kaže dr Crnogorac. "Najlakše je djecu odvesti na more, pustiti ih da se kupaju, a usput i sebi obezbijediti bespaltan godišnji odmor. Na ekskurzijama bi đaci trebalo da upoznaju prirodne i kulturne znamenitosti, da putuju iz mjesta u mjesto i da uče. Kažu, djeca neće nigdje nego na more. Ja ne mislim da je tako: ako se nastavnici potrude da zaintrigiraju maštu đaka, oni će, siguran sam, pristati da odu u obilazak manastira, zlatonosnih rijeka, kanjona i drugih lijepih mjesta u Republici Srpskoj ili u Srbiji, gdje su usluge hotela još uvijek jeftinije čak i od crnogorskih", objašnjava Crnogorac. Po njemu, nema nikakve dileme o tome ko je odgovoran za bezbjednost đaka na ekskuriziji: "Čim sjednu u autobus sa učenicima, vođa puta, nastavnici i pratilac iz agencije preuzimaju odgovornost za njih". Zatim dodaje:"Danas uobičajene ekskurzije su pune rizika: putuje se po 15 sati neprekidno, učenici se smještaju u hotele 'sindikalnog tipa' sa sumnjivm kvkalitetom usluga, čak i sumnjivom čistoćom, putuje se na more, a da niko ne vodi računa o tome koliko među đacima ima neplivaca".
"Koliko je organizovanje đačkih ekskurzija ozbiljan posao pokazuje i podatak da u Srbiji, gdje ima više o 400 registrovanih agencija, samo devet njih ima dozvolu za organizovanje ekskurzija", kaže Danica Krunić, nadzornik u Pedagoškom zavodu RS. "Već godinama kolegama skrećem pažnju na to, upozoravam ih da poštuju pravilnik o izvodenju ekskurzija, ali to do sada niko nije shvatao ozbiljno. Pravilnik se ne poštuje, a sankcija nema. Čak i kada Zavod ne odobri neku ekskurziju, naš stav se jednostvano ne poštuje".
Prema pomenutom pravilniku, Ministarstvo prosvjete treba da turističkoj agenciji da saglasnost da je kvalifikovana za izvodenje ekskurzija. A kriteriji za to su prilično oštri: agencija treba da ima stručne kadrove, kvalitetne programe uz obavezan vaspitno-obrazovni sadržaj i da garantuje sigrunost učesnicima ekskurzije. Međutim, ministar Savanović tvrdi da njegovo ministarstvo ne izdaje takve sagalsnosti i da jednostavno 'nema ništa sa agencijama'. Ipak, tu famoznu potvrdu sa ministrovim potpisom imaju gotovo sve agencije u RS!
Jedan roditelj je, nakon tragične ekskurzije u Bečićima, ogorčeno izjavio: 'Naša djeca su izginula zbog nečijih stotinu maraka.' Sve su prilike da je ovaj roditelj u pravu. Ekskurzije se organizuju mimo profesionalnih pravila i logike upravo zbog novca. Direktor škole je taj koji bira agenciju koja će izvesti ekskurziju. Agencije se, opet, bore da 'dobiju' ekskurzije jer je to danas jedini vid masovnog turizma, u kojem su i pored niskih cijena, zbog velikog prometa, zarade zagarantovane. Zato turistički agenti daju direktorima procenat, kako bi dobili posao. Reket iznosi od 10 do 15 KM po učeniku, što znači da na jednoj ekskurziji direktor škole može zaraditi i do 3000 KM. Ministar Savanović kaže da je 'čuo ovakve priče', ali da nema 'nikakvih dokaza' i da je to problem kojim treba da se bave inspekcije i policija, a ne Ministarstvo. Međutim, sve su glasnije priče da i sam ministar ima svoj udio u cijelom 'poslu' upravo zbog potvrda koje tvrdi da ne izdaje agencijama. "Priče o procentu su tačne, i to svi znaju. Radila sam i kao turistički agent i kao prosvjetni radnik. Kada sam radila u agenciji nudila sam procenat, a kad sam radila u prosvjeti, gledala sam kako kolege taj procenat naplaćuju", tvrdi jedna profesorica, koja je naravno, insisitirala na anonimnosti. Neke agencije plaćaju i dnevnice profesorima koji prate ekskurziju. I tako, dok se svi ugrade u ionako skromnu cijenu ekskurzija, jasno je da strada kvalitet i bezbjednost đaka. Interesantno je da je na tragičnoj ekskurziji u Bečićima prevoz učenika brodom do Svetog Stefana i nazad ugovoren po cijeni od 1,5 KM po đaku. Svi koji su ljetovali na ovom dijelu crnogorskog primorja znaju da je ekonomska cijena takve vožnje tri do četiri marke.
I nakon svega, ministar prosvjete Gojko Savanović ne smatra da treba da da ostavku: "Nisam ja kriv za tu nesreću, kada bismo tako razmišljali onda bi ministar saobraćaja trebao da podnese ostavku kad god se desi sudar". Upitan šta će onda učiniti da se na đačkim ekskurzijama više ne dešavaju nesreće, ministar Savanović je lakonski odgovorio:'Ne razumijem pitanje!'
Milkica Milojević (AIM)