Smrt na dijalizi

Aim, Zagreb, 16.10.2001.

U srijedu popodne, u hrvatskim bolnicama umrlo je - nakon hemodijalize - osmoro ljudi. Tu činjenicu nitko nije primijetio. Bolesnici su bili u Zagrebu, Puli, Dubrovniku i Požegi, pa nitko nije zaključio da je riječ o događajima koje povezuje zajednička logika. Ta je činjenica uočena prekasno - kada za dvadeset i jednog čovjeka više nije bilo spasa. Svi su umrli pod istim uvjetima: nakon obavljene hemodijalize prolazila bi, najviše, dva sata; svi su bubrežni bolesnici primali hemodijalizu uz pomoć filtera američke multinacionalne kompanije Baxter, nakon obavljene dijalize, ljudi su izdisali...

Najveća mirnodopska tragedija u novijoj povijesti hrvatskog zdravstva, otkrivena je u petak navečer, u dvadeset sati i deset minuta. Tada je iz Požege, u Zavod za javno zdravstvo, stigla obavijest o smrti troje ljudi; pedeset minuta kasnije o svemu je obaviješteno Ministarstvo zdravstva koje je uputilo inspekcije u Opću bolnicu u Požegi i Klinički bolnički centar u Zagrebu. Tu su noć pristigle i informacije iz ostalih centara. Redanje novih imena izazivalo je užas, jer se brojka, iz sata u sat, uvećavala. U subotu ujutro bilo je poznato već 12 preminulih, na području cijele Hrvatske, da bi do nedjelje na večer bilo jasno kako je 21 čovjek umro zbog isitih razloga. U KBC-u Rebro, u Zagrebu, umrlo je petoro dijaliziranih. U Općoj županijskoj bolnici u Požegi, umrlo ih je četvoro. Na Odjelu za dijalizu u pulskoj Općoj bolnici umrlo je šestoro ljudi. U Općoj bolnici u Karlovcu, umrle su tri osobe, u Rijeci i Dubrovniku, po dvoje pacijanata.

Nakon stručnih analiza, u Ministarstvu zdravstva donesen je zaključak da bi uzrok svemu mogla biti upravo upotreba filtera koje proizvodi Baxter. Ti su proizvodi, naime, tijekom kolovoza u Španjoskoj - na identičan način - doveli do smrti 12 bolesnika. Premda rezultat istrage nije nedvojbeno pokazao da su baš Baxterovi filtri uzork smrti, španjolsko ih je ministarstvo nakon te afere povuklo iz upotrebe. Prema informacijama koje su hrvatski novinari dobili iz Vlade, Pliva je od američkog proizvođača Baxtera, kod odluke o uvozu njihovih dijalizatora, dobila uvjeravanja da njihovi uređaji nemaju nikakve veze sa umiranjem pacijenata u Španjolskoj. Pokaže li se to točnim, i pokaže li istraga da ti dijalizatori doista imaju serijsku grešku, Baxter će morati nadoknaditi štetu obiteljima umrlih. No, pitanje je hoće li ovaj farmaceutski div i sam ostati na životu, jer će i odštete i težina skandala zacijelo ozbiljno uzdrmati njegov položaj na svjetskom tržištu.

U nedjelju, hrvatska ministrica zdravstva Ana Stavljenić Rukavina ponudila je ostavku. U trenutku dok ovo pišemo, još nije sigurno hoće li premijer Račan tu ostavku uvažiti, ili ne: predsjednik Sabora Zlatko Tomčić izjavio je da ne vjeruje u njen ostanak. To, međutim, nije najvažnije pitanje. Važniji od toga su odgovori na neka druga pitanja: što je, doista, izazvalo ovu nezapemćenu tragediju, kako će se dalje liječiti bubrežni bolesnici u Hrvatskoj, što će pokazati istraga (koju osim MUP-a provodi i Državno odvjetništvo) te, tko će snositi pravnu, materijalnu i moralnu odgovornost za cijeli slučaj.

Pliva je energično odbacila odgovornost za usmrćivanje pacijenata. "Iz Minsistarstva zdravstva u subotu u devet sati ujutro dobili smo prvu obavijest da je do tada na dijalizi umrlo dvanaest ljudi" izjavio je direktor Plive Željko Čović. "Okupio sam hitni Krizni stožer, i u protekla 24 sata analizirali smo stotinjak uzoraka našeg materijala koji se koristi u hemodijalizi. Nije ustanovljen ni jedan element koji bi upozoravao na to da s našim materijalom, ponajprije s otopinama za dijalizu, nešto nije u redu." Čović je rekao da Pliva ima licenciju za prodaju Baxterovih dijalizatora., te da iz američke kompanije dobijaju hermetički zapakiran proizvod koji ne podliježe daljnjim provjerama u zemlji.

Predstavnici Baxtera već su se u nedjelju našli u Hrvatskoj. Oni su otklonili odgovornost za ove događaje, tvrdnjama kako su svi njihovi uređaji prošli neophodne provjere, te nisu uzrok smrti. Njihova je reakcija logična, jer su već nakon španjolskog iskustva bili dovedeni u težak položaj. Nakon umiranja 12 ljudi u Madridu i Valenciji, španjolsko ministarstvo zdravstva je spriječilo veći skandal, jer je ministrica zdravstva izjavila kako za smrt Španjolaca nisu krivi dijalizatori, već zagađena voda. Ipak su potom, u tišini, povukli Baxterove dijalizatore - ukupno 460 aparata - u Španjolskoj, a ti su uređaji djelmično povučeni iz upotrebe i u Finskoj i Grčkoj. Mnogi su bolesnici, unatoč tomu, u Španjolskoj ostali krajnje zabrinuti - jer je Baxter nastavio uvjeravati (španjolsku) vladu da su njihovi uređaji besprijekorni. Nakon hrvatskog slučaja, čini se da će sve dvojbe biti otklonjene...

Smrt bubrežnih bolesnika izazvala je zaprepaštenje i užas u cijeloj Hrvatskoj. Hrvatska vlada sazvala je u ponedjeljak ujutro posebnu sjednicu na kojoj bi trebala zauzeti stav o ovoj nesreći. Ivica Račan u prvi mah nije prihvatio ostavku ministrice. "Na stručnjacima je da otkriju uzrok nesreće i kakve veze s tim imaju filtri" rekao je premijer. Do ostavki i sankcija treba doći tek nakon što se ustanovi konretna krivnja za ovaj slučaj, rekao je Račan.

Stručnjaci zagrebačkog Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku, te vještaci iz MUP-a, započeli su s obdukcijom te analizom uzoraka tjelesnih tekućina umrlih pacijenata. Zasad je neizvjesno kako će se, u pravnom smislu, ustanovljavati odgovornost za ovaj događaj. Gotovo sve obitelji umrlih najavile su tužbe, koje će biti adresirane na Ministarstvo zdravstva. Pokaže li istraga da je kriv Baxter, Amerikanci će biti suočeni s miljunskim odštetnim zahtjevima. Hrvatsko zdravstvo našlo se - kakav god bio ishod ove priče - u krajnje teškoj situaciji, jer će u kratkom vremenskom razdoblju morati nabaviti nadomjestke za Baxterove dijalizatore, uz pomoć kojih je u Hrvatskoj liječena četvrtina svih oboljelih.

Sudbina ministrice zdravstva u tom je smislu najmanje važna stvar, mada su političke stranke tu činjenicu istakle na prvo mjesto. Pogotovo stoga što je već sada jasno da je i u postupcima Ministarstva zdravstva i čitavog zdravstvenog sustava mnogo toga bilo dvojbeno. Pritom su za sada u drugom planu pitanja poput upita tko je u Hrvatskoj odgovoran za kontrolu ispravnosti i valjanosti svih lijekova i drugih medicinskih pomagala, a prevladavaju zahtjevi za utvrđivanjem odgovornosti svih onih koji su u sustavu zdravstva zakazali u pravodobnom informiranju o smrtnoj opasnosti u kojoj su se našli svi bolesnici podvrgnuti hemodijalizi. Pogotovo je nepojmljivo da su Ministarstvo zdravstva i Zavod za zdravstvo obavijest o potencijalnoj opasnosti pulskoj bolnici dostavili tek u subotu u popodnevnim i večernjim satima, iako su već u subotu ujutro zaključili da su američki dijalizatori vjerojatni uzrok masovnom umiranju pacijenata na dijalizi. U međuvremenu, u Puli su dvije skupine pacijenata podvrgnute dijalizi, a šestoro ih je ubrzo umrlo. I premda ministrica zdravstva ističe kako je hrvatski zdravstveni sustav u tjedan dana, po svoj prilici, otkrio uzročnika maasovnog umiranja pacijenata na dijalizi, za razliku od španjoslokog zdravstva kojemu je za to trebalo puna tri tjedna, ovdašnjoj javnosti nemoguće je objasniti zašto je preporuka o zamjeni spornih dijalizatora od Zagreba do Pule putovala desetak sati, zbog čega je šestoro ljudi umrlo, drukčije doli da u sustavu zdravstva puno toga ne funkcionira. Zato se, uz odgovornost američkog proizvođača i Plive kao uvoznika spornih dijalizatora, zahtjeva da svoj dio kazne dobiju i svi oni koji su zakazali i u hrvatskom zdravstvenom sustavu.

Boris Rašeta