RS: Šta donosi poreska reforma

Banjaluka, 14. Oktobar 2001. (AIM)

Narodna Skupština Republike Srpske (RS) usvojila je na poslednjem zasjedanju prijedloge predloženih reformskih zakona iz oblasti poreske politike. Paket zakona o poreskoj politici, koje je Vlada RS predložila Skupštini na usvajanje, prema obrazloženjima iz Vlade, ima za cilj snižavanje ukupnih troškova rada, a time i podsticanje poslodavaca na dodatno zapošljavanje.

Šta suštinski predviđa pomenuti paket zakona, do čijeg je usvajanja Vladi bilo veoma stalo, a o kojem su građani i dalje nedovoljno informisani? Postoje dvije vrste poreza: indirektni, koji se definišu zakonom o akcizama i porezom na promet i direktni, koji predstavljaju poreska opterećenja na dobit, dohodak i imovinu.

Reforma poreskog sistema ima za cilj da suzbije praksu izbjegavanja plaćanja poreza na promet kod akciznih roba u maloprodaji. Podaci pokazuju da, na primjer, kod kafe, gdje treba da se naplati 20 odsto poreza, naplati se svega 0,5 odsto, kod alkohola 2,3 odsto, cigareta 1 odsto, itd. To znači da se maksimalno izbjegavaju porezi na promet gdje je stopa poreza 20 odsto, a to se posebno radi preko fiktivnih firmi. Zbog toga je Vlada odlučila da se poveća stopa akcize na akcizne robe, a da se smanji porez sa 20 na 10 odsto. Sa Federacijom BiH je usaglašeno da se lož ulje tretira kao nafta, jer je tu bilo dosta izbjegavanja plaćanja dažbina pod okriljem da se uvozi lož ulje, a u stvari se uvozilo drugo pogonsko gorivo. Sa Federacijom je dogovoreno i uvođenje poreske, umjesto kontrolne markice, koja sada postoji i u RS i u FBiH. To znači da će onaj ko uvozi cigarete morati prije uvoza cigareta prvo platiti akcizu i porez na markici. Milenko Vračar, ministar finansija u Vladi RS, kaže da je iz RS i FBiH upućeno zajedničko pismo SFOR-u u kojem se predlaže i obilježavanje SFOR-ovih cigareta posebnom markicom, što do sada nije bio slučaj, zbog čega su ove cigarete pokrivale dobar dio crnog tržišta cigareta u Bosni i Hercegovini.

Što se tiče direktnog poreza, ministar Vračar ističe da je tu napravljena reforma. Radi se o zakonima o porezima na dobit, na dohodak gradana, o porezu na imovinu, o doprinosima i upotrebi državnih i nosivih imovina, koji predstavlja jednu vrstu novog zakona. Riječ je o grupi zakona koji idu u paketu. Da bi ovi zakoni bili primjenjivi mora doći i do promjene nekih zakona koji su bili uvezani sa njima, kao što su Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o zdravstvenom osiguranju, Zakon o sredstvima solidarnosti, zakon o privrednoj komori i vodama. Ti zakoni su, uslovno rečeno, imali namete na ranije utvrđene bruto plate, kao što je upravo odvajanje za vode i privredne komore. Sada su ti zakoni svedeni sa principa obaveznosti na princip dobrovoljnosti.

Paketom zakona po prvi put je uveden porez na korišćenje prostora, tako da onaj ko ima stan ili kuću treba godišnje da plati 0,5 KM po kvadratu, a oporezuje se, naprimjer, i zemljište na kojem se nalaze benzinske pumpe. Tih nameta oslobodeni su penzioneri i stanovništvo u ruralnim područjima. Zakon o porezu na dohodak građana doživio je potpunu izmjenu. Sva lična primanja, pored plata, regresa, zimnice, dnevnica itd., obuhvaćena su većim stopama poreza, a smanjena je stopa poreza na plate sa 76 na 50 odsto.

Na pitanje da li Vlada ima projekciju kakve će praktične rezultate imati ovaj paket zakona, ministar Vračar odgovara da je urađena projekcija koja pokazuje da neće doći do ubiranja manjih prihoda u budžet, jer će se naplatom poreza obuhvatiti veći broj poreskih obveznika. "Naši podaci pokazuju da mi imamo oko 64.000 prijavljenih i registrovanih radnji, a zaposlenost po jednoj radnji je 0,3 zaposlena radnika, što je nemoguće. Smatramo da će smanjenjem poreza na plate doći do prijavljivanja još 10.000 radnika", kaže Vračar. Upitan kako Vlada namjerava sprovesti ove zakone u praksi s obzirom na iskustva sa kontrolnim organima, Vračar odgovara da će to biti poboljšano zahvaljujući Zakonu o poreskoj upravi, kojim će se spojiti Finansijska policija i Uprava prihoda. Po njemu, on će omogućiti da se ne samo blokira račun preduzeća nego da se sva imovina vlasnika preduzeća, pa čak I lična imovina, može blokirati zbog naplate duga.

Za razliku od stranaka koje učestvuju u vlasti i koje su podržale usvajanje paketa poreskih zakona, one opozicione veoma kritički govore o njemu. Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) bivšeg premijera Milorada Dodika, kao najjača opoziciona stranka, smatra da usvajanje tih zakona znači uvodenje 'poreskog totalitarizma' i 'ekonomskog staljinizma'. Funkcioner SNSD-a Rajko Vasić je izjavio da 'Vlada premijera Mladena Ivanića samo želi da nađe način da napuni budžet i tako kupi socijalni mir do izbora, a sa ekonomijom RS šta bude'. SNSD je protiv poreza i poreskog sistema, jer ta stranka smatra da porezi treba da postoje u zdravoj i ekspanzivnoj ekonomiji. Vasić je optužio Ivanićevu Vladu da produbljuje recesiju i forsira poreze, čineći tako 'najobičniju pljačku građana i poslodavaca'.

Slobodan Gavranović iz Demokratske socijalističke partije kaže da uvođenje nove poreske politike predstavlja samo nove namete za gradane. "Ti zakoni su primjereni razvijenim zemljama, a životni standard u RS je daleko ispod onog koji postoji u normalnim zemljama", kaže Gavranović. Tokom rasprava organizovanih u svim većim opštinama i gradovima RS, te na TV i radio stanicama, najviše primjedbi građana bilo je na zakone o porezima na imovinu i porezu na dobit.

Kako će se usvojeni zakoni primjenjivati u zemlji čijim građanima je najvažniji posao I najveće zadovoljstvo kako neplatiti porez, ostaje da se vide. Vjeruje se da je vlada pretjerani optimista. Bivši premijer Dodik zbija šale I partiju aktuelnog premijera (PDP) zove - Partija Dodatnih Poreza.

Mladen Mirosavljević (AIM)