Bauk sumnji kruži Bosnom

Kako se postaje lice sa potjernice

AIM, Sarajevo, 11.10. 2001. Ove sedmice, u Zenici, nadomak Sarajeva, uhapšen je bh. državljanin Bensaj Belkacen Medž, navodno veoma blizak saradnik Osame bin Ladena - vjeruje se da je sve vrijeme održavao telefonske kontakte sa Bin Ladenom. Gotovo istovremeno, bivši premijer Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Stranke nezavisnih socijaldemokrata, ustvrdio je da je u BiH još uvijek prisutno oko 600 mudžahedina, te da postoje fotografije kao potvrda da se "Alija Izetbegović tokom rata u BiH sastajao sa Osamom bin Ladenom, a da je Haris Silajdžić (jedan od bivših bh. premijera, vanjskih ministara i donedavno predsjednik Stranke za BiH) zbog bliskih veza sa Al Kaidom bio prinuđen da se povuče iz politike.

I na posljednjoj sesiji nezavisnih intelektualaca "Krug 99" u Sarajevu, a potom na pres konferenciji u Banjoj Luci predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Sejfudin Tokić kazuje da je upoznat sa informacijom o postojanju zajedničke fotografije lidera SDA Alije Izetbegovića i saudijskog disidenta Osame bin Ladena, ali da tu fotografiju nije vidio. Tokić, zapravo, precizira da su spornu informaciju saoštili visoki predstavnici u Straburu, krajem prošlog mjeseca, na sastanku Vijeća Evrope. Istovremeno, Tokić kaže "da je očito da su dijelovi bivših struktura vlasti imali kontakte sa predstavnicima islamskih organizacija koje su osumnjičene za terorističke napade na SAD. Neki od stranih novinara, koji su u Sarajevu boravili tokom rata, tvrdili su ovih dana da su čak lično vidjeli Bin Ladena u zgradi bh. Predsjedništva.

Na Dodikove izjave Izetbegović je odgovorio da su to djetinjaste laži, da je on za Bin Ladena čuo prvi put prije dvije ili tri godine, te da je Dodikova izjava samo pokušaj da se skrene požnja sa zločina počinjenih u BiH tokom rata koje (prema Izetbegovićevim riječima nije ih moglo počiniti 50 ljudi koji se nalaze na haškoj optužnici "nego hiljade ljudi koji hodaju slobodno danas po Republici Srpskoj". Silajdžić, koji se nalazi izvan BiH, nije reagovao.

Pomenuti Belkacen, za čije je hapšenje SFOR izrazio zahvalnost i čestitke, bh. državljanstvo dobio je 4. januara 1996. Na osnovu ondašnjeg (ratnog) zakona o državljanstvu po kome je bilo dovoljno da plati 1.000 dolara državne takse i potpiše izjavu o lojalnosti državi BiH. Rješenje o državljanstvu za Belkacena Medža potpisao je, prema pisanju sarajevskih dnevnih novina, tadašnji pomoćnik ministra unutrašnjih poslova u Vladi tadašnje Republike BiH, Boriša Arnaut. Medž ima i novi pasoš BiH izdat 21. jula ove godine. Prema pratećoj dokumentaciji iz 1996. za Medžom nije bila raspisana potjernica Interpola, a 2001. godine on nije provjeravan jer je već imao državljanstrvo. Istovremeno, državna Komisija za provjeru državljana BiH naturalizovanih između 6. aprila 1992. godine i stupanja na snagu Ustava BiH nije provjeravala njegov dosije jer on bh. državljansto nije dobio u razmatranom periodu (Ustav BiH je stupio na snagu potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma, krajem 1995., dakle prije nego je Medž dobio državljanstvo). Tek kasnijom provjerom Medžovog identiteta (nakon hapšenja) utvrđno je da ovaj građanin BiH ima više pasoša različitih država, te dva "porijekla", jedno iz Jemena, drugo iz Alžira.

U cijelu priču sumničenja i hapšenja novo "ulje na vatru" dolilo je jedno hapšenje u Turskoj. Na istambulskom aerodromu uhapšen je novinar "Slobodne Bosne" iz Sarajeva Edin Avdić. Razlog - za izvjesnim Edinom Avdićem Interpol traga već tri godine zbog raznih krivičnih djela, među kojima je i ubistvo. Novinara Avdića su, kako mu je istambulska policija objasnila nakon sedam sati razgovora, "spasili" datum rođenja i imena roditelja, različita od onih u dosijeu drugog Edina. Dok se sve ovo dešavalo, Vijeće ministara BiH, tačnije bh. Komisija za borbu protiv terorizma uvela je novu mjeru za sve koji vazdušnom linijom ulaze u BiH, takozvanu "landing card", po uzoru na one na američkim aerodromima, koju će ubuduće morati popuniti svaki stranac i u kojoj će biti upisani lični podaci i podaci o boravku u BiH. Ista mjera priprema se i za one koji ulaze kopnom, a najavljuje se i novi vizni režim, identičn onom "šengenskom". Ova komisija u kojoj su predstavnici SFOR-a, IPTF-a, OHR-a, OSCE-a, američke Ambasade u BiH i zamjenici svih ministara u Vladi BiH jednom sedmično ima radne sastanke na kojima se analizira urađno u protekloj sedmici i planirano za narednu.

I dok se, prema posljednjim informacijama, Bensaj Belkacen Medž, navodno, ne sumnjiči za terorizam već za lažne podatke - određen mu je pritvor od 30 dana i ne vodi se ni upravni spor za oduzimanje bh. državljanstva, najviše medijske prašine diže se oko hapšenja novinara Edina Avdića, koji je u međuvremenu (u srijedu) avionom stigao u Sarajevo. Glavni i odgovorni urednik "Slobodne Bosne Senad Avdić tvrdi da je u zamjenu pasoša na istambulskom aerodromu uključeno federalno Ministarstvo vanjskih poslova, u kom je u toku ozbiljna unutrašnja istraga o tome ko novinarima "Slobodne Bosne" dostavlja povjerljive policijske podatke. Senad Avdić tvrdi da je on lično provjerio i da ni protiv kakvog Edina Avdića nije pokrenuta Interpolova potjernica i da je za ovakvu i slične situacije kriva i bh. vlast, jer su pasoši izdavani stranim državljanima bez odgovarajućih provjera. Naslovnica pretposljednjeg broja ovog sedmičnika bila je u znaku tvrdnje da "Posrnuli ministar policije Muhamed Bešić štiti kriminalce i teroriste i najavljuje rat Slobodnoj Bosni, nakon što je SB dokazala da je policija davala dokumente Bosne i Hercegovine sumnjivim osobama, da je švercovala oružje na Kosovo, štitila ljude s potjernica Vrhovnog suda" . Najnoviji broj još se nije pojavio iz štampe iako bi se već trebao naći na uličnoj prodaji.

Sam novinar Edin Avdić, koji je protekle sedmice u jednom javljanju iz Pakistana za TV BIH izjavio kako "ima spisak svih građana iz BiH koji su prošli obuku u kampovima u Afganistanu", našao se u žiži interesovanja svojih kolega sa radija, televizija i novina, tako da mu, primjera radi, "Oslobođenje" u današnjem broju posvećuje uz najavu na prvoj i cijelu jednu stranicu, rezervisanu za "Politiku i društvo". Uz veliku Edinovu fotografiju tu je naslov, doduše pod upitnikom, "Domaća policija namjestila potjernicu novinaru Slobodne Bosne?", dok se u podnaslovu kaže da je Interpolova potjernica Edinu Avdiću namještena tokom boravka u Pakistanu, odnosno da je potjernica austrijskog Interpola stara tri godine dopunjena u Sarajevu posljednjih dana. U samom tekstu se ove tvrdnje pojašnjavaju činjenicom da su Avdićevi lični podaci, pasoš i otisci prstiju dostavljeni Interpolu u periodu njegovog boravka u Pakistanu (desetak dana), jer prilikom prvog ulaska u Tursku, te ulaska i izlaska u Pakistan nije imao nikakvih problema na graničnim prelazima. Licem sa Interpolove potjernice proglašen je nakon povratka u Tursku. U razgovoru Edin Avdić, vidno pogođen okolnostima u kojima se našao (u kriminalnom dosjeu izvjesnog Edina Avdića, bili su njegova fotografija, broj njegovog pasoša i njegovi otisci prstiju !?), kaže da je ono što je on proživio moglo zadesiti bilo kojeg građanina BiH: "Živimo u državi u kojoj još postoji snažno uporište kriminalaca, skrivenih iza nacionalnog i partijskog identiteta. Zbog njih nas na ulazima u sve zemlje svijeta gledaju kao unaprijed osumnjičene ljude."

Šef kabineta aktuelnog ministra unutrašnjih poslova F BiH Nazif Dinarević za AIM kaže da u F MUP-u još uvijek ne mogu komentarisati okolnosti pod kojima je Edin Avdić priveden na istambulskom aerodromu, te da li su zaista u dva dosjea isti otisci prstiju i kako je to moguće, dok ne dobije zvanične informacije od turskog odjeljenja Interpola, ali da je činjenica da je odjeljenje Interpola iz Beča raspisalo potjernicu za izvjesnim Edinom Avdićem (rođnim 26. februara

1. godine u Malom Badiću, opština Bosanska Krupa) zbog nekoliko krivičnih dijela.

Svi ovi događaji došli su nekoliko dana nakon početka udara Međunarodne alijanse za borbu protiv terorizma na Afganistan, nakon geografske karte objavljene u Tajmsu na kojoj BiH nije bila obojena bojom kojom i druge zemlje koje Amerika smatra "saborcima", te nakon izjava predstavnika hrvatske vlasti koji su tvrdili da "šengenska" linija razdvajanja prolazi sa desne strane Hrvatske i lijeve strane BiH, dakle da BiH nije uključena u ove "tokove". Bosanskohercegovačke vlasti su, pak, jasne. "BiH jeste članica te međunarodne alijanse za borbu protiv terorizma, te sve gušće mreže i u okviru tog 'članstva' dobila je već i sasvim jasne obaveze - staviti na raspolaganje sve svoje potencijale. U tu svrhu je i formiran koordinacioni tim poznatiji kao Komisija za borbu... Zajednički se radi, planira, razmjenjuju se informacije na međunarodnom nivou - među svim članicama alijanse, pa čak i sa FBI, CIA... Pa i samo hapšenje Belkacena Medža je rezultat te razmjene informacija", pojašnjava za AIM glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova BiH Amer Kapetanović. Na pitanje koliko je pozicija BiH u ovoj mreži lošija od pozicije drugih zemalja zbog svih aktuelnih događja, pa i onih pomenutih u ovom tekstu, Kapetanović objašnjava da i u samoj Americi ima veliki broj ljudi za koje bilo ko teško može tvrditi da jesu ili nisu teroristi, ista je situacija i u Francuskoj, Njemačkoj, Švajcarskoj... I to ne mijenja njihovu poziciju u okviru "antiterorističke alijanse". Takođe ni u BiH niko ne tvrdi da ovdje nema fundamentalista, ali pravo pitanje nije da li ih ima ili nema, kaže Kapetanović: "Pitanje je hoće li oni biti nađeni i uhapšeni, stavljeni van zakona, a BiH jasno pokazuje svoje namjere u tom kontekstu. Samo od 11. septembra u BiH je uhapšeno i isporučeno više od 10 ljudi i to ne zato što je dokazano da su oni krivi ili povezani sa teroristima, ali su bili sumnjivi."

Među građanima BiH postoje mnogi koji baš i nisu spremni da povjeruju u ove Kapetanovićeve tvrdnje o BiH kao prihvaćenom saborcu u borbi protiv terorizma, odnosno o BiH prihvaćenoj kao "jednoj od jednakih" (barem u nečem), te da je cijela priča o saradnji samo "pusta želja". Istina, ima i onih koji su u dilemi da li su američki udari na Afganistan također neka vrsta terorizma ili zaista obrana, nemali je broj i onih koji ponavljaju da se u američkom-evropskom odgovoru na terorizam krije islamofobija SAD i Evrope... Mnogo je i onih koji su u stalnom strahu od toga kako će sve reflektovati na BiH ili kako bi ko u BiH mogao da iskoristi novonastalu situaciju. Ovih dana, najčešće se, zapravo, postavlja pitanje da li je BiH u ovom trenutku žrtva svoje nedavne prošlosti ili bi možda mogla izvući i neku korist iz nje? Tako komentator sarajevskog "Oslobođenja" piše: "Bosna i Hercegovina se može uporediti sa udavačom kojoj sreću kvari skora prošlost. Spremnost aktuelne vlasti da pruži doprinos antiterorističkoj koaliciji i brojne policijske akcije poslije 11. septembra ne mogu prebrisati prokazivanje uticajnih zapadnih medija o BiH kao o zemlji u kojoj djeluju pristalice Osame bin Ladena. U tome ima i islamofobije i pretjerivanja, ali i mnogo osnova za realnu sumnju. Sada se plaća i to sa kamatama forsiranje mudžahedina od bivše vlasti Stranke demokratske akcije, koja je u ratnom periodu bila motivirana vjerovatno propagandnim razlozima, a ti repovi sada mlataraju".

Hana IIMAMOVIĆ (AIM, Sarajevo)