Antiterorističke akcije u BiH

Spektakularne vojno policijske akcije

AIM, Sarajevo, 09.10.2001. U Zenici je u ponedjeljak (08. oktobra) uhapšen Bensaj Benkacen Medž, po jednim podacima rođen u Jemenu, a po drugim u Alžiru. U ličnoj karti i putnoj ispravi godina rođenja je 1960, a u matičnoj evidenciji kao godina rođenja upisana je 1962. Ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Muhamed Bešić je saopćio kako je uhapšeni povezan sa telefonskim brojem Abu Jabudala, starijeg oficira Osame bin Ladena. Optužen je za nabavku više pasoša (sam Medž je posjedovao bh. pasoš, i to novi, izdat 21. jula ove godine) različitih država.

Inače, posljednjih petnaestak dana prostor Bosne s bošnjačkom većinom obilježila je atmosfera kojoj je najbliži opis "vanredno stanje". Trupe međunarodnih stabilizacijskih snaga (SFOR) izvele su seriju hapšenja od Sarajeva do Visokog, od Goražda do Bihaća, koje su bile prekrivene velom misterije, ni domaća vlast nije bila na vrijeme obaviještena o tome šta se zapravo događa. Atmosfera je kulminirala upozorenjem federalnog ministra policije Muhameda Bešića kako "sedamdeset Afganistanaca, članova terorističke mreže Osame bin Ladena, ima namjeru ući u Bosnu i Hercegovinu, gdje misle da će pronaći raj", ali im je ministar zaprijetio da će ih "dočekati pakao" ! Međutim, spektakularne vojno-policijske akcije pretvorile su su se u seriju promašaja koje su proizvele zajedljive novinske komentare, ali i ozbiljna pitanja odnosa međunarodnog faktora i domaćih vlasti, samog kredibiliteta države i pitanja da li u oblasti ljudskih prava cijelo društvo vraća korak nazad.

Krajem septembra američki vojnici izveli su spektakulranu akciju zauzimanja nikad završenog aerodoroma kod Visokog (40 kilometara sjeverno od Sarajevo) koja je trajala dan i noć, uz upotrebu oklopnih vozila i helikoptera, i blokadu prilaza okolnih sela. Rezultat te akcije su dva pronađena pištolja i nekoliko zaostalih granata (nije saopšteno o kojoj se vrsti radi). Slično se dogodilo u Bihaću. U akciji koji su izveli vojnici SFOR-a, u čijoj su pratnji bili i pripadnici američkog FBI, u utorak 02. septembra uhapšen je Jordanac Abu Kharroub Majed, "nakon dužeg nadzora i provjerenih podataka", kako je navedeno u zvaničnom saopštenju glasnogovornika SFOR-a u Sarajevu. Kada je Majed dva dana kasnije pušten slobodu, ispostavilo se da on živi u BiH već dvadeset godina, da ima uredno bh. državljanstvo i da je zaposlen u Visokom saudijskom komitetu na programu pomoći djeci bez roditelja. Na dan kad je uhapšen, VSK je trebalo da isplati finansijsku pomoć za 519 djece siročadi. Ali, ta isplata nije obavljena također zbog jedne akcije italijanskih karabinjera tačno sedmicu ranije u sarajevskom predgrađu Ilidža. SFOR je upao u prostorije Visokog saudijskog komiteta na Ilidži (26. septembar) gdje je zatekao i uhapsio dvojicu poslužitelja i nenaoružanih čuvara, Lokalnih radnika ove humaniatrne organizacije Almina Harbauša i Nihada Karčića. Dan ranije u jednom ilidžanskom hotelu uhapšena su jedan Jordanac i jedan Egipćanin. Sve što je novinarima rečeno na press konferenciji SFOR-a 02. oktobra (Daryll Morrell) odnosilo se na podatak da pronadjena kasa u kojoj se nalazilo između 100 i 200 hiljada DEM. Sve drugo je bilo tajna uključujući i identitet uhapšenih.

U svim izvedenim akcijama učestvovali su isključivo strane vojne trupe. Lokalna policija a ni državni zvaničnici nisu bili ni obavještena o ovim osjetljivim akcijama. "SFOR je uhapsio ove ljude zbog toga što smo sumnjali da oni predstavljaju prijetnju za SFOR i za održavanje sigurnog okruženja koje je neophodno međunarodnoj zajednici za ostvaranje njene humanitarne misije ovdje", bio je službeni stav koji je prenio glasnogovornik.

Uhapšeni u SFOR-ovim akcijama bili su isključivo "vlasništvo" međunarodnih trupa. Oni su bili zatočeni na nepoznatom mjestu u nekoj od vojnih baza, a ispitivali su agenti FBI koji u BiH provode istrage i vojni obavještajci bez prisutva advokata. Uloga lokalne policije svodila se na kuririrski zadatak da obavijeste porodice uhapšenih ili njihove organizacije. Na jedno novinarsko pitanje zašto se krije identitet i zašto je uskraćeno pravo odbrane (prisustvo advokata) zvaničnici međunarodnih kancelarija su davali odgovore da "SFOR nije poolicija niti provodi istrage" već se samo stara o "sigurnom okruženja". Pod tim izgovorom pravdana je povreda prava na odbranu i zadražavanje uhapšenih u izolaciji.

Do prije nekoliko godina policije sa prostora bivše Jugoslavije mogle su osumnjičene zadržati u policijskom pritvoru maksimalno tri dana. Na pritisak međunarodnih organizacija došlo je do izmjene Zakona o krivičnom postupku, pa je taj rok smanjen na 24 sata, a osumnjičeni ne mora odgovarati na pitanje policije dok ne dođe njegov advokat. Međutim, ova demokratska tekovina je praktično pogažena u BiH, a ima zahtjeva (zapadni zvaničnici) da se ovaj rok produži do sedam dana. Sve pod egidom borbe protiv terorizma, koja je u koliziji sa savremenim tekovinama ljudskih prava.

Brojne međunarodne i lokalne organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava koje djeluju u BiH zauzele su stav gluh-slijep-nijem i u slučajevima kada su bili u pitanju domaći ljudi. Advokat Almin Dautbegović, kojeg je angažovala porodica uhašenog čuvara Visokog saudijskog komiteta nije imao pristup svom klijentu. "Neshvatljivo je da se uhapšenom uskraćuje pravo na advokata, koji mora imati svoje mjesto u svakom istražnom postupku", izjavio je Dautbegović, ali njegov protest nije imao nekog odjeka ni u javnosti, niti među ljudima u pravosuđu. I domaći mediji potpuno su ignorisali ovaj problem, što se može objasniti novonastalom atmosferom. Nije bilo ni novinarske radoznalosti poslije akcije u prostorijama saudijske humanitarne organizacije. Zato se ova organizacija odlučila na neobičan korak za domaće prilike. U listu "Avaz", 02. oktobra izašao je plaćeni oglas u kome su prvi put saopštena imena lokalnih radnika, o iznosu oduzetog novca i njegovoj namjeni. Visoki saudijski komitet je zatražio javno izvinjenje za upad SFOR, ali nije uslijedilo, niti će ga biti.

Slična situacija se dogodila i sa petoricom pakistanskih državljanja koji su protjerani iz BiH prije isteka njihove uredne boravišne vize. Ispostavilo se da da su oni bili sumnjivi kao vjerski aktivisti, u čemu nije bilo nikakvih dodirnih tačaka sa terorizmom. Zamjenik federalnog ministra Tomislav Limov, je u magazinu "Dani" upozorio kako u svakom strancu iz islamskih zemalja ne smijemo gledati teroristu. "U nekim drugim i boljim vremenima mi ćemo se morati izvinuti toj državi (Pakistan) i tim državljanima", kazao je Limov, što je samo ilustracija stvorena atmosfera lova na vještice, ali i pritisaka kojima je izložena domaća policija. Upravo ti pritisci su posredno objašnjenje ekspres izručenja dvojice državljanja Egiptu (Arman Ahmed al Huseini, alijas al Misry i Al Sherif Hasan Muhamed Saad, zvani Sakr) prošle subote, 06. oktobra. Sakri je osumnjičen za teroristički napad u Rijeci 1996. godine. Hrvatskoj nije izručen zbog odbijanja Hrvatske da izruči Marija Miličevića Baju, koji je osumnjičen za teroristički napad na Jozu Leutara, zamjenika ministra federalnog MUP-a. Međutim, protiv al Misriya je ukinut pritvor 05. oktobra, ali je na izlazu iz zatvora u Sarajevu praktično kidnapovan i deportovan. Njegov advokat je na državnoj televiziji ukazao na kršenje ljudskih prava, ali se na te "formalnosti" u BiH niko ne osvrće.

Bosna je fokusirana kao zemlja koja "pruža utočište islamskim teroristima" i vlasti čine sve kako bi dokazali pravovjernost novoformiranoj antiterorističkoj koaliciji. Doduše, na traženje Zlatka Lagumdžije, međunarodni faktori napravili su ustupak. Sa SF0R-om je napravljen dogovor da sumnjive građne od sada privodi lokalna policija. Kad je Bosna u pitanja, ona odavno više nije mjesto ni za odmor, niti za djelovanje međunarodne terorističke mreže. Međutim, glavni problem ove zemlje predstavlja šuplja granica jer tek dvije trećine granice pokriva Državna granična služba. Najava o dolasku sedamdeset Bin Ladinovih sljedbenika koje je lansirao ministar policije, vjerovatno je bila u funkciji podgrijavanja atmosfere o terorističkoj aktivnosti kako bi se obezbijedila materijalna podrška za uspostavljanje graničke službe. Prva pomoć od strane USA je već stigla u opremi. Međutim, razumni ljudi upozoravaju: borba protiv terorizma ne smije biti izgovor za kršenje ljudskih prava.

Emir HABUL (AIM, Sarajevo)