Komandanti kao prethodnica

Crna Gora: Prve ťdubrovacke optuzniceŤ

Objavljivanje optuznica za cetvoricu oficira bivse JNA zbog ratnih zlocina prilikom napada na Dubrovnik tumaci se kao ozbiljna opomena crnogorskoj vlasti da vise ne smije prenebregavati svoje obaveze prema Haskom tribunalu, ali i kao najava da bi se pred tim sudom ubrzo mogli naci i istaknuti crnogorski politicari iz ratnog doba

AIM Podgorica, 05.10.2001. godine

Tacno na desetogodisnjicu pohoda pripadnika crnogorske teritorijalne odbrane na Dubrovnik, u Haskom tribunalu otpecacene su cetiri optuznice. Tako je i zvanicno potvrdeno ono sto se u pojednim medijima mnogo ranije najavljivalo - zbog krsenja pravila i običaja ratovanja i teske povrede Zenevskih konvencija prilikom dubrovacke operacije optuzena su cetiri bivsa visoka oficira nekadasnje JNA: general Pavle Strugar, admirali Miodrag Jokic i Milan Zec, i kapetan Vladimir Kovacevic, poznat po nadimku Rambo. Prva trojica komandovali su u vrijeme rata kopnenim i pomorskim jedinicama stacioniranim u Crnoj Gori , a sa njima je sadejstvovala i Kovaceviceva jedinica, koja se nalazila u Trebinju. Stoga je i razumljivo sto je vijest o novim haskim optuznicama naisla na posebno zanimanje javnosti u Crnoj Gori. Dobila je veliki publicitet u crnogorskim medijima, uz akcenat da je to samo prvi cin drame sa kojom ce se crnogorsko drustvo jos dugo suocavati. U tom smjeru idu i prva reagovanja predstavnika vlasti i opozicionih partija.

Ministar inostranih poslova Crne Gore Branko Lukovac izrazio je uvjerenje da ce nadlezni organi Crne Gore uhapsiti i predati Haskom sudu cetvoricu optuzenih za ratne zlocine ukoliko se nadu na teritoriji Crne Gore, podsjetivsi da crnogorski drzavni organi u potpunosti podrzavaju rad Haskog suda za ratne zlocine i da ce sa njim imati punu saradnju.

" Ta saradnja podrazumijeva i hapsenje, te predaju sudu osumnjicenih za ratne zlocine, kada se oni nadu na teritoriji Crne Gore. Taj stav i opredjeljenje mjera su zrelosti naseg drustva da bude dio Evrope i medunarodne zajednice, da se ponasa u skladu sa normama medunarodnog pravnog poretka. Nezamislivo je i protivno istinskim i dugorocnim interesima Crne Gore, njenih gradana i njene evropske buducnosti drugacije ponasanje", objasnjava Lukovac, upozoravajuci da Crna Gorao nema sta da trazi u Evropi i svijetu, niti moze ocekivati podrsku demokratskim reformama ukoliko preuzete medunarodne obaveze ne ostvaruje u cjelosti.

Sef crnogorske diplomatije ocjenjuje da "otvaranje zapecacenih optuznica za napad na Dubrovnik pruza priliku optuzenima da makar i sa zakasnjenjem, sebi, svom narodu i drzavi ucine gest elementarnog samopostovanja, dostojanstva i hrabrosti i dobrovoljno se prijave Haskom sudu radi utvrdivanja eventualne krivice", zakljucujuci da će se za nedjela kad tad polagati racuni - od komandnih mjesta pa nadalje.

Zanimljivo je da je Haski tribunal jos 27. marta vlastima Crne Gore predao optuznice protiv cetvorice pomenutih oficira, ali one na to nisu reagovale u duhu preuzete obaveze o saradnji sa sudom u Hagu.

Osvrcuci se na taj podatak, crnogorski nezavisni nedjeljnik "Monitor", koji je prije vise mjeseci najavio da se Haski sud zanima za pojedine generale i admirale koji su u vrijeme pohoda na Dubrovnik sluzbovali u Crnoj Gori, zakljucuje: "Crnogorska vlast je sebi dala autogol: posto je dobila zapecacene optuznice, sedam mjeseci je glumila punu saradnju sa Hagom, ali nije uhapsila ni predala generala Pavla Strugara, koji se slobodno kretao po Crnoj Gori, kad su vec Jokić, Zec i Kovacevic na vrijeme odmaglili za Beograd".

Na tu cinjenicu ukazuje i portparol Liberalnog saveza Crne Gore Slavko Perovic, pozivajuci bivse oficire Jugoslovenske narodne armije da se predaju Medunarodnom sudu u Hagu i pomognu skidanju kolektivne krivice sa crnogorskog naroda. "Sam cin objavljivanja tajnih optuznica baca posebno svjetlo na Crnu Goru i aktuelnu vlast, s obzirom na to da se ona obavezala da ce saradivati sa Tribunalom. Podatak da je optuznice otpecatila glavna tuziteljka Tribunala Karla del Ponte, a ne crnogorska vlast, znaci opomenu Crnoj Gori za njene obaveze prema Tribunalu. Optuzeni oficiri bivse JNA treba dobrovoljno da se predaju Tribunalu i pomognu skidanju kolektivne krivice sa crnogorskog naroda. Ne bi bilo u redu da Crna Gora, koja je mnogo patnji podnijela zbog dubrovacke kampanje, dode u situaciju da se njeno ime ponovo pominje u negativnom kontekstu ukoliko se optuzeni ne odazovu na optuznicu Haskog suda", izjavio je Perovic.

Perovic procjenjuje da spisak optuzenih za napad na Dubrovnik nije konacan, podsjetivsi da je Liberalni savez "bio veliki protivnik dubrovackog pohoda, koji je nanio velike stete Crnoj Gori i zauvijek pokopao mit o njoj kao zemlji ljudi koji su postovali kodeks cojstva".

Dan kasnije nakon sto su Lukovac i Perovic preporucili optuzenim oficirima da dobrovoljno podu u Hag, Pavle Strugar, koji jedini od cetvorice optuzenih zivi u Crnoj Gori, objelodanio je da je samoinicijativno odlucio da pred Haskim sudom dokazuje svoju nevinost. Strugar, rodom iz Peci, u vrijeme rata kao komandant Druge operativne grupe bavio se pored "oslobadanja Dubrovnika" i crtanjem novih granica. Zalagao se da se granica sa Hrvatskom "iz rejona Debelog brijega pod pravim uglom povuce na more". Kasnije se procuo zbog nekoliko afera, medu kojima je i ona da je otudio skupocjenu jahtu iz marine kraj Dubrovnika.

Interesantno je da u Crnoj Gori nisu rodeni ni Jokic ni Zec.
Prvi je roden u Mionici, opstina Valjevo, a 1991. godine postavljen je za komandanta Devetog vojno-pomorskog sektora sa stabom u Kumboru. Zec je rodom iz Cajnica, a 1991. godine kao kapetan bojnog broda bio je nacelnik Staba Devetog vojno-pomorskog sektora. Penzionisan je kao komandant Jugoslovnske ratne mornarice.

O Kovacevicu u haskoj optuznici, a ni u medijima, nema podatka o mjestu rodenja, a crnogorskoj javnosti poznat je i kao pripadnik teroristicke grupe koja je uoci drugog kruga predsjednickih izbora 1977. godine usla u Crnu Goru s ciljem da je destabilizuje. Kroz desetak dana Rambo treba da se zbog toga nade na optuzeničkoj klupi Viseg suda u Podgorici.

Kada bi se uslisilo misljenje predsjednika Crnogorskog udruzenja boraca od 1991. godine Radana Nikolica, Rambu i ostalim sa optuznice Haskog suda, koja ih tereti za ratne zlocine prilikom opsade Dubrovnika, takode bi sudili domaci sudovi.

"Haski tribunal nije sud, vec sredstvo za politicke pritiske, pa svima koji su pocinili zlocine treba suditi u maticnim zemljama. Licno bih volio da se sve sto se smatra zlocinom na dubrovacko-hercegovackom ratistu rjesava u maticnim drzavama. Dakle, ovdje se radi, prije svega, o SRJ i Hrvatskoj, i mislim da bi pravosuda tih drzava mogla utvrditi pravu istinu", uvjeren je Nikolic, naglasavajuci da ne opravdava nicije zlocine.

U reagovanjima povodom otvaranja prvih "dubrovackih optuznica" , kojima je konacno sa Crnogoraca pocelo skidanje kolektivne krvice, najavljuje se da bi uskoro na red mogli doci i političari. Pri tom se navodi da bi haske tuzioce mogli interesovati i svi crnogorski funkcioneri koji su u momentu opsade Dubrovnika zauzimali visoke polozaje u republickoj vlasti i na federalnom nivou - od predsjednika Crne Gore Momira Bulatovica, premijera Mila Đukanovica, predsjednika Skupstine Svetozara Marovica, pa do Branka Kostica, tadasnjeg potpredsjednika krnjeg Predsjednistva SFRJ.

Istovremeno se skrece paznja na to da Strugar, Jokic, Zec i Kovacevic nisu samo optuzenici nego i nezgodni svjedoci. Prognozira se cak da bi, ukoliko se u Hagu dokaze da je rat oko Dubrovnika bio medunarodni konflikt, Crna Gora mogla biti osudena i za placanje ratne stete oko Dubrovnika, koju su hrvatske vlasti procijenile na vise od tri milijarde makara.

Veseljko KOPRIVICA (AIM)