RS: Napokon Zakon o saradnji sa Haškim tribunalom

Banjaluka, 4. Oktobar 2001. (AIM)

Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) donijela je na poslednjem zasijedanju Zakon o saradnji RS sa Medunarodnim krivičnim sudom u Hagu. Sada se postavlja pitanje da li je riječ o istinskoj spremnosti vlasti ovog entiteta da Haškom tribunalu pruže pomoć u procesuiranju osoba osumnjičenih da su počinile ratne zločine, ili deklarativnoj demnostarciji kooperativnosti, namjenjenoj medunarodnoj zajednici i dalje je potpuno nejasno.

Ovu nedoumicu nameće činjenica da je usvajanje pomenutog zakona, najavljeno za prvo septembarsko zasjedanje parlamenta, u dva navrata odgađano. Isprike da je za sjednicu parlamenta bio predvien obiman dnevni red, a potom nemogućnost da sjednici prisustvuju najviših funkcionera RS, u opozicionim krugovima, ali i od strane predstavnika domaćih i medunarodnih nevladinih organizacija, ocjenjene su kao puka kupovina vremena u kojem je unutar vladajuće koalicije trebalo postići konsenzus da bi zakon bio usvojen.

To je potvrdila i nategnuta parlamentarna većina od 42 glasa >ZA<, sa kojom je zakon usvojen. Neophodne glasove za usvajanje Zakona obezbjedili su poslanici Socijalističke partije, uz SDS i Partiju demokratskog progresa, trećeg partnera vladajućeg bloka, jer pet poslanika SDS-a očito nije bilo moguće privoliti da dadnu svoj pristanak na ponuđeni zakonski tekst.

U raspravi koja je prethodila usvajanu zakona, SDS je ponudio 19 amandmana. Iako je većina njih imala karakter ispravki tehničke prirode, ponudena su i tri čije bi prihvatanje izmjenilo suštinu samog zakona. Osim predlaganja odredbe kojom se predviđa supremacija domaćih sudova nad Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu, od vlade se tražilo da se svi pojedici, grupe ili jedinice koje pokušaju hapsiti lica sa haških optužnica, a koji nisu pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova RS, proglase teroristima. Ove amndmane vlada je odbacila, kao i prijedlog da se osobe osumnjičene da su počinile ratne zločine Tribunalu mogu izručiti tek nakon što ih ovdašnji sudovi u >pravednom i nezvisnom sudskom postuku oglase krivim za isto djelo<.

Srpske opozicione partije, kako je ranije i bilo najavljeno, ostale su uzdržane, kako tokom rasprave o sadržini ponudenog zakona, tako i prilikom glasanja. Umjesto toga, poslanici SNSD-a, SNS-a i Demokratske socijalističke partije bavili su se njegovom političkom pozadinom. >Vlada, umjesto da obavlja poslove koje proizilaze iz obaveza izvršne vlasti, nudi nam na usvajanje zakon kojim želi dobiti politički alibi iza koga će se zakloniti pred narodom<, izjavio je poslanik SNSD-a Krstan Simić. Prema njegovim riječima, otvaranje ovakve teme prije godinu dana u redovima SDS-a proglašavano je izdajnišvom, a sada se saradnja sa Haškim tribunalom proglašava patriotskim činom. Za razliku od njih, poslnici SDA, SDP BiH, Stranke za BiH i Nove hrvatske inicijative, glasali su protiv usvajaja zakona o saradnji RS sa Haškim tribunalom.

>Da bi RS ispunila svoje obaveze prema Tribunalu u Hagu nije joj potreban nikakav zakon, jer su iste obaveze jasno precizirane Dejtonskim mirovnim sporazumom<, izjavio je Sulejman Tihić, potpredsjednik NS RS i poslanik SDA. Tihić kaže da se ovaj zakon >mirne duše može nazvati zakonom o opstrukciji suradnje RS sa Haškim tribunalom<. "Ta opstrukcija posebno je naglašena u članovima 6. i 12. Zakona", pojasnio je Tihić. Članom 6. predvideno je da se u slučaju procjene da bi određeni postupak saradnje sa Tribunalom mogao štetiti interesima RS, saradnja može odbiti, što je u potpunosti suprotno samom nazivu zakona<, kaže Tihić. Isti slučaj je i sa članom 12., kojim se predviđa krivično gonjenje i u slučaju kada tužilac Tribunala odluči da ne podigne optužnicu, odbaci optužnicu i kada se oglasi nenadležnim, što je, kaže Tihić, suprotno pravilima Rimskog puta i normama medunarodnog prava.

Premijer RS Mladen Ivanić, uprkos jedva skrpljenoj većini, nije krio zadovoljstvo što je zakon usvojen. >Mislim da je skupština pokazala zrelost jer je o ovom zakonu razgovarala u jednoj normalnoj atmosferi i deslio se ono što sam i govorio: da će ovaj zakon proći". Ivanić je istakao da očekuje da nakon ovoga 'argumenti koje RS bude podnosila biti bolje prihvaćeni od strane Haškg tribunala'.

Iako ova izjava na prvi pogled zvuči nedorečenom, iza nje se treba čitati poruka da je RS zapravo usvojila zakon kako bi haško tužilaštvo privolila da u doglednom periodu u pritvor u Ševeningenu, uz 30 Srba, dospije i jednak broj Bošnjaka i Hrvata, pod optužbom da su počinili zločine nad Srbima tokom rata u BiH. Na pitanje kakve će korake, nakon što zakon stupi na snagu, ministarstvo pravde preduzeti protiv 27 lica iz RS, koja se nalaze na javnim optužnicama Haškog tribunala, Ivanić je kazao da će >najveći dio tih stvari biti na instiucijama sistema koje će o svojim koracima morati obavještavati javnost<.

Sami predstavnici >institucija sistema<, a po ovom zakonu za hapšenje i izručenje osoba osumnjičenih da su počinili ratne zločine to su ministarstva pravde i unutrašnjih poslova, odlučili su se da cijelu stvar ne kometarišu. Škrt na riječima bio je i predsjednik RS Mirko Šarović. "Zakon je dobio skupštinsku većinu i sada ga trebaju prihvatiti i oni koji nisu za njega galasali", izjavio je Šarović.

Što se predstavnika Haškog tribunala tiče, oni su usvajanje ovog zakona dočekali potpuno ravnodušno. U svom komentaru portparol Tribunala Džim Lendej izjavio je da >nakon donošenja zakon koji joj nije trebao, vlasti RS bez daljeg oklijevanje treba da uhapse 33 osobe osumnjičene da su počinile ratne zločine, a koje se još uvijek nalaze na slobodi<.

Gordana Katana (AIM)