Uoči vanrednog sabora HDZ-a

Raskola biti neće

AIM, MOSTAR, 04.10.2001. Iako se u javnosti i medijima mnogo spekuliše o mogućem raskolu unutar Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine na predstojećem sedmom izvanrednom stranačkom saboru, 6. listopada ove godine, evidentno je da od toga neće biti ništa. Radikalna struja unutar Hrvatske demokratske zajednice uspjela je najumjerenijeg hadezeovca Nevena Tomića izbaciti stranke, a i drugi lideri "umjerenjaci" stavljeni su pod kontrolu. Time su radikali u HDZ, kao i nekoliko puta dosad, uoči sabora stranke preuzeli potpunu vlast i kontrolu nad svim unutarpartijskim frakcijama.

I pred ovaj stranački sabor, kao i nekoliko puta dosada, najavljivan je odlazak braće Ljubić, Mariofila i Bože, iz HDZ. No, samozvani predvodnik "umjerenjaka" u HDZ BiH i dugogodišnji dopredsjednik stranke, Božo Ljubić, po tko zna koji put i tko zna zbog kojeg razloga ponovno je odlučio ostati u stranci. Svoje ranije, česte "ostanke" u HDZ, kako tvrde dobro obaviješteni izvori, doktor Božo je i te kako znao dobro naplatiti u novcu, nekretninama i vozilima. Što se tiče ovog puta, motivi zbog kojih je Ljubić odlučio ostati u HDZ BiH nisu do kraja poznati, ali moguće je da će oni biti svima jasni u slučaju da se imovina Bože Ljubića u sljedećih nekoliko mjeseci naglo uveća. U "paketu" s njim i njegov brat Mariofil također će na sljedećem saboru prisegnuti na daljnju vjernost HDZ.

Da se, ipak, stvari ne bi prepustile slučaju, i da neki neodgovorni pojedinac ne bi sljedećih dana sebi dao za pravo da istupi mimo već sada dogovorenog protokola, pobrinuli su se HDZ-ovi jastrebovi intenziviranjem svakovrsnih vrsta presije na tzv. kolebljivce. Kako tvrdi AIM-ov izvor u samom HDZ-u, "kolebljivcima" radikali smatraju sve osobe, bliske Nevenu Tomić i Jadranku Prliću. Podsjetimo, Prlić je prije godinu dana izišao iz HDZ zbog brutalne smjene rektora Mostarskog sveučilišta koju je proveo HDZ dok je aktualni gradonačelnik Mostara Neven Tomić odlukom stranačkkih tijela izbačen zbog njegove politike ujedinjenja Mostara, koja radikalima u HDZ nikako ne odgovara. Uz Tomićeve i Prlićeve prijatelje, radikalima su kolebljivci i osobe koje nisu dale svoj obol formiranju i djelovanju hrvatske samouprave, već su se posljednjih mjeseci držali po strani od političkih previranja, iz prikrajka čekajući koja će opcija prevladati. Iz spomenutog razloga, da ne bi došlo do novih potresa u samoj stranci Jelavić i ljudi oko njega kao sredstvo pritiska koriste prvake mnogih udruga i institucija, ali i njima odane ljudi iz manjih stranka koje sada figuriraju kao HDZ-ovi satelita. Ovaj izvor otkriva da u tom smislu posebno značajnu ulogu igra lider Hrvatskih demokršćana Petar Milić, koji Jelaviću služi kao topuz u obračunu sa neposlušnicima u vlastitim stranačkim redovima.

Najevidentniji primjer obračuna s neodlučnim i umjernijim članovima slučaj je Nevenka Hrcega i Rukometnog saveza Herceg Bosne. Slučaj je inicirao upravo Milić, koji je Nevenka Hercega optužio za izdaju nacionlanih interesa jer je svoj savez ujedinio sa rukometnim savezom BiH. Herceg je dugogodišnji istaknuti član HDZ, a jedno je vrijeme obnašao i funkciju zamjenika glavnog tajnika stranke. Uz HDZ, on je za sebe, koristeći stranački utjecaj, priskrbio odgovornu zadaću vođenja Rukometnog saveza (RS) Herceg-Bosne. Iako Herceg nije kalibar poltičara kakvi su, primjerice, Tomić i Prlić, ipak, njegova promišljanja kudikamo su drugačija od promišljanja nekih radikalnijih HDZ-ovaca, kao što su Marko Tokić ili Ivan Baćak. Sukladno svojim opredjeljenjima, a podržan odlukom svih klubova u savezu koji vodi, Herceg je započeo proces ujedinjavanja Rukometnog saveza (RS) Herceg-Bosne s Rukometnim savezom BiH. Ovaj je proces okončan 15. rujna ove godine stapanjem ova dva saveza u jedno tijelo - tako je rukomet prestao biti podijeljen po nacionalnoj osnovi. U tim "akcijama" Hercega i čelnika RS Herceg-Bosne, lider Hrvatskih demokršćana je prepoznao izdaju hrvatskih nacionalnih intersa i te je svoje stavove u medijima iznosio iz dana u dan. No, pravi razlog obračuna s Hercegom činjenica je da on pripada umjerenoj garnituri i da još s grupom, manje-više, nepoznatih HDZ-ovaca već nekoliko mjeseci planira izlazak iz stranke. Upravo zbog toga pred ovaj je sabor pritisak na Hercega bio nužan, a radikali su za to opet upotrebili Milića koji otvoreno zagovara podjelu Federacije na bošnjačku i hrvatsku republiku.

I uistinu, s obzirom na prostor koji Milić posljednjih dana dobija u medijima koji su pod kontrolom HDZ-a, jasna je njegova uloga u raznoraznim HDZ-ovim unutarstranačkim obračunima kakav je i ovaj najnoviji s Nevenkom Hercegom. Na ovaj način, izvjesno je, tvrdolinijaši su Hercegu, kao potencijalnom "kolebljivcu" poručili što ga čeka, ako ne bude provodio njihove direktive. Uporedo s ovom akcijom kako tvrde naši izvori u HDZ, traje i pritisak na neke osobe bliske Nevenu Tomiću. Upravo to je razlog zbog čega financijska policija u posljednje vrijeme vršlja po institucijama u kojima su na čelu "Nevenovi ljudi". I ta akcija jasno je sračunata da pred sabor cjelokupunu situaciju učini do kraja čistom i da se 6. listopada ponovno potvrdi sadašnje rukovodstvo HDZ, kao i svi potezi stranke u proteklih šest mjeseci, od dana formiranja samouprave i napuštanja parlamentarnih tijela na državnoj i entitetskoj razini. Razlog za ove sitne obračune jeste i strategija koju je HDZ pripremio za ovaj stranački sabor, a koja hrvatskom narodu u BiH, ovu stranku želi prikazati kao monolitnu i jedinstvenu u kojoj su svi ujedinjeni zbog istoga cilja - ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH. Zato je HDZ-u važno da nema nikakvih pojedinaca unutar te stranke koji bi na saboru odstupili od zadanog obrasca, jer samo se u slučaju stopostotnog jedinstva stranke, smatraju mnogi u HDZ, može očekivati i jedinstvena podrška hrvatskog naroda toj stranci. Naime, već je sada izvjesno, da će od visokog predstavnika smijenjeni predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Ante Jelavić ponovno, na sedmom izvanrednom saboru HDZ BiH biti izabran za stranačkog šefa. Jelavića je Visoki predstavnik međunarodne zajednice u našoj zemlji Wolfgang Petritsch smijenio s funkcije člana Predsjedništva BiH ali i s funkcije predsjednika HDZ, a razlog za to su Jelavićeve aktivnosti na rušenju ustavnog poretka BiH i Federacije BiH osnivanjem hrvatske samouprave na teritoriju Federacije s većinskim hrvatskim stanovništvom. Podsjetimo, Jelavić je 3. ožujka ove godine u Mostaru proglasio hrvatsku samoupravu.

Naš izvor tvrdi da su najviši dužnosnici HDZ isplanirali i određeni "scenarij" po kojem će se odigrati zbivanja na saboru. Najprije će se, kako je to inače uobičajeno na sličnim stranačkim okupljanima bez obzira na to radilo se o HDZ-u ili nekoj drugoj političkoj partiji, Jelavić u uvodnom izlaganju osvrnuti na dosadašnji rad stranke i njegov osobni, istodobno komentirajući trenutnu političku situaciju u državi i unutar hrvatskoga naroda. Nakon njegovog istupa, za govornicom bi se trebalo smijeniti nekoliko onih koji će u svojim govorima istaknuti "ogromne pozitivne rezultate koje je stranka postigla u borbi za rješavanje hrvatskoga pitanja u BiH, a u čemu najveći doprinos ima Jelavić i njegovo vođenje stranke u proteklom razdoblju". Nadalje, tvrdi naš sugovornik, aklamacijom ili gotovo zanosom saborski izaslanici trebali bi, bez prebrojavanja glasova, ponovno izabrati Antu Jelavića za predsjednika stranke. Jelavićev ponovni izbor za predsjednika stranke ne bi, u svakom slučaju, trebalo biti ništa iznenađujuće. Istodobno, Jelavićev reizbor, kao i sve navedene akcje protiv umjerenjaka i kolebljivaca, trebalo bi da pokažu navodnu homogenost koja i dalje vlada u toj stranci, te tako pridobiti još veću privrženost hrvatskoga naroda prema HDZ-u BiH. S druge strane, i sam Jelavić je nedavno, komentirajući izjave iz OHR-a da oni neće razgovarati sa "smijenjenim političarem", izjavio kako "visoki predstavnik nema mandat da ograničava temeljne ljudske slobode". "Bez obzira što on mislio, ja sam predsjednik HDZ-a", kazao je Jelavić čime je također dao naslutiti kako će na predstojećem saboru biti ponovno izabran za predsjednika HDZ-a BiH.

Međutim, bez obzira na Jelavićevo uvjerenje da će ostati stranački mesija, njega iz prikrajka, ipak, vrebaju stranački ultraradikali koji na mjestu predsjednika HDZ žele dovesti Vinka Zorića, čovjeka koji bi, vjeruju, "tlapnje o trećem hrvatskom entitetu odmah proveo u djelo, za razliku od Jelavića koji se stalno nastoji prilagoditi političkim prilikama". Spomenuti Zorić i u svojim istupima na sjednicimaa Hrvatskog narodnog sabora, u nekoliko navrata tražio je organiziranje referundama o trećem entitetu i "napokon uspostavu trećeg hrvatskog entieta". Inače, Hravtski narodni sabor je tijelo koje okupljka HDZ i još neke manje desničarske stranke s hrvatskim predzankom koju figuriraju kao sateliti HDZ. Hrvatski narodni sabor je sebe proglasio za vrhovnu vlast na teritoriji tzv hrvatske samouprave. Ako na saboru HDZ prevlada mišljenje najradikalnijih HDZ-ovaca nije isključeno da se upravo Zorić pojavi kao stranački lider i još više radikalizira situaciju u BiH. Neki analitačari, premda o tome nema relevantnih informacija iz samog HDZ, optimistično gledaju na sljedeći sabor, s nadom da bi na njemu Jelavić i društvo mogli obznaniti svoju smjenu i tako stranačke pozicije prepustiti nekim drugim ljudima, umjerene orijentacije koji bi pokrenuli diijalog i s predstavnicima nove vlasti i s međunarodnom zajednicom kako bi se postojeća situacija riješila. Ta bi garnitura smtraju oni mogla napokon transformirati HDZ iz nacionalističkog pokreta u umjerenu nacionalnu stranku narodnjačke ili demokršćanske orjentacije.

I za ovu zemlju i za hrvartski narod u njoj, ova najmanje realna opcija, bila bi najbolje rješenje. No, ako Jelavić ponovno bude izabran za predsjednika HDZ, s obzirom na njegov gotovo šizofreni način vođenja politike, ni najpronicljivijim analitičarima neće biti jasno u kojem će smjeru HDZ krenuti. U sjeni ovih mogućnosti, ipak, jedna bitna stvar se nedovoljno elaborira u javnosti. Naime, poznato je da je HDZ svoj sustav temeljio na novcu kojim je kupovao potporu. Ali, kako je novaca sve manje i kako ta stranka gubi sve više poluga svoje financijske moći, jasno je da je ovaj sabor sazvan upravo iz razloga da zacementira postojeće rukovodstvo. HDZ je, naime, od gubitka vlasti, ostao bez svojih financijskih filijala: Hercegovačke banke (banku je blokirao SFOR i OHR), Hrvatske pošte i telekomunikacija - HPT Mostar (koju je mudrom taktimom pruzelo rukovodstvo lojalno Vladi Federacije BiH), te Aluminij koji, zbog stalnog prisustva revizora, više nije u stanju puniti crne fondove HDZ-a. Također, suđenja za korupciju (D.Čović), za podrivanje ustavnog poretka (A. Jelavić, M. Tokić, I. A. Lužanski) i za malverzacije u Ministarstvu obrane (M. Prce) najvišim HDZ-ovim liderima ima dodatni psihološki efekt, i na očigledan način te stranačke lidere sprječava da poduzmu radiklanije akcije. Također, tzv. samouprava ni u jednom svom segmentu nije zaživjela, a malo tko poštuje odluke njezinih tijela. S obzirom na ove činjenice, veliko je pitanje koliko je uopće bitno tko će voditi HDZ, kada ta stranka više nije u stanju bitnije utjecati na zbivanja u našoj zemlji.

Zvonimir JUKIĆ (AIM, Mostar)