Tesno mi ga skroji, nane!

Raspolozenje koje obuzima politicare iz takozvanog "makedonskog bloka", sada kad je doslo vrijeme da se preuzete obaveze ispune, najlakse bi se moglo opisati izrazom koji je odavno postao dijelom politickog folklora - pisman

AIM, Skoplje, 03.10. 2001.

Mediji ustrajno najavljuju da bi narednih nekoliko dana mogli biti odlucujuci u trazenju odgovora na citav niz pitanja: da li ce u Sobranju biti usvojena odluka o raspisivanju referenduma o ustavnim promjenama. otvoren novi ciklus politickih razgovora cetvorice lidera najjacih partija o eventualnim izmjenama Ohridskog sporazuma kojim bi se, recimo, postiglo da u preambuli Ustava bude zadrzana odrednica "makedonski narod"? Mozda je, ipak, najvaznije pitanje koje ceka odgovor: da li ce drzavni vrh ispuniti obecanje o proglasavanju amnestije za pripadnike Oslobodilacke nacionalne vojske?

Makedonske celnike, medjutim, jos uvijek muci dilema: da li ce biti dovoljno da se da odgovarajuca izjava ili je potrebno donosenje specijalnog zakona o amnestiji? Savjetnik predsjednika Trajkovskog Stevo Pendarovski smatra da obje opcije trenutno imaju jednake sanse: "Amnestija se mora dati posto se radi o preuzetoj obavezi, a da bi zemlja bila tretirana ozbiljno mora se pridrzavati onog sto je potpisala" rekao je za "Novu Makedoniju" Pendarovski. Predsjednik Trajkovski nema ustavna ovlastenja da ponudi prijedlog Zakona Sobranju. Sa svoje strane, vlada premijera Georgievskog i makedonski politicki blok u Sobranju ne bi se usudili na jedan tako rizican korak koji bi ih mogao obiljeziti gotovo kao izdajnike - procjenjuju analiticari. Tokom svoje proslonedjeljne posjete, nezvanicno su saznali mediji, George Robertson je predlozio da ministar unutrasnjih poslova i javni tuzilac daju pismenu izjavu o amnestiji. Ovo nikako nije moglo biti shvaceno drukcije nego kao dobar vic posto glavni makedonski redar vazi za jednog od "jastrebova" "najmakedonskije partije" - VMRO-DPMNE, a ni javni tuzilac iz istog jata ne bi se mogao smatrati "golubom".

U Partiji za demokratski prosperitet, jednom od potpisnika iz albanskog tabora, spremni su rijesiti problem: objavili su da je njihov prijedlog akta o amnestiji gotov te ce poslanicka grupa, ako niko ne preduzme nista, sama ponuditi prijedlog Zakona.Partija bi ponudila cetiri oblika amnestije: za bivse clanove ONV za koje nije pokrenut postupak pred nadleznim institucijama, za one protiv kojih se vodi istraga,za osobe protiv kojih vec traju sudski procesi i, najzad, za one koji vec izdrzavaju zatvorske kazne. Iz amnestije bi bili izuzeti oni koji su pocinili djela iz nadleznosti Haskog suda.

U medjuvremenu, poput kakve latinoamericke srceparajuce serije, u Sobranju poslanici vode prilicno jalovu debatu o prijedlogu nejake Nove demokratije o raspisivanju referenduma na kome bi se (sad!) narod izjasnio o predlozenim ustavnim reformama i Ohridskom sporazumu koji Albancima daje znatno sira prava od dosadasnjih. Uzalud sva ubjedjivanja iz medjunarodne zajednice da su potpisi cetvorice lidera vodecih partija valjda dovoljan jamac jer su, nije li tako?, i lideri i narodni poslanici izabrani voljom naroda!

Ni samim ustavnim amandmanima se ne pise najbolje. Otkako su prosle nedjelje krenuli na desetodnevnu javnu raspravu, doslovno ih "sasjecaju makedonski pravnici, akademici, lingvisti, istoricari, crkveni velikodostojnici - rijecju, ko stigne. Najvise zuci izaziva predlozena preambula iz koje je izbacena drzavotvorna uloga makedonskog naroda. To ce biti povod da se Socijaldemokratski savez, partija koja je nesebicno podrzala Ohridski sporazum videci u njemu zalog za mir, kod partija Albanaca pokusa izboriti za nagodbu: ostanak odrednice "makedonski narod" za neki ustupak. Izgleda, nije islo: dvojica potpisnika u ime Albanaca, hinjili su nezainteresovanost. Niko se ne usudjuje ni pretpostavljati, kako ce se postici dvotrecinska parlamentarna vecina potrebna za usvajanje amandmana.

Evro-diplomat Javier Solana i americki izaslanik James Pardew u Skoplju su ocekivani jos u ponedjeljak u novoj misiji, da bi, kako nagadjaju mediji, izvrsili pritisak oko ispunjenja obecanja o amnestiji. Da bi pogurali parlamentarnu proceduru o ustavnim amandmanima, takodje. Onda se neko, u Bruxellesu ili ko zna gdje, dosjetio da to nece biti dovoljno pa je tim "ubjedjivaca" pojacan Pardewovim kolegom po duznosti u ime Evropske unije Fransoisom Leotardom (koji je najavio svoje povlacenje) te starim Maxom van der Stoelom kao izaslanikom OEBS-a. Solanina posjeta odlozena je za cetvrtak da bi mu se pridruzio i komesar za evropsku spoljnu politiku Chris Patten.

Pardew i Leotard su se u utorak latili posla zestoko se posvadjavsi s predsjednikom Sobranja Stojanom Andovim oko odrzavanja parlamentarne sjednice na kojoj bi bili usvojeni ustavni amandmani. Andov je prethodnog dana tokom susreta s porodicama kidnapovanih Makedonaca obecao da Sobranje nece biti sazvano sve dok se ne bude znala njihova sudbina. Dakle, predomislio se s obzirom da je ranije najavio sesiju za

1. oktobar. Spiker je na kritike da parlamentarna procedura tece presporo tvrdio da postupa po dogovoru s generalnim sekretarom NATO-a na sta mu je gnjevni Pardew "objasnio" da su on i jaran mu Leotard zaduzeni za politicki a Robertson samo za vojni aspekt mirovnog sporazuma. U srijedu, vele mediji, za malo batine da izvuce od premijera Georgievskog kada mu je spomenuo svoj "dozivljaj" iz trening-centra policije Idrizovo:kako je doznala najgledanija skopska privatna televizija A1, americki diplomat je ispripovijedao premijeru da su Albanci koji se obucavaju za buduce policajce maltretirani a djevojke cak - silovane! Tu je premijeru, navodno, prekipilo pa je nezvanog gosta izbacio van. Mozda je istini bliza verzija da je Bushov emisar predsjedniku vlade dostavio vidjenje medjunarodne zajednice, kako bi trebao izgledati povratak makedonskih snaga bezbjednosti na podrucja koja je do pocetka NATO-operacije "Zetva" kontrolisala Oslobodilacka nacionalna vojska. Elem, Pardew kao glasnogovornik medjunarodne zajednice smatra da rasporedjivanje vojske i policije ne bi trebalo zapoceti sve dok ne budu ispunjene obaveze iz Ohridskog sporazuma cetvorice lidera, odnosno dok ne budu usvojene ustavne promjene, donesen Zakon o lokalnoj samoupravi, dok kompletna policija ne prouci bon-ton kako bi se trebala ponasati na "klizavom" terenu, dok se ne odstrane policijski rezervisti (sporni proteklih mjeseci), dok ne bude realizovana amnestija, dok I, premijeru pao mrak na oci!

Bas nekako u isto vrijeme, u istoj vladinoj zgradi, ministar unutrasnjih poslova Ljube Boskovski objavljivao je da ga strpljenje izdaje, da u cetvrtak policija pocinje s povratkom na krizna podrucja. Medjunarodni predstavnici zinuli od cuda! Takvo nesto s njima niko nije dogovarao

Chris Patten je neko ko se nije zamjerio Makedoncima (pod uslovom da Solana suti). Ostaje mu da potegne jedinog preostalog "zeca iz sesira": drzavnom vrhu protumaci suptilnu vezu izmedju lijepog ponasanja i donatorske konferencije kojom bi se dobio novac za saniranje krize. Kad su dobro proracunali, oni koji idu uz dlaku medjunarodnoj zajednici skontali su vjerovatno da im se kriza vise isplati. Jer, donacije pojedincima ne mogu nikad biti toliko unosne kao provizije za nabavku oruzja.

ZELJKO BAJIC