Odzvonilo svercu automobila?

Neregularna vozila na udaru

Dok drzavne institucije prebacuju loptu izmedu sebe, vlasnici neregularnih vozila se pribojavaju da ce se kola ipak slomiti na njima.

AIM Podgorica, 28.09.2001. godine

Nije tajna - Crna Gora je u posljednjih deset godina postala jedna od najatraktivnijih destinacija u medunarodnom lancu sverca i trgovine ukradenih automobila. Crnogorski drumovi su umjesto vec poslovicno losih vozila Zastavine proizvodnje preplavili skupocjeni automobili renomiranih stranih proizvodaca, ali i more onih koji vec odavno ne zadovoljavaju stroge tehnicke propise zapadnih zemalja.

Tako su se, za relativno male pare, cak i preko dnevnih oglasa mogla kupiti vozila, koja se i na Zapadu smatraju statusnim simbolom. Audi 6 se mogao kupiti za nesto vise od 20 hiljada DEM, Golf 4 od deset do 14 hiljada DEM, zavisno od modela... Cak i ona vozila koja mame zavidne poglede prolaznika u svjetskim prestonicama - Jaguar, Bentli, Ferari - tesko da mogu privuci paznju crnogorskih gradana, cije se oko naviklo na ove prizore. Cinici su odavno smislili ťturistickiŤ slogan za Crnu Goru: ťDodite u cRnu Goru - vasa kola su vec ovdjeŤ.

No,svakoj ťidiliŤ jednom dode kraj. Krajem proslog mjeseca (ne)nadano su stigla upozorenja. Prvo su neki crnogorski dnevnici gotovo stidljivo, pozivajuci se na neimenovane izvore, najavili da MUP Crne Gore sprema opseznu akciju suzbijanja uvoza i registrovanja ukradenih i utajenih vozila iz inostranstva. Osim presijecanja svercerskih kanala, nagovijestili su, policijska akcija ce podrazumijevati oduzimanje svih neregularnih vozila, bez obzira na njihovu starost.

"Radije cu ga slupati ili spaliti na semaforu, nego ga predati policiji" - kaze jedan mladi Podgoricanin, vlasnik najnovijeg modela "Mercedesa", koji je zelio da ostane anoniman. "Otkud ja znam da li su ova kola ukradena ili ne. Ja mogu samo da nagadam. Ono sto mogu da tvrdim je da su ova kola uredno registrovana u crnogorskom MUP-u, a ako su ukradena to su oni trebali da znaju a ne ja. Ali, ovako nece moci, prvo su uzeli pare za registraciju, a sada bi da uzmu i kola" - kaze ovaj ogorceni "vlasnik". Doduse, nije mogao da objasni frapantan podatak: kako to da ga je ťmercedes S klaseŤ koji vozi kostao svega 18 hiljada maraka, kada je cijena tih kola u Evropi torstruko veca?

I drzava je pozurila da se ogradi. "Izbacivanjem uprave carina SRJ iz Svjetske carinske organizacije, ni na koji nacin nijesmo bili u mogucnosti da vjerodostojnije provjeravamo vozila koja su sa aspekta Interpola, ukradena ili utajena" - tvrdi direktor crnogorske uprave carina Miodrag Radusinovic.

Naravno, jasno je da, iako svi peru ruke, nece sve tako glatko proci. Tim prije sto se ne radi samo o nekoliko vozila, vec je rijec, kako se procjenjuje, o nekoliko desetina hiljada automobila. Dobar dio njih, koji je zavrsio na crnogorskim drumovima je ukraden. No, veliki je broj i onih vozila koji se u zargonu lokalnih preprodavaca vode kao "skinuta sa osiguranja". Jedina razlika je sto su originalni vlasnici za nekoliko hiljada maraka ustupali svoja kola preprodavcima i prijavljivali ih kao nestala tek kada bi bezbjedno stigla u neku od zemalja, koja ne odrzava kontakte sa Interpolom. U oba slucaja, na gubitku su prakticno jedino osiguravajuca drustva koja vlasnicima, po nestanku vozila nadokanuduju stetu.

Medutim, citava ova prica, koja je sa nevjericom docekana od strane crnogorske javnosti, dobila je na ozbiljnosti, tek nakon proslonedeljnog ponovnog prijema SRJ u Interpol. Savezni ministar Zoran Zivkovic je odmah nakon prijema izjavio da ce se problem ukradenih vozila, koja se vec voze ili su registrovana, poceti rjesavati narednih nedjelja. Zivkovic je dodao da nacionalni biro Interpola zeli da otvori ispostavu u Podgorici.

No, Zivkovic nije rijesio glavnu dilemu, na koji ce nacin ovaj problem biti rijesen. "Ne bih govorio o detaljima, jer ima raznih situacija i varijanti kako ce se oni rijesiti, ali definitivno ne preporucujem nikome da kupuje automobil, za koji se sumnja da je ukraden, bio on registrovan ili ne", upozorava Zivkovic .

Ipak, izgleda da u crnogorskoj policiji ima i onih koji vide drugu dimenziju ovoga problema i koji smatraju da takva akcija ne moze ici kao po loju. "Najava saveznog ministra da ce se odmah krenuti na rjesavanje problema ukradenih vozila krajnje je neozbiljna" - smatra neimenovani izvor blizak MUP-u Crne Gore koji se povjerio podgorickom dnevnom listu "Vijesti". "Da bi krenuli u oduzimanje vozila i sprjecavanje njihove trgovine morali bi za tako nesto imati pravno uporiste. Ti isti ljudi koji imaju ukradena vozila, morali su ih i negdje registrovati, a to je sud morao da zna. Ovako se svi obracaju policiji, ne razmisljajuci da je ona samo izvrsna sluzba, a ne nalogodavac" - kategorican je on.

Ni u sudu nijesu spremni da prihvate odgovornost. "Zakoni postoje, a to sto je nekome odgovaralo da ih izbjegava, to je druga stvar. Drzava je na taj nacin preko taksi punila budzet" - priznaje Milic Mededovic predsjednik podgorickog osnovnog suda.

I dok drzavne institucije prebacuju loptu izmedu sebe, vlasnici neregularnih vozila se pribojavaju da ce se kola ipak slomiti na njima. "Tako je uvijek bilo, prvo nas navuku, uzmu pare, onda operu ruke i iza|u iz posla kao da u njemu nikada nijesu ni bili. Tacno je da smo svi znali da su vozila ukradena i zato svi i treba da snosimo odgovornost" - kaze Pavle Bijeletic iz Podgorice.

U opticaju je, istina nezvanicno, i varijanta koja bi mogla zadovoljiti nasega sagovornika. Naime, spekulise se da citava stvar mogla biti rijesena po uzoru na nekoliko drugih drzava u regionu, koje su vec izasle na kraj sa identicnim problemom. Po tom modelu, drzava bi iz budzeta morala odvojiti znacajnu sumu u ime odstete stranim osiguravajucim drustvima. U isplati bi ucestvovali i vlasnici spornih vozila, koji bi prilikom registracije u taj isti fond izvrsili doplatu, zavisno od klase i godista, njihovog limenog ljubimca. Na ovaj nacin, tvrdi se u krugovima bliskim crnogorskoj policiji, osiguravajuca drustva bi regulisala svoja potrazivanja, drzava bi sa sebe skinula breme veoma delikatne akcije koja bi, po mnogima, mogla prerasti u pravi gra|anski bunt, dok bi vlasnici dobili regularna vozila.

Vjerovatno da bi ta varijanta bila i najpostenija, jer u ovome lancu, evidentno je, nevinih nema. Drzava je pred citavom igrom godinama zatvarala oci prepoznajuci dobru sansu da popuni rupe u budzetu, profitirali su i vlasnici koji su se, svjesni rizika, za male pare, preselili iz jeftinih kola domace proizvodnje u kvalitetna strana vozila. Bio bi grijeh da vrijeme naplate mimoise i jedne i druge.

Petar KOMNENIC (AIM)