BiH I terorizam

Banjaluka, 27. Septembar 2001. (AIM)

Nakon američke tragedije, Bosna I Hercegovina (BiH) se, uz Makedoniju I Kosovo, našla na spisku zemalja koje su bile ili jesu destinacija terorista. Optužba je imala dvostruki odjek u bh. javnosti. Srbi su likovali, ponavljajući kako su tokom rata upozoravali strance na njihovo prisustvo u jedinicama Vojske Federacije BiH, a ovi se pravili ludi i podržavali njihov 'sveti rat'. Na drugoj strani, vlast u Federaciji BiH našla se u neobranom grožđu, ozbiljno zabrinuta šta bi sve moglo izaći na vidjelo nakon odmotavanja klupka I rasvjetljavanja priča o učešću mudžahedina u ratu protiv Srba I Hrvata.

Potvrda tvrdnji da je BiH u krugu zemalja koje koriste teroristi stigla je nakon desetak dana od ministra unutrašnjih posloba Federacije BiH Muhameda Bešića. On je, istina, demantovao medijske informacije da u BiH postoje kampovi za obuku terorista, ali je priznao da će uskoro biti izručeno više osoba koje posjeduju bh.državljanstvo, a za koje se sumnja da su umiješani u terorističke akcije. Bešić je potvrdio da se u zatvoru nalaze tri Egipćana sa bh. državljanstvom, koji će biti izručeni Egiptu nakon oduzimanja državljanstva, te da su ovog ljeta Francuskoj izručene dvije osobe sa državljanstvom BiH, takođe pod sumnjom da su teroristi. Jedno lice sa bh. državljanstvom je, kaže Bešić, uhapšeno pod sumnjom da je upleteno u podmetanje eksploziva u Rijeci 1995. godine I biće uskori izručeno Republici Hrvatskoj.

Želeći da pokaže kako se Federacija BiH već obračunava sa teroristima, ministar Bešić je priznao da je Federacija BiH utočište terorista I da među njima ima I onih kojima su vlasti BiH dale putne isprave. Tako će vlasti u Sarajevu uskoro morati da objelodane ko je I kako dijelo pasoše BiH stranim državljanima I ko su stranci sa blagonaklonošću bh. vlasti. Za sada se zna da je bliski saradnik Osame bin Ladena Mehrez Adouni uhapšen na aerodromu u Istambulu 9. septembra 1999. godine sa pasošem BiH. Adouni je došao u BiH maja 1993. godine. Bio je pripadnik jedinice 'El Mudžahed' do maja 1995. Državljanstvo BiH zatražio je 18. decembra 1997. godine I pasoš dobio za pet dana. Postoje sumnje da je Adouni bio umiješan u pripremu atentata na papu Jovana Pavla II, kada je prilikom njegove posjete Sarajevu otkriven eksploziv ispod jednog mosta u sarajevskoj opštini Novi Grad. U aprilu mjesecu ove godine u Zenici je, na osnovu francuske potjernice, uhapšen izvjesni Said Atmani, koji je, takođe, imao bh. pasoš. Francuzi Atmanija sumnjiče za seriju terorističkih napada na robne kuće, banke I vozila koja su prenosila novac.

Na optužbe da u BiH postoji 11.000 mudžahedina, portparol Ministarstva inostranih poslova BiH Amer Kapetanović odgovorio je da se radi o 11.000 naturalizovanih državljana. "Niko ne spori da je u BiH bilo boraca iz islamskih zemalja koji su se borili u jedinicama Armije BiH, ali to ne znači da su oni teroristi", rekao je Kapetanović. Broj boraca iz islamskih zemalja u bh. ratu nikada nije objavljen. Zagrebački 'Nacional' je objavio da ih je bilo 6 hiljada. Takođe se nezna ni tačan broj naturalizovanih državljana iz islamskih zemalja, kao ni broj stranih državljan sa pasošima BiH.

Nekoliko medija objavilo je da su pasoši BiH državljanima islamskih zemalja dijeljeni u ambasadi BiH u Beču. Medijske tvrdnje ovih dana potvrdio je premijer RS Mladen Ivanić. On je objelodanio da je vlada RS dostavila međunarodnim organizacijama pismo jednog zvaničnika bečke ambasade, koji traži od Alije Izetbegovića uputstvo kako da postupa sa zahtjevima tih lica za izdavanje bh. pasoša, I odgovor Izetbegovića da se izda pasoš svima koji su 'pomogli našu stvar'.

Istovremeno sa najavom cjelokupnog programa za borbu protiv terorizma, Savjet ministara je proširio mandat ranije osnovane Komisije za reviziju bh. državljanstva I izdao nalog da se sačini analiza izdavanja svih pasoša od

1. godine do potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Kada će taj posao biti završen, nije objavljeno. Nije sigurno da takva evidencije negdje postoji. Čak se vjeruje da je dodjela pasoša bila vaninstitucionalno diskreciono pravo pojedinaca na raznim funkcijama I da jedinstvene evidencije nema.

Uz osudu terorizma uslijedila su uvjeravaja zvaničnika da je biH odlučna u borbi protiv terorizma. Savjet ministara BiH izašao je sa planom borbe protiv terorizma. Najavljeno je pokretanje niza inicijativa za uspostavljanje raznih tijela I institucija regionalnog I međunarodnog karaktera u BiH, među kojima I regionalni centar za azil I migracije, koji bi se u okviru Pakta stabilnosti osnovao u Sarajevu, te Centra za obuku policajaca specijalaca za borbu protiv organizovanog kriminala, pod pokrviteljstvom I podrškom EU.

Upetljanost bh. zvaničnika u kanale međunarodnog kriminala vezuje se i za ilegalan transver ljudi preko sarajevskog I tuzlanskog aerodroma, trgovinu drogom, oružjem I akciznim robama. Svi ovi kanali dugo godina išli su preko BiH I susjednih zemalja uz znanje I blagoslov domaćih vlasti, ali I međunarodnih zvaničnika. Mnoge veze će se raspetljavati, ali posao neće biti nimalo lak. Zbog toga su u pravu oni koji sumnjaju u sposobnost aktuelnih vlasti u BiH da se efikasno suprostave infiltraciji I akcijama terorista na njenom prostoru. Politički nestabilna, neorganizovana I siromašna, BiH će još dugo biti kriminogena zona I potencijalna opasnost za stabilnost regiona.

Branko Perić (AIM)