Nova vlast, novi ambasadori

Banjaluka, 25. Septembar 2001. (AIM)

U diplomatsko konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine (BiH) širom svijeta u toku je brzo pakovanje kofera. Krajem avgusta, nakon nekoliko mjeseci konsultacija i usaglašavanja, Predsjedništvo BiH odlučilo je da razriješi 33, a imenuje 28 novih ambasadora. Ovih dana kolektivni šef države treba da imenuje još pet diplomata najvišeg ranga. Velika ambasadorska seoba treba da se obavi do kraja jeseni.

Nova bosanskohercegovačka vlast, oličena u Alijansi za promjene, čiji je lider Zlatko Lagumdžija, istovremeno i predsjedavajući Savjeta ministara BiH i ministar inostranih poslova, očigledno je odlučila da temeljito promjeni i spoljnu politiku zemlje, ali i kadrove koji će tu politiku reprezentovati u svijetu. Od 43 ambasadora i šefova misija, koliko po šemi diplomatsko konzularne mreže BiH treba da ima, čak 33 će biti nova imena. Tako se, nakon odluke Predsjedništva, u bh. diplomatiji pojavila šala kako su po godinama starosti najmlađi bosanskohercegovački ambasadori, Slobodan Šoja u Parizu i Igor Davidović u Vašingtonu, postali po stažu najstariji ambasadori. Dvojica diplomata iz RS imenovani su u proljeće prošle godine, pa ih nije 'zakačila' odluka Predsjedništva, po kojoj nijedan ambasador ne može ostati na istoj destinaciji duže od tri godine. 'Težište spoljne politike želimo staviti na jačanje mjesta i uloge BiH u regionalnoj i evropskoj stabilnosti, te na efekte u sferi ekonomije, jer su BiH potreba značajna ulaganja', objašnjava za AIM Živko Radišić, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske.

Nakon 'redefinisanja platforme spoljne politike' Predsjedištvo BiH je donijelo dvije odluke, koje su najavile i temeljite kadrovske promjene. Odlučeno je da budu razrješeni svi ambasadori koji ispunjavaju uslove za penziju i svi oni koji su na ambasadorskom mjestu proveli više od tri godine. 'O dužini trajanja ambasadorskog mandata mišljenja su podijeljena: u nekim zemljama taj mandat traje četiri godine, u nekima kraće, čak i dvije godine. U BiH do sada nije bilo ograničeno trajanje ambasadorskog mandata, pa smo imali primjere da su neki ambasadori iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda imenovani još u toku rata, prije potpisivanja Dejtonskog sporazuma', kaže Radišić.

Što se tiče ambasadora iz Republike Srspke, koji zauzimaju izuzetno značajne destinacije, kao što su Vašington, Pariz, Peking, Nju Delhi i Kairo, velika većina njih imenovana je voljom SDS-a, za mandata Momčila Krajišnika u Predsjedništvu BiH. Po Ustavu RS, kandidate za ambasadorska mjesta iz ovog entiteta trebalo bi da, srpskom članu Predsjedništva BiH, predlaže Predsjednik Republike Srpske. Međutim, ta 'linija konsultacija' najčešće nije funkcionisala. Dok je član Predsjedništva bio Momčilo Krajišnik, a predsjednik RS Biljana Plavšić, ambasadori su kandidovani mimo volje predsjednika. Potom je uslijedio period kada RS nije imala predsjednika, jer je Nikolu Poplašena smijenio Visoki predstavnik.

Jedan anegdota iz 1997. kaže da je tadašnji premijer RS Gojko Kličković na sjednici Vlade jednostavno pitao svoje ministre ima li među njima zainteresovanih za ambasadorska mjesta. Jedan od njih se javio i zaista postao ambasador. Danas je procedura predlaganja i imenovanja ambasadora BiH iz RS, kako tvrdi Radišić, potpuno legalna i legitimna. Ambasadore predlaže Predsjednik RS Mirko Šarović, uz konsulatacije u kojima učestvuje premijer Mladen Ivanić i predsjednik Narodne skupštine RS Dragan Kalinić.

Prema odluci Predsjedništva BiH iz 1997. Republici Srspkoj pripada trećina ambadorskih i ostalih mjesta u diplomatsko konzularnoj mreži RS. U to vrijeme to je značilo da će RS imati 11 ambasadora, Bošnjaci 13, a Hrvati 9. Međutim, broj bosanskohercegovačkih ambasada i stalnih misija je u međuvremenu zantno porastao pa danas RS ima 'pravo' na 14 ambasadorskih mjesta u ambasadama i jedno u Misiji UN-a u Ženevi, te na trojicu od devetorice generalnih konzula. Od ukupno 335 zaposlenih u diplomatsko konzularnoj mreži, navodi Radišić, 112 su predstavnici srpskog naroda.

Među 33 nedavno opozvanih ambasadora su i sedmorica iz RS. Predsjedništvo BiH je već imenovalo pet ambasadora iz reda srpskog naroda za destinacije u Moskvi, Ljubljani, Misiji UN u Ženevi, Atini i Kanberi. Uskoro bi novi ambasadori iz RS trebali da budu imenovani i za ambasade BiH u Nju Delhiju i Pekingu, a potom i za ambasadu u Kijevu, koja je predviđena mrežom, ali još nije uspostavljena. Todor Dutina, jedan od razreješenih bh ambasadora iz RS, koji uskoro treba da napusti mjesto šefa Misije BiH u Misiji UN u Ženevi, kaže da nije iznenađen razreješenjem. 'Lično smatram da je mandat od tri godine prekratak. Ali, imenovanje i opoziv ambasadora je diskreciono pravo šefa države, koji svog ambasadora, bez obzira na mandat, može da opozove i na putu do aerodroma, prije nego i stigne na destinaciju. S druge strane, bilo je u svijetu slučajeva da jedan ambasador ostane na istoj destinaciji i po 15 godina. Kada prihvati posao u diplomatiji, ambasador automatski prihvata i da u svakom trenutku voljom šefa države može biti opozvan', kaže Dutina. 'Ja lično sam veoma zadovoljan što se vraćam, jer predstavljati državu kao što je BiH nije nimalo lako: ponekad je čak i vrlo mučno. Izbor novih ambasadora gospodin Dutina nije želio da komentariše, jedino je rakao da se kod nas 'diplomatija ne doživljava kao posao nego kao nagrada'. Njegov kolega, koji je insistirao na anonimnosti, bio je mnogo konkretniji: 'Nakon promjene na vlasti očekivao sam i kadrovske promjene u diplomatiji. Znate, valja se na neki način odužiti partijskim kadrovima koji su pomogli u predizbornoj kampanji. Neki su dobili ministarska, neki direktorska, a neki i ambasadorska mjesta. Istina je da je imenovanje ambasadora diskreciono pravo šefa države, ali treba imati na umu da se u BiH u posljednjih godinu dana promijenila cjelokupana struktura vlasti, pa i dvije trećina šefa države'.

Anonimni ambasador je pri tom, naravno, imao na umu da su novi članovi Predsjedništva BiH Beriz Belkić iz Stranke za BiH i Jozo Križanović iz SDP-a, pod koalicijskom 'kontrolom' lidera Alijanse za promjene Zlatka Lagumdžije. Uz to, član Predsjedništva iz RS 'svoje' ambasadore imenuje na prijedlog Predsjednika i premijera RS, što će reći da 'skupštinska većina' ima velikog uticaja na kadrovsku politiku u diplomatiji.

Živko Radišić, mada priznaje da su promjene u entitetskim i bh vlastima imale uticaja na kadrovske i druge promejne u diplomatiji, ipak tvrdi da ambasadri nisu birani po stranačkoj pripadnosti, a pogotovo ne prema stranačkim zaslugama. 'To su sve afirmisani stručnjaci, ugledni inteklektualci, koji govore dva ili više stranih jezika i imaju iskustva, ako ne direktno u diplomatiji, a ono u saradnji sa međunarodnim organizacijama', kaže Radišić, priznajući da iza svakog imena stoji određena politička opcija i da ima izvjesne stranačke podudarnosti među novoimenovanim diplomatama i njihovim predlagačima. Međtim, stranačka opredijeljenost novih srpskih bh. ambasadora, nevjerovatno potsjeća na struktutru 'skupštinske većine' u RS. Od petorice novoimenovanih ambasadora, trojica su kadrovi SDS-a, jedan PDP-a i jedan Socijalističke partije RS.

Voljom SDS-a ambasadorsko mjesto je dobio Mladen Bosić iz Brčkog, donedavni zamjenik ministra inostranih poslova iz RS. Gordan Milinić, generalni konzul iz vremena Momčila Krajišnika, a potom i zamjenik ambasadora BiH u Njemačkoj, takođe je u avgustu imenovan za ambasadora. Na prijedlog SDS-a imenovan je i Miloš Vukašinović. I Zdravko Todorović, genelralni sekretar Ivanićevog PDP-a, ovih dana očekuje ambasadorski agreman iz jedne daleke zemlje. PDP je ojačao svoje pozicije u diplomatiji BiH i time što je bijeljinski funkcioner ove stranke Milovan Blagojević postao zamjenik ministra inostranih poslova. Srđan Ljubojević, doktor biohemije i profesor banjalučkog Šumarskog fakulteta, trebalo bi takođe uskoro da otputuje na svoju prvu ambasadorsku dužnost. Uz sve nesporne kvalitete za diplomatiju ga je vjerovatno kvalifikovala i činjenica što je Ljubojević član glavnog odbora Socijalističke partije, stranke koja takođe učestvuje u 'skupštinskoj većini' u RS i čiji je lider upravo član Predsjedništva BiH Živko Radišić.

Vjerovatno će biti vrlo interesantne i konsulatacije za preostala tri ambasadorska mjesta koja treba da popune kadrovi iz RS. Tako u banjalučkim kuloarima kruži priča da će ambasador postati i Damir Miljević, bivši savjetnik premijera Ivanića za privatizaciju. Neopozivu ostavku Miljević je podnio nakon što mu je 'pukao film' pa je na jednom sastanku, kome su prisustvovali i najviši funkcioneri SDS-a, Ivaniću otvoreno rekao da mu sa SDS-ovcima za vratom prijeti politički fijasko i da sa njima u koaliciji neće uspjeti u RS učiniti ništa smisleno. Tako se zamjerio SDS-u, ali stekao simpatije sarajevske Alijanse za promjene, koja sada navodno lobira za njegovo ambasadorsko postavljenje. Što se tiče PDP-a, u kojem je Miljević bio predsjednik banjalučkog gradskog odbora, pozicija ove stranke je prilično šizofrenična: u RS su u koaliciji sa SDS-om, a na BiH nivou sa Lagumdžijom. Priča da je Miljević kandidat za ambasadora u Moskvi nije tačna, jer je za ovu destinaciju već imenovan ambasador, tako da bivšem Ivanićevom savjetniku ostaju na raspolaganju Nju Delhi, Peking i Ukrajina.

U normalnim zemljama u diplomatiju se ne ulazi isključivo po političko stranačkim ukrštenicama, jer normalne zemlje osim ambasadora koji se biraju po stranačkom ključu ima i diplomate od karijere. BiH je, ne samo zbog kratke diplomatske tradicije, još uvijek daleko od toga. Da u BiH ne važe pravila diplomatske pristojnosti govori i to što se u medijima uveliko objavljuje koji je ambasador kandidovan za koju destinaciju, iako još nisu stigli agremani, kojima zemlje prijema potvrđuju da će prihvatiti kandidovane ambasadore. U normalnim okolnostima ovakvo 'istrčavanje' izazvalo bi oštre diplomatske proteste, ali očigledno da ni zemlje prijema ne shvataju BiH suviše ozbiljno.

Gospodin Radišić je ubijeđen da novoimenovani srpski bh. ambasadori neće imati nikakve probleme sa dobijenjem agremana. I to je veliki napredak u odnosu na njihove prethodnike, jer su prije četiri godine zemlje prijema uskratile agremane čak četvorici bh ambasadora iz RS. Tako Vašington nije prihvatio da ambasador BiH u SAD bude Dragan Božanić, pa je BiH otvorila ambasadu u Južnoafričkoj Republici da bi tamo udomila bivšeg urednika paljanske televiziji i savjetnika Momčila Krajišnika. Dragan Božanić je i danas u Johanesburgu i sticajem okolnosti ostao je jedini ambasador BiH iz 'stare garde' SDS-a.

Milkica Milojević (AIM)