Žene I politika: Masovnost koja obećava

Banjaluka, 17. Septembar 2001.(AIM)

Na svom tranzicijskom putu Bosna i Hercegovina (BiH) se može pohvaliti da ima najviši procenat žena u politici u jugoistočnoj Evropi. Ovaj podatak saopštila je krajem jula na konferenciji u Beču Radna grupa za jednakost polova u okviru Pakta za stabilnost, predstavljajući rezultate svog dvogodišnjeg rada.

'Revolucija' u ravnopravnosti polova nije uslijedila naglim sazrijevanjem bosanskohercegovačkog društva. Pogotovo ne njegovom političkom zrelošću. Inicijative za promjenama nisu, čak, došle iz asocijacija žena. Ideje za akciju došle su iz OSCE-a, a posao je uspješno okončan u predizbornoj kampanji prije tri godine, kada je OSCE u izborna pravila za BiH uvrstio I odredbu po kojoj na izbornim listama političkih partija mora biti najmanje 30 posto žena, od čega tri među prvih deset kandidata.

Na prvim poslijeratnim izborima u BiH, koji su održani u septembru 1996. godine, na listama političkih partija na državnom I entitetskom nivou, nalazilo se samo 2 posto žena. Nešto više žena kandidovano je na lokalnom nivou (5 posto). U izvršnoj vlasti žene su bile prava rijetkost. Među ministrima ih uopšte nije bilo. Bio je to alarmantan dokaz o tragičnom političkom položaju žena u BiH. Otuda je reaogovanje OSCE-a bilo očekivano, a partneri u političkoj kampanji nisu imali kuda.

Kao rezultat političke kampanje, procenat žena u Predstavničkom domu BiH je sa 2 posto u 1996. godini porastao na 26 posto u 1998. godini, dok je broj žena predstavnika na opštinskim nivoima vlasti porastao sa 5 posto u 1997. godini na 18 posto u 2000. U RS je najviše žena u parlamentu bilo nakon izbora 1999. Godine - ukupno 19. Trend favoriziranja žena u politici je jasno demonstriran I tokom opštih izbora 2000, kada je prvi put demonstriran sistem otvorenih lista. Žene su na ovim izborima osvojile 18 posto izbornih funkcija širom BiH. Od gotovo 7 hiljada žena, koliko ih se kandidovalo u svim bh. opštinama, na lokalnim izborima je izabrano svega 10 posto u Federaciji BiH, a 6 posto u RS. Samo u opštinama Jablanica, Fojnica, Foča, Ugljevik I Doboj - Jug ni jedna žena nije izabrana za odbornika. Najbolji izborni rezultat žene su ostvarile u patuljastim opštinama RS, kao što su Srpsko Novo Sarajevo, Srpski Drvar, Krupa na Vrbasu I Srpski Mostar, gdje je njihovo učešće u vlasti veće od 30 posto. U Parlamentu RS 2000. godine izabrano je manje žena nego na prethodnim izborima - ukupno 13. One dolaze iz šest političkih partija. Tri žene su iz Partije demokratskog progresa (PDP), a dvije iz Stranke nezavisnih socijademokrata (SNSD). Vlada RS je prvi put za ministra dobila ženu - Biljana Marić je imenovana za ministra pravde. Iako 60 posto biračkog tijela RS čine žene, u parlament je izabrano manje žena nego što ih je kandidovano. To bi značilo da su žene na izborima imale više povjerenja u muškarce.

Žene su najviše interesovaja pokazale za partije demokratske orijentacije. Najveći uticaj su ostvarile u Stranki nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) bivšeg premijera Milorada Dodika, Socijalističkoj partiji (SP) I PDP-u. u SNSD ima oko 15 hiljada žena, od čega 10 u glavnom odboru stranke. U SP žene čine petinu članstva, u glavnom odboru ih ima 16, a jedna žena je član izvršnog odbora I potpredsjednik stranke. U članstvu PDP ima oko 7 hiljada žena, a 12 ih je u glavnom odboru.

Premijer Mladen Ivanić tvrdi da se u izvršnoj vlasti nalazi mnogo više žena nego u prethodnim vladama. U njegovom kabinetu žena je sekretar vlade, a žena vodi I Biro za odnose sa javnošću. Vlada je ovih dana za direktora 'Kristal banke', imenovala ženu za koju se do tada nije znalo u političkom životu.

Prema istraživanjima, prosječna bh. političarka ima 45 godina, udata je I ima djecu, visoko je obrazovana I uspješna u struci. "U javnosti postoji mišljenje da se politikom bave samo žene koje nemaju porodičnih obaveza. Međutim, statistika pokazuje da čak 70 posto političarki živi u braku", tvrdi sociolog Olivera Pavlović, viši asistent na Filozofskom fakultetu u Banjaluci. Ona je u svom istraživanju participacije žena u politici utvrdila da većina žena u politiku dolazi sa rukovodnih položaja u svojoj profesiji.

Da li je učešće žena u politici unijelo promjene u parlamentarnom životu? Da li će njihov politički angažman promijeniti stereotip o ženama? Da li su žene u politici svjesne svoje moći I uticaja? Poslanik Nada Đaković iz Prijedora smatra da su žene poslanici puki instrumenti svojih stranaka. Što se njihovog uticaja tiče, smatra da sve zavisi od njih samih. "Meni je teško govoriti o emancipaciji žena: godinama radim na rukovodećim radnim mjestima, dugo sam u politici i još prije rata sam bila član Centralnog komiteta SK BiH i nemogu reći da sam bila neravnopravna u odnosu na kolege muškarce", kaže gospođa Đaković. Sociolog Olivera Petrović tvrdi da su žene sa političkim iskustvom iz prethodnog režima vrlo uspješne u politici. Ona misli da žene nisu bolji političari od muškaraca, ali da one nisu ni imale vremena da se dokažu. "Osnov političke emancipacije žene jeste njeno ekonomsko osnaženje. Danas je žena u daleko težoj ekonomskoj situaciji, što stvara niz posledica. Politička uloga je samo jedna od uloga koje žena ima I nije joj lako da I tu ulogu ispuni", kaže Petrović.

Gordana Dukić, poslanik Demokratske socijalističke partije, je zadovoljna radom parlamentarki u prethodnom skupštinskom sazivu, u kojem je i sama bila poslanik. "Mi smo uspjele da, prije koleginica iz Federacije BiH i Hrvatske, ustanovimo skupštinsku Komisiju za ravnopravnost polova. U svojim klubovima poslanika smo lobirale za zaštitu interesa žena, uspostavile smo saradnju sa parlamentarkama iz zemalja regiona i iz Evrope i izborile se, uz pomoć nevladinih organizacija, za zakonsko sankcionisanje porodičnog nasilja", kaže gospođa Dukić.

Biljana Rodić-Obradović, jedina žena koja u politici ima položaj potpredsjednika partije (SP), tvrdi da žene nisu efikasnije u politici. Ona, čak, vjeruje da žene imaju negativan stav o politici I strahuje da su žene u politici podložnije manipulaciji muškaraca zbog toga što politici pristupaju iskrenije.

Broj žena u politici u BiH možda nije donio očekivani kvalitet, ali je razbio predrasudu da je politika muški posao. Žene su još uvijek razapete između porodice, posla I partijskih očekivanja, ali su mnogo bliže cilju. Masovnost je činjenica koja obećava promjene.

Branko Perić (AIM)