Privatizacija u RS: Ko će kupiti 'Celex'?

Banjaluka, 3. Septembar 2001. (AIM)

Pomalo stidljivo u javnost su početkom ove godine u nekoliko navrata plasirane informacije o privatizaciji banjalučkog privrednog giganta 'Celex' , koji je prema tvrdnjama stručnjaka, predstavljao najvećeg proizvodjača higijensko-papirne konfekcije na prostoru bivše Jugoslavije.Prema onome što se moglo saznati u Direkciji za privatizaciju RS, razloga za prikrivanje informacija nije bilo , dok su u rukovodstvu 'Celexa' smatrali da bi "novinari mogli pojedine stvari krivo interpretirati, pogotovo u fazi otvaranja i razmatranja ponuda pristiglih na tender".

Međutim, čini se da je svojevrsna fama, koja se na ovakav način stvarala oko privatizacije, odnosno kupovine većinskog dijela kapitala preduzeća koje se još uvijek nalazi u sastavu Holdinga 'Incel', nedavno okončana I da bi se uskoro mogao očekivati potpis ugovora za kupovinu 65 posto 'Celexa' od strane slovačkog preduzeća "ECO-Invest".

Dosta kontraverznih informacija pojavilo se u vezi samog procesa privatizacije. Jedna od njih odnosila se na odustanak slovenačke 'Palome', za koju se govorilo da je bila jedan od najzobiljnijih kupaca, navodno zbog procjene da 'Celex' jednim dijelu ima kvalitetniji proces proizvodnje. Slovence je posebno privlačio geografski položaj, koji je idealan za pokrivanje tržišta bivše Jugoslavije i ostalih zemalja jugoistočne Evrope.

"Pričalo se čak i o tome da bi nas Slovenci totalno poklopili i za jedno izvjesno vrijeme 'Celex' bi postao jedna od fabrika 'Palome', iz koje bi izlazila roba sa njihovim znakom", kaže jedan od dugogodišnjih radnika. Nezadovoljstvo radnika prouzrokovano je činjenicom da od februara prošle godine nisu primili platu, koja u prosjeku iznosi oko 200 KM, a više od dvije godine nisu im uplaćeni doprinosi za penzijsko i zdravstveno osiguranje. Stoga su, njih oko 300, nadležnom sudu tužili 'Celex'za neisplaćene plate I, iako su, kako kažu, slučaj dobili, misle da "od tih para zadugo neće biti ništa". Poslednje količine toalet papira, servijeta i papirnih maramica iz 'Celexovih' mašina izašle su u septembru prošle godine, a proizvodnja je prekinuta zbog nedostatka energenata i sirovina. Ukupna bruto dugovanja iznose šest miliona maraka za električnu energiju i obaveze prema dobavljačima, a oko tri miliona na neisplaćene plate.

Peter Hlavaš, član Nadzornog odbora "ECO-Investa" i predsjednik Upravnog odbora slovačke "Harmanecke papirne", kaže da je upoznat sa dugovanjima 'Celexa', ali misli da je najozbiljniji problem napajnje fabrike električom energijom. On nije želio reći ponuđenu cijenu za kupovinu 65 posto 'Celexa', zbog pravila Direkcije za privatizaciju, ali je otkrio da su ponudili 17,5 miliona maraka investicija, te blizu 5oo zaposlenih radnika u narednom trogodišnjem periodu. Prema njegovim riječima, za pokretanje proizvodnje, koja se očekuje četiri mjeseca nakon potpisivanja ugovora, potrebno je izdvojiti 10 miliona KM. "Za sada je najveća prepreka električna energija zbog ranijih zaduženja ovog preduzeća. "Trenutno smo u pregovorima sa Vladom RS oko tog pitanja, a namjeravamo i u neposrednoj blizini fabrike instalirati postrojenja koja će snabdijevati 'Celex' energijom", objašnjavao je Hlavaš strategiju razvoja, priznajući da im 'Celex' odgovara zbog povećanja proizvodnih kapaciteta i lokacije, "jer je u dugoročonoj strategiji zacrtano da se obuhvate tržišta zemalja bivše Jugoslavije, Rumunije i Bugarske, a kasnije da se higijensko-papirna ambalaža izvozi I na područje Italije i Austrije".

Kao jedan od prioriteta, slovački partner je isticao i izmirenje dugovanja prema zaposlenima, kojih u ovom trenutku, prema podacima sindikata, ima 415.U sindikatu se bez prevelikog optimizma govori o namjerama novih vlasnika. Jedino u šta su sigurni jeste to da će, ako zatreba, "zaštititi interese radnika svim sredstvima, koja im budu na raspolaganju".

U međuvremenu objelodanjen je novi projekat za 'Incel Holding'. Početkom avgusta gradonačelnik Banjaluke Dragoljub Davidović i predstavnici sedam banjolučkih preduzeća potpisali su ugovor o osnivanju 'Slobodne zone Banjaluka' i Kompanije Slobodna zona Banjaluka. Pored uprave grada, jedan od osnivača Slobodne zone je i Incel Holding - Celex, te preduzeća Energetika, Margel, Belfan i Gas-beton, a u osnivanju preduzeća za upravljanje zonom učestvuju, pored gradske uprave, Incela i Celexa, i Razvojna banka, osiguravajuće društvo 'Kosig Dunav Osiguranje' i špediterska firma 'Meridijan'. Predviđeno je da se 'Slobodna zona Banjaluka' gradi na prostoru 'Incel Holdinga'. Prema projektu, koji je uradio Ekonomski institut Republike Srpske, Slobodna zona bi mogla zapošljavati oko pet hiljada radnika I trebala bi početi sa radom tokom ovog mjeseca. Direktor Ekonomskog instituta Duško Jakšić tvrdi da će se na ovaj način omogućiti domaćim i stranim investitorima da razvijaju brojne programe koji bi prvenstveno bili usmjereni ka izvozu. "Preduzeća koja se budu nalazila u sastavu zone moći će uvoziti, ali i izvoziti sirovine, repromaterijal, kao i svoje proizvode bez plaćanja carine", kaže Jakšić.

Gradonačelnik Banjaluke Dragoljub Davidović, priznaje da je ideja o formiranju Slobodne zone nastala iz potrebe da se, izmedju ostalog, riješi i problem 'Incela', a prednost pri zapošljavanju imaće radnici Incel-Holdinga. Još se ne zna šta će ova nova činjenica značiti za slovačkog partnera I njegove namjere oko kupovine 'Celex-a'.

Mišo Vidović (AIM)