Microsoft osvojio Hrvatsku

Aim, Zagreb, 10.8.2001.

Hrvatska vlada kani, u dogledno vrijeme - u kontekstu opće racionalizacije - maksimalno informatizirati sferu javne uprave. U tom je smislu nedavno načinjen prvi, u odnosu na razvijenije tranzicijske zemlje, zakašnjeo ali ipak važan korak: potpisan je ugovor s američkim, odnosno svjetskim informatičkim gigantom Microsoftom. Ugovor će vrijediti tri godine, i njime je - umjesto dosadašnjeg, često bespravno korištenog Microsoftova softvera - za sve javne ustanove sklopljen jedinstven ugovor, koji će hrvatsku Vladu u tri predstojeće godine stajati osam milijuna dolara.

Microsoft se tim ugovorom obvezao isporučiti, i, u dvanaest tisuća računala u posjedu vlade, instalirati svoje poznate softvere MS Office i MS Windows. Američka je tvrtka Hrvatskoj prodala licence, koje će po isteku ugovora biti obnavljane. Posao je sklopljen uz izraze zadovoljstva obje strane: dok je potpredsjednik vlade dr Goran Granić istakao kako je Hrvatska ovim učinila veliki korak prema sustizanju razvijenih zapadnih zemalja, direktor Microsofta Goran Radman bio je presretan jer je jednim udarcem "ubio" 12 tisuća muha. Vladi je ponuđen i popust od skoro 40 posto. To je, unatoč popusta, najveći posao Microsofta dosad sklopljen u Hrvatskoj. Radman tvrdi kako će posljedica ovog ugovora biti otvaranje sedam stotina novih radnih mjesta u Hrvatskoj.

"Suradnja vlade i Microsofta, te naše sudjelovanje u toj suradnji, ne iscrpljuju se na pukoj isporuci licenci, odnosno legalizaciji postojećeg korištenja MS Windows i MS Office programske opreme" kaže Ivo Špigel, direktor tvrtke Perpetuum mobile, koja će, kao Microsoftov partner, biti izvršitelj ovog posla. "Vlada, naime, od Microsofta očekuje aktivan angažman i suradnju na daleko važnijim poslovima - transformaciji rada državne uprave iz, još uvijek velikim dijelom "papirologije" u suvremenu državnu administraciju, podržanu visokom tehnologijom, jednom rječju, e-government. Microsoft ima u takvim poslovima vrlo jake reference, od Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije nadalje. Naše zadaće u okviru ugovora obuhvaćaju, dakako, i brigu o isporuci licenci, organizaciju distribucije fizičkih medija, kompleta CD-a i literature, te druge logističke poslove. Posebno je važan posao koordiniranja suradnje s tvrtkama koje tijelima državne uprave isporučuju računarsku opremu, s ciljem da se instalacija i konfiguracija Microsoft proizvoda na toj opremi standardizira, i u najvećoj mogućoj mjeri olakša korisnicima inicijalni rad..."

Ova suradnja neće stati samo na informatizaciji administrativnog "pogona". Na jesen bi, kako doznajemo, trebala biti informatizirana i u jedinstven sustav povezana i sama hrvatska Vlada, koja tu razinu informatičke opremljenosti dosad nije uspjela dosegnuti. Druga strana ovog posla, o kojoj nitko nije posebno govorio, bit će vjerojatno otpuštanje dijela suvišnih službenika iz državne uprave, koji će prelaskom na novu tehnologiju postati suvišni. "S druge strane, vlada i Microsoft će na tom značajnom poslu angažirati niz domaćih partnera, pa ćemo i mi i naše kolege, konkurenti, na projektima koji donose poslovnu korist državnoj administraciji, a olakšavaju život i komunikaciju s državom i građanima, također imati priliku i narasti kao tvrtke, i svakako, zaraditi i unaprijediti naše poslovanje..." ističe Špigel.

Konkurencija je, međutim, sklapanje ugovora s Microsoftom dočekala na nož. Oko posla budućnosti počeli su frcati prilično staromodni prigovori: kako je ugovor Vlade i Microsofta sklopljen bez javnog natječaja, iza leđa javnosti, zbog prijateljskih veza vladinih dužnosnika i hrvatskih informatičkih mogula, kako je, sve u svemu, vlada istu stvar mogla dobiti i - besplatno!

"Znaju li ljudi iz vlade, koji su odlučivali o nabavci, da na primjer hrvatska tvrtka Polar proizvodi veoma kvalitetne programe za uredsko poslovanje, Polar Office" zapitao se, preko Vjesnika, Damir Kropf, i sam softveraš s dvadesetgodišnjim stažom. "Osobno nemam nikakve veze s tom tvrtkom. Mogli su, također, besplatno dobiti američki program StarOffice, koji se koristi i u američkoj US Defense Information System Agency. U Njemačkoj je StarOfice, i dok još nije bio besplatan i dok se kvalitetom još nije mogao mjeriti s Microsoft Officeom, bio dominantan softver u uredima, školama i sveučilištima. Isto je i s Linux operativnim sustavom koji je također besplatan. Korištenjem ovih softvera, vlada je novac koji je utrošila za plaćanje Microsoftovih licenci, mogla utrošiti za prilagodbu tih sustava našim potrebama, što bi mogle izvesti hrvatske tvrtke, pa bi to dalo snažan poticaj i hrvatskoj softverskoj industriji, koju vlada, na žalost, često spominje ali je kao privrednu granu uopće ne shvaća ozbiljno..." kaže Damir Kropf, dodajući da se ovim ugovorom vlada dovela u "kolonijalan položaj naspram Microsofta, koji se tako ponaša još jedino u Srbiji i Albaniji". Hrvatska država na taj način postaje dugoročni ovisnik o Microsoftu, bez mogućnosti odstupa, smatra Kropf, ističući kako svotu od osam milijuna dolara - oko šezdeset milijuna kuna - Vlada nikad nije dala niti jednoj hrvatskoj softverskoj tvrtki... Nova radna mjesta, po njemu, čista su tlapnja. Kropf vjeruje da će sedamsto ljudi koje spominje Goran Radman biti uglavnom ad hoc instruktori, koji će nakon uvježbavanja državnih službenika otići jednako kao što su i došli.

"MS Office je danas, sviđalo se to nekome ili ne, postao standard kad je riječ o uredskim paketima" odgovara Ivo Špigel. "Vjerujem da neću pogriješiti ako pretpostavim da i veliki dio ljubitelja Linux operativnog sustava koristi ME Word i MS Office kad je riječ o pisanju tekstova, tablicama, itd. Većina korisnika u državnim uredima također koristi te pakete, i to već godinama. Ne bi bilo ni lako, ni jednostavno, ni jeftino sada sve te ljude preorijentirati na neki novi softver. Gola cijena softvera ili hardvera, pored toga, čini tek manji dio ukupnih troškova korištenja ili posjedovanja. Kada bi država odlučila promijeniti neki tako vitalan alat kao što je uredski paket, nedvojbeno je da bi neki od popratnih troškova narasli."

Predstojnik Vladina ureda za internetizaciju, dr Mladen Mauher, tvrdi da se Vlada odlučila za Microsoft iz niza razloga. Ponajprije, provedena je opsežna analiza svih upotrebljivih softvera, sa pretpostavljenim ukupnim troškovima i mogućnostima. Pokazalo se da je Microsoft - već i zato što su ga i dosad državni službenici najviše koristili - najbolji izbor. Drugo, dodaje on, već su postojali pojedinačni ugovori nekih ministarstava ili drugih tijela vlasti, s Microsoftom, pa je sada, u skladu sa zakonom, niz ugovora samo spojen u jedan generalni. I za to je dobijen popust od četrdeset posto, te velike mogućnosti u razvoju informatizacije državne uprave.

Put u budućnost (za moderni svijet ove su teme već dugo vremena trivijalna sadašnjost) otpočeo je, dakle, na način čvrsto definiran u prošlosti: uz skandale, buku i bijes. Ipak, ova je diskusija, koja je zbog Haškog suda i ostalih "sudbinskih" pitanja nacije opet ostala u drugom planu - skrenula, bar na tren, pažnju dijela domaće javnosti na postmoderne razvojne potencijale Hrvatske. Ustanovilo se da u proizvodnji softvera već djeluje oko sedam tisuća ljudi, s ozbiljnim potencijalima za budućnost. "Mogućnosti su sjajne" slažu se i Kropf, i Mauher, i Špigel. "Softver, i visoka tehnologija općenito, najpropulzivnija je grana današnjice a hrvatski stručnjaci na tom polju, i u Hrvatskoj i u svijetu, već ostvaruju izvanredne rezultate i svjetske reference" kaže Ivo Špigel. "Oni će to, sami po sebi, nastaviti činiti i dalje, i u tome bi ih trebali prepoznati i država, i mediji. No sve dok su najviši državni prioriteti Haag i plavo zelena turističko poljoprivredna magistrala, može se očekivati da će uspješni high-tech stručnjaci i poduzetnici i dalje gurati sami, dok eventualno sami ne naprave neku svjetsku senzaciju pa im se upriliči svečani doček s bakljadom, pucanjem i trubljenjem".

Takve dočeke ipak će, još zadugo, doživljavati samo sportaši.

Boris Rašeta