Kad politicari diriguju

Kako srusiti monopol drzavnih funkcionera

Vlada je konacno priznala da je do sada na djelu bila sprega politike i ekonomije i namjerila je da ogranici pravo drzavnih funkcionera da budu clanovi upravnih odbora brojnih drzavnh preduzeca

AIM Podgorica, 31.07.2001. godine

Vlada Crne Gore, koja po prvi put u parlamentu ima manjinsku podrsku, na pocetku svog rada najavila je neke promjene u odnosu na dosadasnju praksu. I zaista, sredinom jula promovisan je prvi potez: "Zaklju~ak o konfliktu interesa".

Ideju je inicirala Rakceviceva Socijaldemokratska partija, clanica koalicije "Pobjeda je Crne Gore", sa zeljom da se makar zapocne sa urusavanjem godinama sticanih privilegija drzavnih funkcionera.

Sto se zapravo krije iza nemustog naslova?

Ubuduce, na osnovu usvojene odluke, clanovi vlade i starjesine upravnih organa nece moci da obavljaju funkciju predsjednika ili clana upravnog odbora preduzeca. Jedino u slucaju kada je to neophodno radi pracenja ostvarenja javnog interesa, lice koje imenuje vlada moze biti predsjednik ili clan samo jednog upravnog odbora.

Preciznije receno, ako se budu pridrzavali Vladine "direktive", brojni drzavni funkcioneri vise nece moci sticati ekstra zaradu pukim clanstvom ili predsjedavanjem upravnim odborima crnogorskih preduzeca.

Rijec je o starom i dobro uhodanom sistemu monopola. Prema istrazivanju Agencije za prestruktuiranje, polovinom devedesetih mnogi predstavnici vladajuceg DPS-a bili su clanovi vise upravnih odbora drzavnih firmi, pojedinci u cak devet. Iako je, i dosada, Zakonom o preduzecima predvideno da lice koje imenuje Vlada moze biti u upravnim odborima najvise tri preduzeca koja nemaju istu ili srodnu djelatnost, a predsjednik samo u jednom. Vrijeme nije donijelo promjene. I danas vlast preko upravnih odbora kontrolise najveca crnogorska preduzeca, drzavne medije, zdravstvo, kulturu...

Dakle, godinama "uspjesno" funkcionise sema po kojoj natpolovicnu vecinu u upravnim odborima transformisanih preduzeca imaju predstavnici tri drzavna fonda ( Penzijsko invalidskog, Fonda za razvoj i Fonda za zaposljavanje). Prva ljude fondova imenuje Vlada, a predsjednici, kao i clanovi upravnih odbora, uglavnom su uticajni ljudi iz vlasti. Vlast samim tim ima odlucujucu odluku pri izboru direktora najvaznijih preduzeca. Tako je neogranicenim privilegijama stvorena sprega menadzera, clanova upravnih odbora i drzavnih sluzbenika. Taj spoj autoriteta i povjerenja nije dao pozitivne rezultate. Ali je clanstvo u upravnim odborima bilo sasvim solidan izvor dodatne zarade.

"Mnogi ministri, drzavni funkcioneri, u protekloj deceniji bili su clanovi vise upravnih odbora, sto otvara mogucnost direktne ili indirektne koristi. Desavalo se da clanstvom u sedam - osam upravnih odbora ljudi ostvaruju i po tri -cetiri svoje plate", kaze potpredsjednik Vlade i predsjednik SDP-a, Zarko Rakcevic.

Po nezvanicnim podacima, nadoknade predsjednicima upravnih odbora u pojedinim preduzecima jednake su direktorskoj plati, negdje su predsjednici upravnih odbora primali "samo" 75 odsto direktortorske plate. A apanaze su uglavnom bile redovne, za razliku od plata na koje su radnici uzaludno cekali mjesecima. To je dodatno zaostravalo odnose izmedu privatizacionih vlasti i uprava u preduzecima i radnika, na opstu stetu. Ceh su ponekad placali i direktori, ali oni koji su ih postavljali - clanovi upravnih odbora, ostajali su nedodirljivi.

I pored gromoglsnih najava reformi i demokratskih promjena, troclana koalicija "Da zivimo bolje" nije bila voljna da se dobrovoljno odrekne nasljedenih pozicija moci. Pa su i za njene vladavine u privrednim vrhovima uglavnom bili clanovi glavnih odbora tri stranke koje su sacinjavale koaliciju.

Zanimljivo je da se ni danas, kao ni u vrijeme jedinstvenog DPS-a, ne moze dobiti evidencija o clanovima upravnih odbora. Mozda se to da objasniti cinjenicom da crnogorsku privredu, a samim tim i ekonomsku moc, u najvecem dijelu jos uvijek u svojim rukama drze ljudi koji upravljaju DPS-om. I pored ociglednog konflikta interesa.

"Situacija u Crnoj Gori je takva da treba ozbiljno poraditi na uspostavljanju punog povjerenja izmedu Vlade, politicke elite i gradana. U protekloj deceniji bavljenje politikom je , u znacajnom broju slucajeva, predstavljalo jedan od najsigurnijih, najmanje rizicnih i najunosnijih poslova", kaze podpredsjednik Vlade Zarko Rakcevic. On istice da je "Zakljucak o konfliktu interesa" privremen "odlucili smo da do donosenja zakona o konfliktu interesa, donesemo obavezujuce zakljucke Vlade", kaze Rakcevic.

Za zakonsko regulisanje ovog pitanja zalaze se i direktor nevladinog Centra za tranziciju, Nebojsa Medojevic: "Sad su se stekli uslovi da pod pritiskom nevladinih organizacija, Centra za tranziciju i grupe partnera krenemo u donosenje zakona o konfliktu interesa. Taj ce zakon regulisati nacin ponasanja drzavnih funkcionera - clanova Vlade, predsjednika Vlade, predsjednika Republike, guvernera Narodne banke, sudija, direktora javnih preduzeca, svih onih lica koje imenuje Vlada. Definisace se situacije u kojima se moze desiti konflikt interesa, javnog i privatnog. Zavrsili smo nacrt tog zakona i sada je on na ekspertizi kod stranih strucnjaka. U septembru cemo ga ponuditi drzavnoj agenciji za antikorupcijsku inicijativu", kaze Medojevic.

Dok se ovaj zakon ne donese, ostaje zakljucak Vlade o konfliktu interesa, koji je vec dao i prve "rezultate". Purko Ivancevic, clan SDP-a, samoinicijativno je napusti mjesto pomocnika ministra turizma zbog toga sto je suvlasnik jedne turisticke firme. Nakon ostavke Ivancevic je izjavio: " Ocekujem da uslijede i ostavke drugih. Davo ponio i partije i drzavu ako budem jedini".

Drugih samoinicijativnih napustanja polozaja do sada nije bilo. A naivno je i ocekivati da ce se ljudi naviknuti na monopole dobrovoljno toga odreci. Malo je spremnih da povjeruju i u to da ce, na godinu dana orocena, Vlada Crne Gore uspjeti da nesto konkretno promjeni. Pokusaji su, ipak, vrijedni paznje.

Predrag NIKOLIC (AIM)