Crkva protiv Haaga

Aim, Zagreb, 26.7.2001.

Haške optužnice totalno su izbezumile Crkvu u Hrvatskoj. Na neki način ona se danas glavninom svoje hijerarhije stavlja gotovo na čelo antihaškog pokreta. Prvo se činilo da je Haški sud samo definitivno podijelio i biskupe, pa oni na svome izvanrednom zasjedanju prošlog tjedna, sazvanom da bi se pretresla aktualna situacija u Hrvatskoj, u vezi s haškim temama nisu uspjeli složiti ni najopćenitiji stav. Najavljivalo se, naime, da će se biskupi zajednički očitovati o izručenju optuženih hrvatskih generala Haškom sudu. Ali Hrvatska je biskupska konferencija izjašnjavanje o "aktualnim prilikama u narodu, društvu i državi" delegirala na nižerangiranu Komisiju Justitia et pax.

Da među biskupima postoje velike političke razlike, koje su kod nekih u drugi plan potisnule i vjersko poslanje, bilo je znano i dosad. Raskol je sada takav da se nikakvi mostovi između njih više ne drže. Tako je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić u nedavnom razgovoru s ino-ministrom Piculom stidljivo izrazio razumijevanje za Vladine odluke u vezi s Haškim sudom i njegovim optužnicama. Istodobno je gospićki biskup Mile Bogović poručio Vladi i Saboru neka "paze da im stolice ne ostanu u zraku", jer, kako je rekao, "onaj tko minira bivšeg predsjednika države, generale i hrvatske branitelje uklanja nosače na kojima počiva hrvatska država". Ili, vojni biskup Juraj Jezerinac u riječkom zatvoru posjećuje generala Norca, kojemu se sudi za ratne zločine počinjene u Gospiću, a oduševljeno se pridružio i desničarskim mitinzima u prilog generalu Gotovini.

Na oficijelnoj razini bez zajedničkog stava, na terenu se dosad mnogo agilnijim pokazao desničarski dio Crkve. Poznavatelji tvrde da će se s te strane zloupotrijebiti i jedina zajednička odluka biskupa, ona da se 5. kolovoza u svim crkvama u Hrvatskoj služi misa za domovinu. Taj se datum, u spomen na ulazak Hrvatske vojske u Knin, slavi kao Dan domovinske zahvalnosti. Sa sigurnošću se može prognozirati da će se prigodna liturgija u velikom dijelu Hrvatske iskoristiti za političke manifestacije, u svakom slučaju za širenje antihaških raspoloženja, kakvo dominantno vlada u svećenstvu.

O nadiranju takvih inspiracija u crkvenim redovima svjedoče i stavovi katoličkog tjednika "Glas koncila", koji iz tjedna u tjedan brije kontra aktualne vlasti. U tom pogledu taj je list ovih dana nadmašio sam sebe. U redakcijskom komentaru prvo je hrvatske političare proglasio totalno nesposobnima i neodgovornima (što nije daleko od istine), da bi odmah potom zaključio kako je Hrvatska stoga "politički obezglavljena". Tvrdnja o političkoj obezglavljenosti kraj demokratski izabranog predsjednika države i Vlade, koja je u Saboru upravo, u glasanju o povjerenju, dobila novu potvrdu svoga mandata, ide u prilog samo ekstremističkim jurišnicima i njihovim pokušajima da državi nakaleme neku novu vladajuću glavu. Mimo izbora i unatoč legalnoj vlasti!

Kulminacija te crkvene ofenzive kontra aktualne vlasti došla je u ovoga tjedna objavljenoj izjavi Komisije Justitia et pax. Birano društvo te komisije - biskupi, teolozi, katolički novinari - u opširnoj i zapravo zapanjujućoj izjavi dalo je svoju verziju stanja u Hrvatskoj, koju je ocijenilo maltene kao zrelu za uvođenje izvanrednog stanja. U Hrvatskoj vladaju velika napetost i podjele, proces nacionalnog pomirenja doživio je poraz, "pored krize odnosa prema međunarodnim čimbenicima još je opasnija kriza odnosa unutar same države, do te mjere da se može govoriti o dvije Hrvatske... o lomu unutar hrvatskog nacionalnog bića" - stoji u Izjavi.

Šokantno je da izjava, kojoj su povod bile dvije haške optužnice, odnosno suradnja Hrvatske s Haškim sudom, uopće ne spominje zločin ni potrebu njegova procesuiranja. Istina, tajnik Komisije Josip Grbac jednim je novinama priznao da se u radnoj verziji izjave, kao jedan od razloga teškog stanja u državi, spominjala i činjenica da je "Hrvatska zakasnila s uočavanjem i procesuiranjem određenih negativnosti i počinjenih zločina". Ali gdje se ta važna ocjena izgubila, Grbac nije rekao.

Također je šokantno da izjava Crkvene komisije sugerira postojanje antihrvatske urote, gotovo planetarnu zavjeru protiv hrvatske države, u kojoj su se, navodno, ujedinili međunarodna zajednica i domaći petokolonaši. "Ne možemo se oteti dojmu da postoji sprega nekih moćnika iz inozemstva i njihovih istomišljenika u Hrvatskoj" koji planski rade protiv hrvatske samostalnosti, izazivaju političke krize i blokiraju "hod prema punoj suverenosti". Za svoju paranoičnu tvrdnju visoki predstavnici Crkve ne nude ni jedan argument. Ne navode ni jedno ime. Ali pokreću hajku!

Preteške ocjene iznose na osnovu dojmova, što izrijekom i navode. Iz te pozicije zagovaraju nepoštivanje međunarodnih obaveza Hrvatske, ignoriranje međunarodnog pravnog poretka, što je koliko neozbiljan toliko i pogibeljan savjet. O institucijama međunarodne pravde govore s nečuvenim bagateliziranjem, kao o "trećerazrednim činovnicima". Kad bi se poslušale ove "svete" besmislice, Hrvatska bi zaratila s najvažnijim dijelom svjetske zajednice, samu bi sebe izopćila u onu poziciju u kakvoj je pod Miloševićem bila Srbija.

Izjava jedne komisije Hrvatske biskupske konferencije sasvim je političke prirode. Njeni su članovi posve preuzeli stavove koji su dosad dolazili iz redova bivše vlasti, HDZ-a, ostalih desnih stranaka i raznoraznih uglavnom ekstremistički raspoloženih stožera i udruga. Zato su je ovi objeručke prihvatili i odmah pretvorili u svoju zastavu. Poseban je problem što je stav o sasvim političkoj temi izrečen na način na koji se Crkva izjašnjava o vjerskim pitanjima. Kad govore o politici, biskupi pretendiraju na isti tretman kao kad se bave stvarima religije. Svoje političke ocjene smatraju ne jednim od mišljenja, nego za vjernike, a i šire, obavezujućom istinom.

Umjesto proklamirane namjere da pomogne smirivanju i pomirenju u narodu i državi, izjava Komisije Justitia et pax još je jedan prilog histeriziranju i nepotrebnom polariziranju Hrvatske. S razlogom se može pretpostaviti da će ta izjava poslužiti kao predložak za propovijedi koje će se skorog 5. kolovoza oriti sa misa za domovinu diljem Hrvatske.

Jelena Lovrić