Potraga za tajnim računima na Kajmanskim otocima

Uskoro zakon protiv korupcije

Socijalizam u svom punom zenitu, suočen sa rastućim socijalnim raslojavanjem i bogaćenjem tadasnje političke elite spasonosno rjesenje pronasao je u formiranju "komisija za ispitivanje porijekla imovine". Nekoliko decenija kasnije, tranzicijska BiH, gdje se prirodnim pravom svake vlasti smatra zahvatanje u javne fondove po vlastitom nahođenju, u borbu protiv korupcije uvodi najjači adut - parlamentarnu komisiju za borbu protiv korupcije.

AIM, Sarajevo, 19.07.2001.

Sedmočlana federalna komisija za borbu protiv korupcije, svi obučeni u "havajke" i bermude, sa slamnatim sesirima na glavi i "japankama" na nogama, tumara po Kajmanskim otocima od banke do banke. Po vrelom podnevnom suncu raspituju se da li neki nesretni bosanski funkcioner, za koga se načulo da je uzeo pozamasnu provizuju za neki od projekata javnih radova, ima bas u toj banci račun i koliko je para na njemu. Pri tome pokazuju zgranutom direktoru banke imovinski karton ovjeren u opstinskom sudu u Busovači ili Tesnju (manjim bosanskim gradovima, op. aut.), sa vlastoručnim potpisom osumnjičenog kojim oslobađa bankare obaveze o povjerljivosti podataka. Ne treba sumnjati da će sa takvom argumentacijom dobiti potpuni uvid u sve liste bančinih klijenata, uključujući tu i direktorov lični adresar. Ako prije toga njihov smjestaj na sebe ne preuzme mjesna policija dok ne dobije stručno medicinsko misljenje o njihovom mentalnom zdravlju!

Ova, pomalo nadrealna situacija mogla bi postati stvarnost nakon sto će, najvjerovatnije, poslije svih dosadasnjih brojnih papirnatih strategija, studija i analiza o borbi protiv korupcije, Federacija BiH uskoro dobiti i Zakon o sprječavanju korupcije. Očekuje se da bi sličan mogla dobiti i Republika Srpska, odnosno drzava BiH. Time bi i formalno bio objavljen rat svim vidovima korupcije, a zvaničnici koji bi bili uključeni u takve rabote suočili bi se i sa sankcijama - oduzimanje nezakonito stečenog novca i imovine.

Ključna uloga bi trebalo da bude povjerena parlamentarnoj komisiji za borbu protiv korupcije, čijih bi se sedam članova imenovalo na period od četiri godine, bez mogućnosti reizbora. Obaveza polaganja računa ovoj komisiji odnosi se kako na izabrane, tako i na imenovane funkcionere, ali i na članove njihovih porodica. Da bi se u startu suzio prostor za moguće malverzacije, političke partije, udruzenja građana ili sindikati ubuduće ne bi mogli računati na novac iz javnih fondova, budzeta i kasa drzavnih preduzeća. Proteklih godina upravo na ovaj način milioni maraka su odlazili iz budzeta i zavrsavali direktno ili indidrektno, u stranačkim kasama kojima je gazdovalo najuze rukovodstvo. S druge strane, ovakav pristup sigurno će rezultirati drastičnim promjenama u sektoru NVO (nevladine organizacije), jer će njihov dalji opstanak zavisiti od sposobnosti da namaknu pare za vlastite aktivnosti. U praksi, kao izvori sredstava ostaju im, znači, donacije građana, privatnih preduzeća i međunar odnih organizacija. Kako je ogromna većina stanovnistva na granici bijede, na njih se tesko moze računati kao na izvor novca za NVO. Sa privatnim preduzećima situacija je slična, sveopsta ekonomska stagnacija dovela je domaća preduzeća na rub propasti, a vlasnike onih malobrojnih, relativno dobrostojećih privatnih firmi, bas i ne krasi svijest o značaju NVO. Jednostavno, između kafanske sjedeljke na račun firme i donacije istog iznosa nekoj NVO, kafana je u apsolutnoj prednosti. Ostaju stranci koji iz dana u dan smanjuju svoje prisustvo i fondove u BiH, seleći se na istok, preko Drine.

Dosadasnje pravilo OSCE-a da prilikom dolaska i odlaska na funkciju izabrani zvaničnici moraju popuniti imovinski karton ovim zakonom će se ozvaničiti, kao i odredba o zabrani istovremenog obavljanja funkcija u federalnim organima i drzavnim preduzećima. Novina je i to da se izjava o imovini ovjerava na sudu, i osim izabranog kandidata obuhvata i njegovu porodicu, kako se ubuduće ne bi desavalo da je tokom mandata ministra/ministrice, njegov bračni drug/drugarica kao vlasnik firme, pokazao "izuzetne poslovne sposobnosti" koje bi naglo splasnule odlaskom sa funkcije. Potpis na imovinskom kartonu istovremeno predstavlja i saglasnost kojom se bankari oslobađaju obaveze o čuvanju bankarske tajne kada se radi o računima potpisnika. Iako ovo lijepo zvuči, pitanje je kako će funkcionisati u praksi i otud ona priča sa početka teksta. U domaćim bankama mozda i hoće, ali odavno se novac, pogotovu sumnjivog porijekla, ne drzi u balkanskim bankama, nego na malo egzotičnijim mjestima, od Kariba do Kipra. Tamo je puno sunca, pjesčanih plaza i svega drugog sto ide uz to, tamo bankari čak ne pitaju ni za ime klijenta sa koferčetom para, a kamo li za porijeklo tog novca.

Da bi se neki od funkcionera nasao pod lupom komisije potrebno je da iza "osnovane" sumnje stane barem 20 poslanika u Parlamentu FBiH, koji bi o ishodu istrage trebalo da budu obavijesteni u roku od 60 dana. Po automatizmu, funkcioneri su obavezni da Komisiji prijave svaku značajniju promjenu u svom imovinskom stanju, kupovinu ili izgradnju stana i kuće, automobila ili dionica. Uglavnom, zakon predviđa da se svako poboljsanje materijalne situacije, bilo da je riječ o nekretninama, novcu ili nečem trećem, čija vrijednost prelazi 50 prosječnih plata, sto bi bilo oko 20.000 maraka, odmah unosi u imovinski karton. "Zaboravi" li ipak funkcioner na ovu obavezu prijavljivanja, komisija će od nadlezne uprave prihoda zatraziti privremenu zabranu raspolaganja ovom imovinom dok se čitav slučaj ne zavrsi pred Vrhovnim sudom.

Političari na vlasti, prema prijedlogu novog antikorupcionog zakona, ostaće i bez svog omiljenog "sporta", polaganja kamena temeljaca i presijecanja vrpci na novim putevima, skolama, vodovodima tokom predizborne kampanje, jer zakon to zabranjuje. Neće biti ni vanrednih isplata plata, penzija i socijalne pomoći u tom periodu, također isprobanog sredstva u dobijanju podrske birača.

Ipak, ono sto predastavlja najveći napredak u odnosu na dosadasnje stanje jeste da će se svi pravni akti za koje utvrdi da su rezultat korupcije biće proglaseni nistavnim. To znači da ako se i namjesti posao nekoj firmi ili napravi neka druga finansijska vratolomija, kao bi pare dosle do stranačkih kasa ili privatnih dzepova, njihov primalac bi ih morao vratiti natrag. Da se ova odredba moze primjenjivati retroaktivno budzet FBiH postao bi bogatiji za nekoliko stotina miliona maraka. Koliko će uspjeha nova vlast imati u obračunu sa korupcijom neće toliko zavisiti od zakona, propisa i komisija, već od spremnosti svih onih kojima je u opisu posla primjena zakona da zaista zarade svoju platu. Interes svih građana jeste da buduća parlamentarna komisija za borbu protiv korupcije ne dozivi sudbinu nekadasnjih "komisija za ispitivanje porijekla imovine".

Drazen SIMIĆ (AIM, Sarajevo)