Pivarski rat: Slovenci na tržištu BiH

Banjaluka, 13. juli 2001. (AIM)

U mnoštvu ovdašnjih priča o ilegalnim putevima visokoakciznih roba, droge, žive stoke iz Srbije i ljudi iz Azije, pojavila se posve neobična priča o sumnjivom uvozu slovenačkog piva! Priča nije kafanska i nije iz kruga samo Banjalučke pivare, jedine profitabilne firme u Republici Srpskoj (RS), kao što bi na prvi pogled moglo izgledati. Naime, priča sa gorkim okusom piva došla je službenim aktom na adrese vlada RS i Federacije BiH, Vijeća ministara BiH, Carinske uprave i Poreske uprave Federacije BiH polovinom prošlog mjeseca.

U opširnom pismu, četiri bh. pivare - Sarajevska, Banjalučka, Tuzlanska i Bihaćka - traže od vlada i inspekcijskih organa preduzimanje -hitnih i energičnih mjera, za sprečavanje ilegalnog uvoza u BiH piva i mineralne vode. Pivari tvrde da se uvoz piva vrši preko fakturisanog umanjenja stvarne cijene za 30 do 40 posto, tako da se na taj način umanjuje osnovica za plaćanje carine i poreza. Umanjeni dio cijene, objašnjavaju pivari, fakturiše se u nekim slučajevima kao usluga pakovanja po posebnoj fakturi.

Bosanski pivari su posebno ljuti na Slovence i 'Pivovarnu Laško'. U pismu kažu da je ova pivara prošle godine uvezla u BiH 250.000 hektolitara piva, ili 75 miliona boca od 0,33 litra. Po njihovoj računici, 'Pivovarna Laško' je na ovaj način u prošloj godini oštetila budžet BiH za fantastičnih 5 miliona DM.

Na osnovu analize tržišta, proizvođači piva u BiH su došli do procjene da je 'Pivovara Laško' u prvih 5 mjeseci ove godine na području BiH povećala promet za 30 posto. Ako su njihove procjene oštećenja budžeta u prošloj godini tačne (?), onda bi pivski budžetski deficit ove godine mogao premašiti 10 miliona.

Svoje tvrdnje pivari objašnjavaju na kalkulaciji za formiranje maloprodajne cijene piva 'Pivovarne Laško' od 0,33 litra u nepovratnoj staklenoj ambalaži. Fabrička cijena ovog slovenačkog piva za tržište BiH iznosi 0,45 DM. Kada se doda rabat kupcu (2,5 posto) i prevoz do granice BiH (0,03), dobije se carinska osnovica od 0,47 DM. Kada se obračunaju carina, akciza, prelevman,prevoz do kupca i zarada uvoznika, dobije se veleprodajna cijena od 0,77 DM. Kada se tome doda 20 posto poreza na promet, dobija se maloprodajna cijena bez ikakve zarade od 0,92 DM. Ali, pošto 'Pivovarna Laško' uvozniku fakturiše isto pivo po fabričkoj cijeni od 0,30 DM, na kraju se dobije maloprodajna cijena od 0,68 DM. Iz uporedne kalkulacije, tvrde pivari, jasno se vidi da se po jedinici proizvoda plati manja carina za 0,027 DM, a porez na promet 0,04 DM.

Komercijalni direktor Banjalučke pivare Slobodan Čubrilo objašnjava gotovo identičanu kalkulaciju za pivo Pivare 'Union', koja svoje cjenovnike za izvoz u BiH donosi svakog mjeseca sa trendom smanjenja cijene. Čubrilo vjeruje da se razlika od 30 posto umanjene cijene nosi izvozniku u kešu. Tvrdi da se nikada nije posebno fakturisalo pakovanje piva I siguran je da proizvođač na ovaj način pogoduje uvozniku u izbjegavanju fiskalnih obaveza.

U maloprodaji cijena boce Laškog piva od 0,33 l iznosi 0,72 DM, što odgovara kalkulaciji na osnovu fakturisane cijene, koja je, po tvrdnjama bivara,navodno umanjena. Jedan od većih trgovaca pivom, koji želi da ostane anoniman, tvrdi da uvozniku pivo plaća žiralno I u gotovini. I on vjeruje da se dio keša nosi pivarima u Sloveniju. Na pitanje, kako to dokazati, odgovara: "Sravnjenjem dokumentacije u 'Pivovari Laško' I kod uvoznika u BiH '. On je gotovo siguran da uvoznici u BiH ne plaćaju porez. Objašnjava: uvoznik u Federaciji BiH uvezenu količinu piva odmah prefakturiše kupcu u Republiku Srpsku, a onda obrnuto, tako da nije moguće ući u trag gdje završavaju šleperi piva.

Sagovornici iznose još jedan argument: da bi se smanjio rizik otkrivanja ovakve mahinacije sa dvojnim fakturisanje, slovenačke pivare rade u BiH sa samo nekoliko uvoznika. Tako 'Pivovarna Laško' uvozi pivo u BiH preko privatnih firmi 'Podovi 2001' iz Gornjeg Vakufa, čiji je vlasnik Marko Šangro, i 'Davidov Hram' iz Banjaluke, čiji je vlasnik Zdravko Močević. U Banjalučkoj pivari tvrde da 'Podovi' imaju svoje predstavništvo i u Banjaluci.

Problem sa ilegalnim uvozom piva iz Slovenije ima i Nikšićka pivara. Ova pivara, koju je 1997. godine kupio belgijski koncern 'Interbrew', imala je krajem prošle godine pad prodaje za 1,9 posto, koji je, pored blokada, prouzrokovan I velikim ilegalnim uvozom stranih piva. Direktor Pivare Patris Dirik kaže da se u Nikšiću mogu kupiti 23 vrste piva iz uvoza i da ni na jednom nije moguće pronaći oznaku uvoznika. 'Laško pivo' je, takođe, najprodavanije strano pivo I u Crnoj Gori.

Na primjeru Nikšićke pivare moguće je vidjeti sa kolikim rizikom strani kupac ulazi u investiranje kada države nije sposobna da kontroliše uvoz piva. Postojeće stanje na tržištu piva u BiH nije dobra preporuka za zainteresovane kupce njenih pivara u otvorenom postupku privatizacije. Ili je, možda, osvojeno tržište piva za neke strane pivare stvorilo dobre finansijske pretpostavke za njihovu kupovinu?

Vlada RS još nije reagovala na upozorenja pivara. Ako iza uvoznika piva ne budu stajali centri političke moći, nalazi inspekcijskih organa bi mogli otkriti milionske poreske utaje. Priča o slovenačkim pivarima, kao saučesnicima u ovom biznisu, do tada ostaje golo nagađanje.

Branko Perić (AIM)