"Harmonizacija" zakona o stanovima

Jednaka prava u cijeloj BiH?

AIM, Sarajevo, 06.07.2001. Iako se činilo da nakon višegodišnjih i neuspješnih pregovora o međuentitetskoj zamjeni stanova dužnosnici Republike Srpske i Federacije nemaju više o čemu razgovarati u stambenoj oblasti, oni su nedavno ponovno sjeli za pregovarački stol. Federaciji BiH ovaj put traži jeftiniji stan za povratnike u Republiku Srpsku, a susjedni entitet "ukidanje"odredbe koja dugo već "trn u oku". Riječ je o uredbi prema kojoj povratnik u prijeratnom domu mora provesti dvije godine, prije nego što stekne pravo otkupa. Ne bude li Republika Srpska snizila cijenu stana za bošnjačke i hrvatske povratnike, Federacija je najavila da će zatražiti od ovdašnjih povratnika gotovinski otkup doma. Novi pregovori, koje međunarodni dužnosnici zovu i "harmonizacijom zakona" povratnicima bi trebalo da osiguraju ono što im odavno niko pružiti ne može - jednaka prava na teritoriji cijele BiH.

Ured Visokog predstavnika očekuje da će entitetski ministri ujednačiti zakone o otkupu stanova i na taj način svim povratnicima u BiH osigurati jednaka prava. "Rezutati pregovora između stambenih ministara FBiH i Republike Srpske mogu usporiti ili ubrzati povratak izbjeglica. Nadamo se da će se entitetski predstavnici odabrati rješenje koje će povratnicima omogućiti da jednostavnije otkupe prijeratni dom, jer je i to motiv za masovniji povratak", kaže glasnogovornik Ureda visokog predstavnika Oleg Milišić.

Sa kojim su to zahtjevima entitetski ministri nedavno sjeli za pregovarački sto? Republika Srpska zatražila je od Federacije BiH da "ukine" odredbu zakona prema kojoj povratnik u prijeratnom domu mora provesti dvije godine prije nego što stekne pravo otkupa. Federacija se nada da će povratnicima u susjedni entitet biti omogućeno da uz posebne popuste jeftinije otkupe prijeratne domove. No, o ključnoj razlici između dva entitetska zakona o otkupu stana - načinu plaćanja - niko više ne govori. Prema federalnom zakonu, naime, stanari u FBiH mogu kupovati domove na kredit, gotovinom ili certifikatima. Zakon Republike Srpske nije predvidio plaćanje vaučerima. Tamošnji stanari stan mogu otkupiti gotovinom ili, ako je imaju, 60 odsto cijene platiti starom deviznom štednjom. Zanimljivo je da unatoč očiglednoj razlici, a time i nejednakom tretiranju kupaca stanova u dva entiteta, Ured visokog predstavnika na ove odredbe zakona Republike Srpske nije imao primjedbi.

Kada je zakon o otkupu stanova trebao biti usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske, međunarodni dužnosnici proglasili su ga diskriminirajućim. Umjesto pred poslanike, zakon je upućen u OHR "na doradu", ali ne zbog očevidne razlike u načinu plaćanja, nego posve drugih članova ovog zakona. Pravnicima OHR-a zasmetalo je to što je Republika Srpska stanove naumila prodavati samo godinu ili - dovoljno kratko da se stotinama hiljada građana koji čekaju povrat stana onemogući otkup. Dužnosnici Ureda reagirali su i na odredbu prema kojoj kupac stana ima popust od jedan odsto za svaku godinu starosti zgrade, pa čak i kada je taj stan - jučer nadzidan. O plaćanju, zapravo, OHR-ovi pravnici i nisu imali što reći, posebice od aprila ove godine kada su vaučeri, prema zakonima Republike Srpske, postali papiri bez ikakve vrijednosti.

Polemike oko načina plaćanja stanova rasplamsale su se početkom godine, vraćanjem dijelova sarajevskih naselja Dobrinja I i IV Federaciji BiH. Ovaj entitet odlučio je da povratnicima u Dobrinju ili onima koji u njoj žele ostati, osiguraju otkup stana certifikatima. Republika Srpska nije bila spremna odgovoriti ustupcima. Nije ni čudo, jer povratnici u ovaj entitet i nisu diskriminirani u odnosu na druge njene stanovnike, ali jesu u odnosu na građane Federacije. "Prema zakonima Republike Srpske stan ne možemo kupiti certifikatima. Novi je prijedlog da se dio plaća sarom deviznom štednjom, a ostatak - gotovinom. Ali, ko danas ima dovoljno gotovine i koliko nas ima staru štednju u bankama?! Većina stanovnika Dobrinje neće moći otkupiti dom, iako smo rođeni u ovom gradu i za stambenu gradnju plaćamo godinama", riječi su Fadila Suljića, dužnosnika Udruženja Naš dom, koje se borilo za povratak Dobrinje I i IV u Federaciju BiH.

Sa problemom Dobrinje I i IV otvoreno je i pitanje otkupa povratničkih stanova. Kako tražiti od građani, koji se nakon četiri-pet godina vrate i najčešće u preratnom boravištu nemaju posla, da stanove kupuju gotovinom? Federacija je predložila novo rješenje - posebni povratnički popusti na cijenu. No, da bi povratnicima priskrbila bilo kakve povlastice, FBiH mora se, na zahtjev Republike Srpske, odreći člana zakona, koji je prije dvije godine proglasio Visoki predstavnik u BiH. Ona mora dopustiti povratnicima da stan otkupe odmah, a ne dvije godine nakon povratka, kako je prije dvije godine utvrdio Visoki predstavnik za BiH.

"Ova uredba i tako više nema nikakve svrhe, jer povratnici pronalaze način da stan odmah otkupe. Oni najčešće sklope fiktivne ugovore o prodaji ili uzimaju novac od zakupa te dvije godine, dok ne steknu pravo otkupa", kaže za AIM jedan visoki međunarodni dužnosnik. "I ova je zakonska uredba bila neka vrsta ustupka spram Republike Srpske i masovnijeg povratka. Prije nego što je ona donesena, povratnici su u stanu morali provesti pola godine da bi stekli pravo otkupa, ali stan nisu mogli prodati idućih pet godina."

Tačni podaci o tome koliko je povratničkih stanova otkupljeno u FBiH ne postoje, ali federalni dužnosnici pretpostavljaju da je samo u Sarajevu na hiljade porodica ključeve prijeratnog doma prodalo, a da u stanu nisu živjeli ni dana. Opet, nije ni čudo, jer FBiH je tek prošle godine počela kontolirati povratničke stanove, a već ove godine kontolu je zabranio Ured visokog predstavnika. Stambeni službenici, podsjetimo, mogli su sukladno zakonu, provjeriti da li povratnik u domu zaista živi, a "neposlušnima" stanarsko pravo oduzeti. Kontrola povratničkih stanova ove je godine zabranjena, nakon odluke Ustavnog suda BiH. Sud je ocijenio da provjerom povratnika i njihovih domova stambeni službenici FBiH krše Ustav i evropske povelje o ljudskim pravima. Ko zna da li bi Ustavni sud uopće razmatrao ovu zakonsku uredbu, da stambeni službenici, prema tvrdanjama OHR-a, ovlasti nisu zloupotrijebili.

"Uredu visokog predstavnika prijavljeno je da su stambeni službenici noću dolazili u kontrolu povratničkih stanova. To je neka vrsta maltretiranja povratnika. Ured nema ništa protiv kontrole, ali na neki drugi način, primjerice provjerom računa od struje ili telefona", rekao je tada glasnogovornik Milišić.

Prestankom kontrole ova je uredba i tako postala besmislena. Ne čudi onda što je ona danas postala robom, kojom namjerava trgovati Federacija. U zamjenu za ne baš jednaka, nego malo manje diskriminirajuća prava bošnjačkih i hrvatskih povratnika u Republiku Srpsku. A što se tiče pregovaračkog stola, posljednja informacija glasi da bi Komisija za izbjegla i raseljena lica trebalo da usaglasi zakone o privatizaciji stanova, jer je to zaključak i jednog od stolova Pakta stabilnosti.

Aldijana OMERAGIĆ (AIM, Sarajevo)