Privatizacija: Šta je mutno u 'Banjalučkoj pivari'?

Banjaluka, 28. Jun 2001. (AIM)

Kada se saberu dosadašnje aktivnosti Direkcije za privatizaciju Republike Srpske (RS) na prodaji državnog kapitala u strateškim preduzećima, prema dosadašnjem stanju stvari, svi su izgledi da će Banjalučka pivara biti prvo preduzeće privatizovano putem varijabilnog tendera. Izrada privatizacionog programa, te procjena kapitala u Banjalučkoj pivari izazvali su veliku medijsku pažnju i prije samog raspisivanja tendera. Privatizacija ovog preduzeća izazvala je buru zbog suprotstavljenih stavova nedavno imenovanog poslovodstva preduzeća, koje je mišljenja da preduzeća koja dobro posluju i izvršavaju sve svoje obaveze prema državi i zaposlenima, treba zadržati u domaćem vlasništvu i Direkcije za privatizaciju, čije je mišljenje da ga treba privatizovati iznalaženjem strateškog inostranog investitora.

Banjalučka pivara osnovana je 1873. godine i do poslednjeg rata zapošljavala je 550 radnika, sa godišnjom proizvodnjom od 580.000 hektolitara piva. Danas preduzeće zapošljava 335 radnika i ima stalni porast proizvodnje i zacrtani cilj da do 2003. godine realizuje proizvodnju od jedan milion hektolitara piva, čime bi ušla u klub najjačih pivara u svijetu.

Za modernizaciju proizvodnje na liniji flaširanja i opremanju varionice, Banjalučka pivara se kreditno zadužila kod austrijske firme >Vulcascot< u iznosu od 10 miliona maraka. Na ovoj činjenici izbio je spor između sindikalne organizacije firme i poslovodstva i Direkcije za privatizaciju RS. Sindikat I poslovodstvo tvrde da je prilikom izrade privatizacionog programa vrijednost kapitala preduzeća procijenjena daleko ispod realne cijene.

Po odluci Vlade RS, procjenu kapitala u pivari vršila je konsultantsko-revizorska kuća LBC iz Londona. Državni kapital u pivari u decembru 1996. godine iznosio je 55.626.854 marke. Od tog perioda do danas u Pivaru je investirano još 22 miliona maraka. Na listu strateških preduzeća Pivara je uvrštena septembra 1998. godine, a revizorska kuća LBC je juna

1. godine vršila procjenu kapitala, koje je, kako tvrdi sadašnji direktor Predrag Radić, nejasna. Privatizacionim programom minimalna vrijednost kapitala procijenjena je na 30 miliona maraka, a maksimalna na 40 miliona maraka, tako da nije jasno, kako ističe Radić, koja je cijena u opticaju. Tender je raspisan 28 decembra 2000. godine, a njegovo zatvaranje i odluka Komisije za tender izazvala je medijsku buru i podijeljenost članova Komisije, te donošenje odluke putem nadglasavanja. Sastav Komisije, koja ima sedam članova, promijenjen je odlukom Vlade RS tako da se u nju imenuju dva člana iz Pivare, a izbacuje predstavnik revizorske kuće koja je radila privatizacioni program. Borislav Obradović, raniji direktor Direkcije za privatizaciju, tvrdi da je to u suprotnosti sa Zakonom o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima. Komisija je, i pored odluke Vlade da se tender proglasi važećim i nastavi proces privatizacije, nekoliko puta odlagala donošenje odluke, da bi na kraju preglasavanjem četiri naspram tri glasa, donijela odluku da Vladi proglasi tender važećim, što je Vlada i prihvatila.

Prema nepotvrđenim informacijama,jer se zvanične ne mogu dobiti, na raspisani tender za prodaju državnog kapitala u Banjalučkoj pivari prispjele su ponude tri renomirane pivare iz Evrope. Radi se o 'Pivovarni Laško' iz Slovenije, pivari 'Interbra' iz Belgije, te čuvenoj pivari 'Krajsberg' iz Njemačke. Tržišnim udjelom i prisutnošću na tržištu Republike Srpske od stranih pivara, 'Pivovarna Laško' nesumnjivo zauzima vodeće mjesto. Nekada najveća pivara na prostoru Jugoslavije, uprkos gubitku velikog dijela tržišta, zadržala je vodeće mjesto u Sloveniji, a poslednjih godina, zahvaljujući kvalitetu svojih proizvoda, zauzima značajan udio na tim tržištima.

Ukupna prodaja 'Pivovarne Laško' je 1.232.000 hektolitara piva godišnje, od čega na tržište Slovenije oko 50 odsto, dok je na tržište Bosne i Hercegovine u prošloj godini plasirano 250.000 hektolitara piva ili 20 odsto ukupne proizvodnje. Tokom svoje 175. godišnje istorije 'Pivovarna Laško' promijenila je brojne vlasnike i danas je vlasništvo slovenačkih dioničara. U preduzeću trenutno radi 462 zaposlenih, a već je duže vrijeme poslovna politika da se zapošljavaju samo stručni, obrazovani ljudi. U Laškom ne kriju da, kao većina preduzeća na ovim prostorima, imaju viška zaposlenih, ali su se odlučili ne otpuštati radnike već svima pružaju mogućnosti za napredovanje, obrazovanje i razvijanje poslovne karijere.

U svojoj poslovnoj prezentaciji 'Pivovara Laško' objašnjava da uz pivarske programe uključuje u svoju proizvodnju i bezalkoholna pića, zbog čega je ušla u poslovnu saradnju sa 'Radenskom'. Budući da svojim proizvodnim programima Laško i Radenska ne konkurišu, nego se kvalitetno dopunjuju, ovo strateško povezivanje sigurno će imati uticaja i na poziciju oba preduzeća izvan granica Slovenije.

Jedan od strateških ciljeva 'Pivovarne Laško' je da na osnovu stečenog znanja, tehnološke opremljenosti i kapaciteta osvaja strana tržišta i time postane još relevantniji privredni subjekat u regiji. Učešće na tenderu za prodaju državnog kapitala u Banjalučkoj pivari je upravo ostvarenje tog cilja.

I belgijska pivara 'Interbra' nije nepoznata na prostorima bivše Jugoslavije i na tržištu Republike Srpske. Ona je vlasnik kontrolnog paketa akcija u 'Nikšićkoj pivari'. Privatizacija 'Nikšićke pivare' nije prošla bez problema. Po završetku privatizacije zbog dvomjesečnog štrajka radnika proizvodnja je bila obustavljena, što je uzrokovalo dolazak novog vlasnika. Tek nakon dva mjeseca stanje se normalizovalo, Nikšićka pivara uspješno posluje, a Interbra je zadržala marku Nikšićkog piva. Iskustva drugih zemalja u tranzicije govore da su sve one privatizovane, i iz tih razloga, kako tvrdi Damir Miljević, savjetnik premijera RS za privatizaciju, nije ispravni mišljenje novog direktora Banjalučke pivare Predraga Radića da države ne treba tako olako da se odrekne svog kapitala u ima stranog investitora.

Komisija za sprovođenje tendera je predložila, a Vlada RS usvojila da je tender važeći te da se pristupi poboljšanju pristiglih ponuda. >U pregovorima sa prijavljenim investitorima Vlada će insistirati na vrednovanju ponude u omjeru 33 odsto cijena, 33 odsto investicije i 34 odsto zaposlenost. Po izvještaju Komisije, sve tri ponude su približno kvalitetne. Bitna su sva tri kriterijuma i u javnosti je stvorena pogrešna predstava da Vlada prodaje Pivaru samo zbog cijene<, tvrdi Damir Miljević.

Iz Direkcije za privatizaciju stizale su informacije da bi se pregovori oko poboljšanja ponuda mogli završiti krajem juna, a time bi i Vlada mogla donijeti odluku koja je ponuda najbolja. Sadašnje stanje stvari ne ide tome u prilog. Banjalučka pivara podnijela je protiv Direkcije tužbu sudu, u kojoj tvrdi da ova privatizaciju ne sprovodi prema odredbama zakona. U tužbi stoji da ne postoji odluka Vlade o izradi privatizacionog programa od strane konsultantske kuće LBC.

>Odmah po imenovanju za člana Komisije za sprovođenje tendera za prodaju državnog kapitala u Banjalučkoj pivari, tražio sam da mi se stavi na uvid ugovor o izradi posebnog privatizacionog programa Pivare, a koji je odlukom Vlade povjeren konsultantskoj kući LBC iz Londona, kao i sam program koji je predmet tog ugovora. Tražio sam to da bi se upoznao sa kriterijumima kojih ćemo se pridržavati prilikom vrednovanja ponuda. Program koji je uradila LBC na pet-šest strana ne može se nazvati programom i praktično nikome ne može poslužiti pri ocjenjivanju pristiglih ponuda<, kaže direktor Banjalučke pivare Predrag Radić.

Ostaje da se vidi kakva će biti odluka suda i da li će biti nastavljene aktivnosti i pregovori sa vlasnicima prispjelih ponuda oko prodaje 53 odsto državnog kapitala u Banjualučkoj pivari.

Petra Ivić (AIM)