Krađe automobila

Banjaluka, 26.juni 2001. (AIM)

U toku prošle godine u Republici Srpskoj je, prema zvaničnim policijskim podacima, ukraden 591 automobil, od čega je vlasnicima vraćeno samo 109 otuđenih vozila. Statistike MUP-a RS pokazuju da je svega 19 odsto slučajeva krađa automobila otkriveno. Dobro upućeni izvori, međutim, tvrde da je čak i ovaj mršavi procenat 'nabildovan'. Navodno, policija 'otkriva' uglavnom takozvane pozajmice u kojima se kriminalci posluže tuđim vozilom da bi izveli pljačku, provalu ili neku sličnu akciju. Klasična krađe automobila radi preprodaje ostaju najčešće nerasvijetljene.

Sportskim rječnikom kazano, čak i po zvaničnoj verziji, trenutni rezultat 'utakmice' lopovi - policija je 4:1, s tim što, očigledno, kradljivci automobila imaju izrazitu terensku inicijativu. Pokazuje to i podatak iz prva tri mjeseca ove godine, kada je samo u Banjoj Luci ukradeno više od 40 vozila.

U MUP-u RS, kao glavni razlog neefikasnosti, navode slabu međupolicijsku saradnju, jer se pretpostavlja da se većina ukradenih automobila izvozi u susjedne zemlje, najčešće u Crnu Goru i na Kosovo, gdje se prodaju uz falsifikovane dokumente. Kako navodi portparol MUP-a RS Zoran Glušac, Srpska je i privlačno tranzitno područje za transport ukradenih vozila iz inostranstva. U aprilu prošle godine je u Trebinju otkrivena grupa mađarskih državljana, koji su pokušali da preko Hrvatske u Crnu Goru prebace šest ukradenih automobila.

Bez sumnje, otkrivanje puteva balkanske automafije biće pravi izazov za novootvorenu kancelariju Interpola u Sarajevu. Istina, Interpol traga samo za vozilima do pet godina starosti, ali prema podacima MUP-a RS, kradljivcima su najprivlačnija upravo vozila proizvedena poslije 1995.

U posljednjih nekoliko godina krađa automobila na području Srpske je u stalnom porastu. Vjerovatno zbog blizine državne granice prema Hrvatskoj i SRJ, dugo je Bijeljina bila grad rekorder po broju ukradenih vozila. Međutim, u toku 2000. ubjedljivo najviše automobila, čak 279, je ukradeno u Banjoj Luci i okolnim mjestima. Na području CJB Doboj je prošle godine otuđeno 75, a na području CJB Bijeljina 64 vozila.

Kradljivcima su najmiliji 'golfovi' novije proizvodnje, kakvih je prošle godine ukradeno 153, i 'mercedesi', koji su u 131 slučaju 'nelegalno promijenili vlasnika'.

Što se tiče rizičnih mjesta za automobile, u Republici Srspkoj odavno ne važe nikakva pravila: automobili se više ne kradu samo sa javnih parkinga i ispred kafana, nego i iz dvorišta i garaža. O drskosti lopova, a možda i još ponečemu, svjedoči i slučaj koji se dogodio u aprilu prošle godine u Janji. Dok je Milenko Stanić, potpredsjednik vlaseničkog SDS-a, mitingovao u tamošnjem Domu kulture, sa parkinga ispred te zgrade ukraden je njegov 'golf ': usred dana i naočigled okupljenih građana i policajaca koji su obezbjeđivali skup. Auto mu nije vraćen, niti je Stanić očekivao da će se dogoditi takvo 'čudo'. Preko dobro obaviještenih izvora, Stanić je pokušao da dođe u vezu sa lopovima, kako bi otkupio svoj automobil, ali nije uspio u tome.

Otkup sopstvenog automobila je u RS gotovo jedini pouzdan način da orobljeni vlasnik ponovo sjedne za volan svog vozila. Naravno, ukoliko mu lopovi uopšte ponude ovakav dil. To se najčešće događa ako se ukradeni automobil na crnom tržištu ne može 'utopiti' za dobre pare. Najveće šanse za otkup imaju vozila francuskih proizvođača: 'renoi' i 'sitroeni, a najrjeđe se na otkup nude 'golfovi' i 'mercedesi'. No, i tu ima izuzetaka. Tako je Siniša Kajmaković, vlasnik muzičke produkcije 'Renome', svog mercedesa za samo dva mjeseca dva puta otkupljivao. Prvi put auto mu je ukraden u Beogradu i otkupio ga je za 5.000 maraka. Kada je njegov 'mercedes' ponovo ukraden, lopovi su mu tražili 9.000 za otkup, ali je Kajmaković, nakon cjenkanja, cijenu uspio spustiti na 7000 maraka.

U MUP-u RS se žale da građani kojima je ponuđen otkup vozila nikad nisu spremani na saradnju, što policiji znatno otežava posao. Međutim, 'neraspoloženost za saradnju' je sasvim logična posljedica neefikasnosti policije i vrlo ozbiljnih prijetnji ucjenjivača. Po pravilu, ucjenjivači obave razmjenu, nakon što vlasnika automobila bukvalno 'provozaju' po cijeloj BiH. Tako je jedan Banjalučanin pozvan u Mrkonjić Grad, da bi mu tamo bilo, preko mobilnog telefona, naređeno da se vrati i krene ka Tuzli. Slijedeći dalja uputstva, novac je ostavio na jednom raskršću blizu Kaknja, a svoj automobil našao na parkingu hotela 'Holidej In' u Sarajevu. Policiju nije obavijestio o svom putešestviju jer mu je poručeno da će, ako to učini biti likvidiran.

Višestruke krađe jednog te istog automobila nisu neka naročita rijetkost: događa se da kriminalci, nakon isplaćenog otkupa, ponovo ukradu automobil od istog vlasnika, ali ne da bi izmamili otkup, nego radi preprodaje. Još je češći slučaj da kradeni automobil prodaju, potom ga opet ukradu, promijene mu 'papire' i opet ga prodaju i sve to na vrlo 'jednostavan fazon'. Naime, 'vješti trgovci' nakon prodaje automobila zadrže kopiju ključa i prvom zgodnom prilikom ga prosto otključaju i odvezu. U ovakvim slučajevima oni automobile prodaju najčešće ispod cijene, da bi ubrzali obrt kapitala.

Naravno, u tehnologiji automobilskog kriminala značajnu ulogu igraju falsifikovani dokumenti. U RS su se tako nedavno pojavile blanko vlasničke knjige iz Švajcarske. Ti dokumenti su fotokopirani, tako da 'biznismeni' u njih unose podatke po potrebi. Tako u carinske ispostave, prilikom carinjenja kradenih automobila dospijevaju kopije falsifikovanih kopija. Po pravilu, kod kradenih automobila mijenjaju se osnovni podaci: brojevi šasije i motora, godina proizvodnje i boja, što podrazumijeva ne samo promjenu dokumenata nego i prerađivanje vozila. Međutim, ima i slučajeva, kada lopove prosto mrzi da se previše zamajavaju, pa jednostavno isto vozilo sa istim dokumentima po nekoliko puta 'uvoze', mijenjajući jedino carinarnice u kojima prijavljuju navodni uvoz. Ima čak i slučajeva da jedno lice, najčešće sa nelegalnom prijavom boravka, na svoje ime registruje po dvadeset i više automobila, a da to ipak policiji ne daje povoda za sumnju.

'Preuređenje' kradenih automobila i njihova priprema za dalji promet obavlja se najčešće u velikim autokućama. Kako tvrde upućeni, Interpolu bi bilo dovoljno da temeljito pretrese nekoliko autokuća u Banjoj Luci i Bijeljini pa da nađe većinu automobila sa svog spisak za potragu u RS. Kako nezvanično saznajemo, na Interpolovom spisku ukradenih automobila nalazi se i šest vozila Vlade RS, koja su Ivanićevi ministri 'naslijedili' od svojih prethodnika. Izvor AIM-a tvrdi da su sve prethodne Vlade automobile kupovale od istih ljudi i auto kuća.

Interesantno je da aktuelna Vlada, ni nakon pola godine vlasti, nije javnosti objelodanila koliko automobila ima u svom voznom - parku, niti pokušala da demantuje glasine po kojima je znatan dio tih automobila 'sumnjivog porijekla'.

Iz cijele prethodne priče nije teško zaključiti da je krađa automobila i preprodaja kradenih vozila u RS ozbiljan i organizovan 'posao' kakav se ne može obavljati bez uporišta u strukturama vlasti. Prošle godine u centru Banje Luke u krađi luksuznog 'audija' uhvaćen je bliski rođak vlasnika jedne velike auto kuće. Priveden je u policijsku stanicu na saslušanje, ali je uskoro pušten, zbog nedostatak dokaza. Naime, dok je saslušanje trajalo, sa lica mjesta nestao je krunski dokaz: gorepomenuti audi. Volšebno je 'nestao' i policajac čiji je zadatak bio da obezbjeđuje vozilo. Kradljivac je, očigledno, imao dobre veze u MUP-u.

Novinari bijeljinske 'Panorame' su prije godinu dana otkrili i objavili da je Jovo Ljubojević, policijski inspektor iz Ugljevika, suvlasnik auto-otpada u Trnjacima. Već odavno se sumnja da je osnovna djelatnost tog autootpada 'preuređivanje' kradenih vozila. Inspektorov ortak u ovom poslu, Jelenko Mićević zvani Bluz, je i zvanično osumnjičen za 'prikrivanje kradenih automobila'. Logično bi bilo očekivati da nakon objavljivanja ovakvog teksta izbije afera. Ali to se nije dogodilo. I dan-danas u redakciju 'Panorame' stižu 'anonimne' prijetnje.

Da li se ovakva priča može završiti na nivou lokalnih inspektora i provincijskih auto otpada? Glasine o prijateljsko-kumovskim i poslovnim vezama najmoćnijih ljudi u MUP-u sa vlasnicima velikih auto kuća, može demantovati jedino MUP RS: kada 'kumove' izvede pred sud, a građanima vrati ukradene automobile.

Milkica Milojević (AIM)