Etnicka laboratorija

Makedonski idejni spektar obogacen je jednom, ni po cemu originalnom idejom. Sve je vec vidjeno, ali, opet, sve bi moglo biti originalno u svojoj tragicnosti kao i na drugim prostorima gdje je primjenjivan “etnicki inzenjering”

AIM, Skoplje, 01. 06. 2001.

Mnogo reakcija izazvao je tekst u listu "Vecer", bliskom premijeru Georgievskom da neki makedonski akademici zagovaraju razmjenu teritorija izmedju Makedonije i Albanije. Po toj zamisli, zapadna Makedonija u kojoj vecinsko stanovnistvo predstavljaju Albanci bi pripala Albaniji a podrucje oko Prespanskog i Ohridskog jezera s albanske strane granice gdje zivi znacajna makedonska manjina bi pripala Makedoniji. Osim toga, Albanci koji zive u dijelovima Makedonije gdje predstavljaju manjinu preselili bi se u zapadnu Makedoniju a, s druge strane, Makedonci koji u zapadnoj Makedoniji cine manjinsko stanovnistvo bi presli u dijelove s dominantnim makedonskim zivljem. "Vecer" tvrdi da je s ovom idejom bio upoznat i predsjednik Albanske akademije nauka Ylli Popa tokom jedne proslonedjeljne akademske konferencije u Skoplju. Ideju je narednog dana elaborirala “Nova Makedonija”, rodonacelnik istoimenog novinsko-izdavackog preduzeca, pozivajuci se na diplomatske izvore, tvrdnjom da je plan nekoliko makedonskih akademika, u stvari, samo dio opsirnijeg medjunarodnog plana po kome bi Makedonija izgubila teritorije u zapadnom dijelu no, zauzvrat, dobila bi Pirinsku Makedoniju (u Bugarskoj) i dijelove Egejske (u Grckoj) gdje jos uvijek zive Makedonci.

Predsjednik Makedonske akademije nauka Djordji Efremov najprije je objasnio da je Centar za strateska istrazivanja Akademije pripremio jedan dokument u kome iznosi svoje vidjenje rjesenja medjuetnickog problema, ali je napomenuo da dokument mora pretrpjeti odgovarajuce korekcije. Prema njegovim rijecima, ideja ne bi smjela biti "a priori odbacena medjutim o ovoj opciji nije raspravljano na konsultativnim sastancima Skupstine Akademije. Stoga, institucija ne moze stajati iza ove ideje". Uz svu akademsku ozbiljnost, "prvi medju mudrima” je tesko mogao prikriti da mu ideja nije daleka praveci poredjenje s losim brakom u kome je jedna strana “svakodnevno izlozena ucjenama”. Efremov ocekuje da ce dokument vjerovatno vec naredne nedjelje pred Skupstinu AkademijePoneko od clanova Akademije nauka se odmah ogradio od prijedloga, neki su s njim pokusali koketirati stavljajuci ga na toboznju “naucnu razinu” uvjeravajuci u njegovu benignost, vecina je ostala sutljiva

Novinari makedonskih redakcija pronasli su i predsjednika Albanske akademije nauka Popu koji je ustvrdio da mu je dokument dat na rucku tokom konferencije o Balkanu u 21. Vijeku. Tek kad je dosao kuci, veli, shvatio je o cemu se radi.

Predsjednik Republike Boris Trajkovski je neocekivano brzo iznio svoj stav da "ne podrzava prijedloge o podjeli zemlje i cvrsto ostaje na svojim zalaganjima o Makedoniji kao multietnickom drustvu”. Ovo se kaze u saopstenju kabineta predsjednika Republike distribuiranom medijima. Premijer Georgievski je takodje odbacio ovakvu ideju mada nekako, ucinilo se mnogima, nedovoljno uvjerljivo pokazujuci da je za ovakvu zamisao ranije cuo.

Predsjednik Socijaldemokratskog saveza Branko Crvenkovski bio je najostriji smatrajuci da se radi o "jednoj suludoj ideji. ... To nije ideja za mir, to je ideja za rat. Samo u krvavom ratu u kome bi mnogo ljudi izgubilo zivote moze se racunati s nekakvim napustanjem domova, izbjeglickom krizom i trazenjem "srece" na nekom drugom prostoru. Makedonija po svojoj strukturi ima etnicki mjesovito stanovnistvo. Ako neko zagovara da vise od 10% ili 200 hiljada ljudi treba preseliti na "Human nacin", mozemo pretpostaviti o kakvoj ideji se radi". Crvenkovski najavljuje da ce zahtijevati izjasnjavanje od svih nosilaca odgovornih drzavnih funkcija. "Radi se o samoubilackom potezu koji ne dolazi iz vana nego iznutra" opominje Crvenkovski. Lider Socijaldemokratskog saveza je bio eksplicitan da u drzavnom vrhu postoji dubok rascjep po ovom pitanju. Njegov partijski saborac, aktuelni ministar odbrane Vlado Buckovski nije ostavljao nikakve sumnje: "Ako je ovo bio smisljen scenario, onda se mijenja cijela koncepcija a ideja o vladi politickog jedinstva pada u vodu".

Visoki komesar OEBS za nacionalne manjine Max van der Stoel je rekao da je "sokiran postojanjem ovakvih prijedloga". Svoje negodovanje je izrazio i aktuelni “vatrogasac uzavrelih strasti” evro-mirotvorac Javier Solana.

Mudroscu svojih 84 godine oglasio se i bivsi predsjednik Kiro Gligorov vapajem da je za “Makedoniju najpogubnija politika podjela”. Vecina politickih partija upozorava da bi se u slucaju implementacije ideje o “razmjeni teritorija” i “humanom preseljavanju” radilo, ako nista drugo, o neustavnom cinu na koji niko u zemlji nema pravo. U cetvrtak popodne je odrzana konferencija za novinare svih partija koje artikulisu interese Makedonaca u Tetovu. Ideja je ostro osudjena a njenim tvorcima posavjetovano da "etnicki inzenjering" najprije okusaju na sebi. Bar u prvom trenutku, dok se nije znalo, kakve reakcije ce zlosretna umotvorina akademika izazvati, bilo je i drukcijih misljenja. Predsjednik Sobranja Stojan Andov imao je najvise optimizma: "tekst je interesantan ali nije iritantan. Napravljen je tako da ima civilizacijski pristup problemu i vrlo je analitican". Medjutim, kad se spiker parlamenta uvjerio da su recenzije koje je prijedlog akademika dobio prezestoke, stvorio je sebi odstupnicu podsjecajuci na jedan svoj lose primljen prijedlog kojim se zdusno zalagao za reciprocan tretman manjina – kako Albancima u Makedoniji, tako i Makedoncima u Albaniji. U cudu se nasao i akademik Efremov: novinarima nije trebalo mnogo pa da podsjete da je licnost bliska VMRO-DPMNEu, u jednom trenutku na listi za ministra u ime te partije Jos gore, mora da mu “nije sjela” poruka gnjevnih zitelja Tetova da “pakuje kofere ne samo iz Akademije nego i iz Makedonije”!? Sve je saopstenjem svog kabineta demantovao: nikad cuo, nikad vidio!

Kako god se zavrsila prica s kontraverznim prijedlogom, Makedonska akademija nauka, jednom zauvijek, “izgubila je nevinost”. Trideset osmorica akademika nikad vise nece moci uvjeriti drustvo u kome zive da se u necijoj glavi nisu rojile i neke “jereticke misli”. Inace, s aspekta Albanaca, Akademija ima ekskluzivitet makedonske nacionalne institucije; ni jedan njen clan nije Albanac. Partije Albanaca, bar za makedonsku javnost, nisu previse komentarisale sporni prijedlog akademika. Ocito, nije ih iznenadio a lider Demokratske partije Albanaca Arben Xhaferi otvoreno je posumnjao u njegovu “naucnost”.

Bez obzira na to sta povodom ideje mislili Albanci, zamisao je vec dovoljno podijelila same Makedonce. Toliko duboko da se u politickim krugovima strahuje da ce jaz biti skoro nemoguce premostiti. Predsjednik Trajkovski ce to pokusati. U istinski uspijeh mogu vjerovati samo nepopravljivi optimisti.

ZELJKO BAJIC