Povratak HDZ-a

Aim, Zagreb, 23.5.2001.

Široko nasmiješene slike razdraganih čelnika HDZ-a preplavile su hrvatske medije. Govori se o trijumfu i velikom povratku te stranke. Tako se, naime, tumače rezultati u nedjelju provedenih lokalnih izbora, prvih općih izbora nakon lanjskog 3. siječnja, kada je na parlamentarnim izborima šestostranačka koalicija do nogu potukla HDZ i prekinula njegovu desetogodišnju vlast u Hrvatskoj.

HDZ je sada pobijedio u velikom stilu. Od 21 županije, koliko ih u Hrvatskoj ima, ta stranka vodi u 15. Po svemu ispada da je ponovo najjača u državi. Neki analitičari, istina, skloni su taj dojam o trijumfu relativizirati, neki čak tvrde da je HDZ izgubio izbore. Situacija zaista nije jednoznačna. Usporede li se HDZ-ovi rezultati s činjenicom da je ta stranka dosad kontrolirala dvije trećine lokalne vlasti, onda je ona u padu. Ako se za usporedbu uzme broj glasova koje je osvojila prije godinu dana, onda je ostala približno na istom. Ali svi koji govore o velikom uspjehu HDZ-a, referiraju se na turbulencije koje su se s tom strankom događale u posljednju godinu dana, kada se činilo da ona uopće neće opstati, i na istraživanja koja su joj redom predskazivala veliki poraz.

No, mada ostaje prva stranka u Hrvatskoj, HDZ će uspjeti konzumirati manji dio svoje prednosti. U većini županija, naime, vlast će formirati stranke šestostranačke koalicije, jer HDZ još uvijek teško nalazi partnere. Doduše, lako je moguće da se zbog ishoda izbora dodatno zakompliciraju i njihovi unutarnji odnosi. Naime, šest je stranaka postiglo vrlo neujednačene rezultate. Socijaldemokrati premijera Ivice Račana potvrdili su svoju osovinsku poziciju. SDP se, uz HDZ, smatra izbornim dobitnikom. Prva je stranka u Zagrebu, koji po prilici čini oko četvrtine ljudskih i svih drugih potencijala Hrvatske, druga u državi.

Ali SDP-ov prvi partner, liberali Dražena Budiše, doživjeli su fijasko. U Zagrebu nisu uspjeli prijeći ni izborni prag, tako da u Zagrebačkoj skupštini uopće neće participirati. U HSLS-u svoj neuspjeh sada pokušavaju opravdati tvrdnjom da se biračko tijelo podijelilo na desnicu i ljevicu, a da je u takvoj konstelaciji politički centar nestao. Ali i u takvim uvjetima dosad marginalni HNS, sa svojim žustrom šeficom Vesnom Pusić, iako je također stranka centra, uspio se probiti na treće mjesto. U HSLS-u također tvrde da su postali žrtve loše percepcije rada Račanove vlade u hrvatskoj javnosti. Ali u tom slučaju valjda bi kazna sljedovala prvo Račanovom SDP-u, što se nije dogodilo. U svakom slučaju, među potučenim desnim liberalima sada raste pritisak da se ta stranka povuče iz vladajuće šestorke. U tom slučaju, ostatak bi koalicije izgubio većinu u parlamentu, pa bi se morala slagati neka nova kombinacija, što bez novih izbora teško da je moguće. Ali, ostane li šestorka zajedno, onda će ona, uz upravljanje Hrvatskom na državnoj razini, preuzeti i veliki dio lokalne vlasti.

No, čak ni u tom slučaju nema razloga za veliko zadovoljstvo, jer rezultati izbora za aktualnu su vlast vrlo ozbiljno upozorenje da očekivanja birača nije ispunila. Razloge velikog zaokreta u raspoloženju građana nije teško dokučiti. Demoraliziranost i apatija imaju u Hrvatskoj masovne razmjere i materijalizirale su se u ogromnoj izbornoj apstinenciji. Na izbore je izašlo samo oko 45 posto birača, što je za hrvatske uvjete vrlo skromno, u svakom slučaju mnogo je manje nego na bilo kojim dosadašnjim izborima.

Vladajuća koalicija svoje glasače nije uspjela motivirati da izađu na birališta. Za razliku od glasača HDZ-a i desnih opcija, koji su se uspjeli konsolidirati i ovoga su se puta masovno pojavili na biralištima. Izostanak glasača šestorke objašnjava se njihovom razočaranošću. Aktualna vlast nije uspjela opravdati velika očekivanja koja su se lani u nju polagala. Ekonomska je situacija sve teže podnošljiva i, što je najgore, ne vidi se da je to privremeno stanje. Ima se osjećaj da potonuće još nije zaustavljeno, da vlada nije sposobna uhvatiti krizu za rogove. Infantilne svađe u vladajućoj koaliciji, nadmudrivanja i naganjanja oko marginalija, također su dekuražirale glasače šestorke.

Vladajuća je koalicija odgovorna za hrvatski korak unazad i zato jer je dopustila da u godinu i pol, koliko je na vlasti, u zaborav padne svo negativno naslijeđe HDZ-a, pa se ta stranka odjednom pojavljuje u presvučenom kaputu, umivena i ušminkana. Od preuzimanja vlasti šestorka, istina, viče da je zatečeno stanje grozno, ali čak ni za evidentan lopovluk i korumpiranost bivše vlasti nitko nije odgovarao. Vladajući nisu napravili ništa da se zloćudna ostavština njihovih prethodnika politički delegitimira, nisu otvorili proces detuđmanizacije Hrvatske, HDZ-u je praktično sve oprošteno.

Aktualna je vlast pomogla povratku HDZ-a i time što je dopustila da desnica Hrvatsku uvuče u debate koje su politički danas irelevantne, ali u kojima je u zemlji s još otvorenim ratnim ranama lako podgrijati nacionalističke emocije. HDZ i ekstremne desničarske skupine, koje u posljednje vrijeme marširaju Hrvatskom, pokušavaju posijati sumnju u "hrvatstvo" vladajuće garniture, prikazuju je kao potencijalnog izdajicu "nacionalne stvari". Politička scena nastoji se, pojednostavljeno, svesti na sukob "Hrvata" i "crvenih", onih koji su za hrvatsku državu i onih koji su u tom pogledu sumnjivi. Taj scenarij podrazumijeva, kako je javno rečeno, dovođenje Hrvatske u situaciju da se na izborima ne biraju stranke nego strane.

Priča o ugrozi države i polarizaciji potrebna je desnici da mobilizira svoje simpatizere, da naciju vrati na teme od prije deset godina, da osami Socijaldemokrate, kao osovinsku stranku šestostranačke vlasti, i da na svoju stranu privuče njihove koalicijske partnere. Tom se otvorenom nacionalističkom histeriziranju zemlje vlast nije oduprla, nego ga je, pristajući da neprestano pruža dokaze svoje nacionalne ispravnosti, zapravo podržala. Nije shvatila da je njena jedina šansa u normaliziranju Hrvatske.

Jedan od glavnih kreatora rečenog scenarija, Miroslav Tuđman, stariji sin pokojnog predsjednika države, najavljuje da će se nastaviti s polariziranjem Hrvatske. Kao bivši, u tatino vrijeme, šef tajnih službi, on sigurno zna kako se to radi. Njegova je nedavno formirana politička udruga na izborima u Zagrebu postigla iznenađujući uspjeh, osvojila je oko 8 posto glasova, i on sada ima uporište odakle bi mogao krenuti dalje. U prvoj postizbornoj izjavi Tuđman junior obećao je daljnju radikalizaciju političke scene, iznuđivanje prijevremenih izbora do kraja godine, tvrdeći "sada će biti samo mi ili oni".

Dakle, nakon nedjeljnih izbora, Hrvatska i na lokalnoj razini prelazi iz ruku HDZ-a na upravljanje strankama šestorke. HDZ nije uspio sačuvati vlast, ali svi govore o njegovom velikom uspjehu. Generalno, aktualna se vlast pokazala nedoraslom. Nemoć demokratskih stranaka i u nekim je drugim tranzicijskim zemljama utrla put povratku desnice. U Hrvatskoj dotle još nije došlo, ali ništa više nije nemoguće.

Jelena Lovrić