Zakon o javnim nabavkama: Kraj malverzacijama?
Banjaluka, 17. Maj 2001. (AIM)
Polazeći od toga da nabavka roba usluga i ustupanje radova predstavlja nesumnjivo značajnu oblast u kojoj je u opticaju ogroman novac, a da način i postupak njihove nabavke nije normativno uređen, Vlada RS je odlučila da napravi radikalnu promjenu u toj oblasti. Uskoro će se u proceduri usvajanja naći, već pripremljeni Nacrt Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupanja radova, koji će Vlada ponuditi Narodnoj Skupštini na usvajanje.
Do sada su postupak nabavke, oni kojima je to bilo omogućeno, najčešće sami određivali ili po međunarodnim procedurama, ukoliko su međunarodni kreditori na tome insistirali.
Uvidom u izvršenje budžeta RS za 2000.godinu, javne nabavke u RS koštale su više desetina miliona maraka. Te nabavke i mogućnost zloupotreba se kreću od banalnih primjera, kao što su nabavka cvijeća za ministre, jer obična tratinčica može koštati i 5, ali i 50 maraka, pa do mnogo krupnijih zahvata. Recimo izgradnje zgrade Vlade RS, koja je trebala koštati oko 43 miliona maraka, i koju je (da li slučajno), trebao graditi konzorcij firmi iz Laktaša, odakle je premijer Milorad Dodik. A takvih primjera ima mnogo. Od običnog kancelarijskog materijala i druge opreme po ministarstvima, do mercedesa sa Frankfurtskog sajma.
Boris Divjak, šef međunarodne organizacije koja se bavi suzbijanjem korupcije 'Transparency international' u BiH, tvrdi da u RS nije bilo ni jedne javne nabavke koja je obavljena preko konkursa i sa više ponuda. Cifre koje se vrte u oblasti javnih nabavki su milionske, pa se čak može doći i do devetocifrenog broja u markama. >Uzmite samo primjer ministarstva odbrane i sekretarijata Vlade. Šta se sve tamo radilo i kako su se pare trošile. Da ne govorimo o robnim rezervama, kao zasad najdrastičnijem primjeru. Bitka u ovoj oblasti, kao i ona koja predstoji u borbi protiv korupcije, biće mnogo strašnija nego što novoizabrani zvaničnici u RS mogu i da predpostave<, kaže Divjak.
Donošenje ovog Zakona i njegovu dosljednu primjenu u praksi, kao i skoro usvajanje nekoliko drugih sličnih zakona, veoma bitnim smatra i predsjednik Vlade RS Mladen Ivanić. >Ovim Zakonom, odnosno njegovom primjenom uvešćemo red i uspostaviti transparentnost u jednoj veoma važnoj oblasti u kojoj su do sada vršene mnoge malverzacije i manipulacije i u kojoj su se obrtala značajna finansijska sredstva<, kaže Ivanić. Za njega je vrlo važno I to što za provođenje ovog zakona nisu potrebna dodatna finansijska sredstva iz budžeta Republike, odnosno opštine ili grada.
Novim Zakonom propisuju se pravila, uslovi i način postupanja republičkih organa uprave, republičkih ustanova i drugih republičkih institucija u postupku nabavke. Zanimljivo je međutim da se odredbe ovog Zakona ne primjenjuju na nabavku roba ako su sredstva obezbijeđena od inostrane i domaće pomoći, kao i donacija. Ovaj Zakon ne primjenjuje se prilikom nabavke roba za posebne namjene, odnosno za potrebe odbrane, policije ili kada postoji poseban interes, što bi moglo biti upitno s obzirom na velike sume novca koje se za te svrhe troše upravo u tim resorima. Nije, na primjer, ni malo svejedno od koga će MUP nabaviti automobile i po kojoj cijeni ili neku drugu opremu.
Nabavka roba, usluga i radova obavlja se putem javnog nadmetanja prikupljanjem najmanje tri ponude, a izuzetno i direktnom pogodbom od jednog ponudioca uz predhodnu saglasnost ministarstva finansija. Naručilac se može odlučiti za nabavku roba, usluga ili izvođenje radova od jednog ponudioca samo ukoliko robu, usluge i radove može nabaviti od određenog ponudioca ili određeni ponudilac ima zaštićeno pravo na tu robu, te ne postoji nikakva prihvatljiva druga ili slična roba, usluge ili radovi. Direktna pogodba se može obaviti za robe i usluge samo u vrijednosti do 15.000 maraka. Ukoliko budžetski korisnik ne obavlja nabavku robe, usluga i ne ustupa radove u skladu sa odredbama Zakona, zbog čega su moguće finansijske štete, ministar finansija može donijeti odluku o obustavi isplate novca korisniku kao privremenu mjeru. Ukoliko se, pak, u postupku kontrole utvrdi da se nije postupalo u skladu sa Zakonom, Ministarstvo finansija može podnijeti krivičnu prijavu, odnosno zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Prekršajne kazne za odgovorno lice kreću se od 500 do 1.700 maraka.
Nedavno je u Istanbulu, u organizaciji OECD-a održana konferencija na temu transparentnosti vršenja vlasti, a značajna pažnja posvećena je upravo javnim nabavkama. Čak je inicirano, i usvojeno kao prijedlog, da se na prostoru zemalja Jugoistočne Evrope formiraju posebne agencije koje će se baviti samo pitanjima javnih nabavki. Čitav projekat bi se odvijao u okviru Pakta za stabilnost, a sistem javnih nabavki bio bi unificiran u svim zemljama u kojima bi zakonski propisi iz te oblasti bili harmonizirani sa propisima EU. To je veoma važno zbog stranih investitora jer se ne moraju prilagođavati svakoj zemlji u regionu posebno. Implementacija projekta bi se obavljala u dogovoru sa vladama zemalja koje pripadaju tom regionu, a čitav monitoring implementacije pratile bi organizacije Transparency International u tim zemljama.
U tim zakonima, poslovanje u ovoj oblasti regulisano je i predviđeno do najsitnijih detalja, koji ponekad liči na cjepidlačenje, tako da ih je naš zakonodavac izbjegao. I pored toga, usvajanje ovog Zakona bi predstavljalo značajnu novinu u zakonodavstvu Republike Srpske.
Mladen Mirosavljević (AIM)