Promjene u "Slobodnoj Dalmaciji"

Aim, Zagreb, 5.5.2001.

Nakon godinu i pol dana Vlada RH kao vlasnik 88 posto dionica tvrtke uspjela je postaviti novi Nadzorni odbor splitskog dnevnog lista "Slobodne Dalmacije", koji je najprije izglasao sanaciju tvrtke, zatim imenovao novog glavnog direktora poduzeća, da bi isti u srijedu, 2. svibnja, odredio i novog glavnog urednika novine. Licemjernost aktualne hrvatske politike i ovom prilikom je došla do izražaja, a otkrila je i svu dubinu raskola između HSLS-a i SDP-a, dvije najjače stranke u vladajućoj parlametarnoj šestorci. Ta se licemjernost, kada je HSLS u pitanju, sastoji u činjenici da je od početka davao političku podršku profašističkoj uređivačkoj politici "Slobodne", kao i Upravi tvrtke koja je, kao i uredništvo, ostala ista još od dana kada je poduzeće bilo u vlasništvu Miroslava Kutle. Što se SDP-a tiče, njemu je odgovaralo stalno sotoniziranje predsjednika Stipe Mesića u "Slobodnoj", jer je to odvlačilo pažnju od rada Vlade. No, kada je Mesić manje više nakon Ustavnih promjena institucionalno postao "fikus" i kada se "Slobodnina" kritika s krajnje desnih pozicija usmjerila na Vladu, a pred vratima su važni lokalni izbori, tada je SDP odlučio kako je "vrijeme za promijene".

Žilavost stare Uprave tvrtke na čelu s Miroslavom Ivićem, Kutlinom uzdanicom, očitovala se i u činjenici da je u četiri navrata uspio izbjeći održavanje Skupštine dioničara na kojoj bi temeljem promjena u strukturi vlasništva Hrvatski fond za privatizaciju postao vlasnikom 88 posto dionica i na kojoj bi bila izglasana promjena sastava Nadzornog odbora. Početkom godine, međutim, na Skupštini dioničara izglasan je novi Nadzorni odbor koji više nisu kontrolirali HDZ i HSLS, već su u njemu od pet članova dva bila naklonjena SDP-u, dok je treći bio Ilija Maršić, novinar Slobodne, predsjednik Udruge polagatelja prava na dionice "Slobodne" i predstavnik Sindikata novinara "Slobodne" u NO-u. Maršić je u tom politčkom komplotu jedini bio nezavisni igrač, ali mu je bilo u interesu da se iz igre izbace Ivić i kompanija kako bi se moglo prionuti stvarnoj sanaciji tvrtke kako bi se konačno ispoštovala odluka Upravnog suda kojom je poništena privatizacija "Slobodne" i na osnovu koje bi zaposlenici lista trebali postati vlasnici 51 posto vlasništva firme. Film s promjenama se naglo počeo vrtjeti na prekinutoj sjednici Nadzornog odbora održanoj u ponedjeljak, 23. travnja, kada je jednoglasno izglasan plan financijske konsolidacije i sanacije tvrtke.

Nakon toga se prema dnevnom redu sjednice trebalo pristupiti smjeni Uprave, ali je Željko Paradžik, predsjednik Sindikata grafičara "Slobodne" naveo kako nije postignut politički konsenzus oko imenovanja Srđana Kovačića za novog direktora "Slobodne". On je navodno ustvrdio kako je između HSLS-a, SDP-a i HSS-a postignut dogovor o tročlanoj upravi u kojoj bi ostao i Miroslav Ivić, a da bi se odluke morale donositi konsenzusom. Zoran Milas, predsjednik Nadzornog odbora i bivši direktor "Jugoplastike" i Srđan Kovačić bili su desetak dana prije te sjednice NO-a na sastanku sa Slavkom Linićem koji im je dao suglasnost da se Uprava sastoji od jednog člana, a da Kovačić može autonomno birati suradnike. Dan poslije tog sastanka, međutim, Milas i Kovačić su pozvani na sastanak u Gradsko poglavarstvo Grada Splita gdje im je u društvu splitskog HSLS-ovog gradonačelnika Ivana Škarića, predsjednika splitskog HSLS-a Miroslava Buličića i SDP-ovca Veljana Radojkovića rečeno kako bi Uprava trebala biti tročlana. Kovačić i Milas su prije kraja napustili sastanak rezignirani takvim stavom gradskih otaca, a Radojković se pravdao kako je prvi put na tom sastanku čuo za taj prijedlog. Sljedećih dana Miroslav Ivić je zdušno lobirao kod gradskih članova HSLS-a i HSS-a, zbog čega je na narednoj sjednici NO-a i došlo do sintagme o "nepostojanju političkog konsenzusa" zbog čega je Zoran Milas prekinuo sjednicu i na konferenciji za novinare rekao kako zbog političkih pritisaka nije moguće provoditi predviđeni plan sanacije i smjene Uprave. Kasnije se ispostavilo kako ni u HSLS-u nije bio postignut konsenzus oko "Slobodne", jer je navodno Goran Granić, HSLS-ov potpredsjednik Vlade za vrijeme održavanja tog NO-a rekao premijeru Ivici Račanu: "Pusti ove moje dolje, radite kako ste isplanirali".

Četiri dana poslije prekinute sjednice NO-a, Vlada je na zatvorenom djelu sjednice donijela jednoglasnu odluku da se sanacija "Slobodne" nastavi po SDP-ovom receptu, pa je već idući dan NO smjenio Miroslava Ivića i za direktora postavio Srđana Kovačića. Idućeg dana je Dražen Budiša, predsjednik HSLS-a javnosti uputio priopćenje kako se ne slaže s takvim postupkom NO-a i da od sada pa nadalje odgovrnost za sve što se zbiva nosi SDP-a, a da su HSLS-ov ministri glasali za plan SDP-a jer nisu bili upoznati sa odlukama vrha HSLS-a. Dva dana poslije i HSLS-ov ministar gospodarstva Goranko Fižulić je dao sličnu izjavu na državnoj televiziji. Goran Granić se nije oglasio. Prvi se iz SDP-a na te izjave drznuo odgovoriti Slavko Linić, potpredsjednik Vlade koji je ustvrdio kako je HSLS želio zadržati utjecaj na uređivačku politiku "Slobodne" dok je SDP zainteresiran za financijsku konsolidaciju tvrtke. Ivica Račan je u intervjuu jednom dnevnom listu priznao kako je na jednom ručku s Budišom i Zlatkom Tomčićem, predsjednikom HSS-a prihvatio prijedlog da u Upravu bude imenovano tri čovjeka. "Prihvatio sam tu mogućnost ne znajući sve okolnosti. Međutim, ispostavilo se da to ne ide. Suočili smo se s opasnošću da sve ostane isto, da dugovi budu sve veći, a šanse za Slobodnu sve manje. Zato je Vlada morala reagirati", rekao je Račan izrazivši nadu kako taj međustranački sukob neće dublje utjecati na budućnost koalicije SDP-a i HSLS-a i demantirajući spekulacije po kojima je "Slobodnu" već predodredio za biznismena Gorana Štroka. U čitavoj priči HSLS je stopostotno kompromitran dokumentom kojeg je objavio "Feral Tribune", odnosno pismom kojeg je Miroslav Ivić u veljači ove godine uputio Miroslavu Buličiću u kojem elaborira načine zadržavanja "Slobodne" u rukama sadašnje Uprave i uredništva, a temeljem pronalaženja strateškog partnera koji bi odgovarao i interesima HSLS-a.

Kao kandidati za glavnog urednika u javnim i tajnim "čakulama" nominirani su novinar "Slobodne" Mladen Krnić i urednik "Nedjeljne Dalmacije" Krunoslav Kljaković, no Kovačić je 2. svibnja imenovao za glavnog i odgovornog Dražena Gudića. "Imao sam pola sata za razmišljanje o ponudi, nakon što sam prvi glas o imenovanju dobio u utorak navečer. Prvi mi je cilj da novine normalno izlaze. Ovaj trenutak nemam u rukama nikakva nova kadrovska riješenja, ali trebaju mi ljudi s kojima ću moći surađivati. Slobodna je postala previše politična, a premalo profesionalna činjenica i želim da se vratimo na taj teren. Nadam se da ne zvučim pretenciozno ako kažem da želim "Slobodnu" što više približiti onome što je bila nekad kad ju je uređivao pokojni Joško Kulušić", izjavio je Gudić netom nakon imenovanja za glavnog urednika. Ostavku na mjesto urednika nedjeljnog priloga "Tjedan" podnio je kolumnist "Slobodne" Zoran Vukman, ali je sebi zadržao pravo pisanja kolumni u svom poznatom, krajnje desničarskom stilu. Ostavku je podnio i pomoćnik glavnog urednika Mijo Grabovac. Odbor za zaštitu slobodnog novinarstva i obranu "Slobodne Dalmacije" na čelu sa Stožerom za zaštitu digniteta Domovinskog rata će u nedjelju, 6, svibnja, organizirati prosvjedni skup u znak potpore smjenjenom uredništvu i Upravi "Slobodne", a ista ekipa svaku večer pali svijeće ispred zgrade splitskog dnevnika. No, čini se kako je, unatoč desničarskim bjesnilima, "Slobodna" u dogledno vrijeme izmakla kontroli ekstremne desne opcije u Hrvata. Pitanje je samo koliko će jak biti politički zagrljaj SDP-a, a još je veće pitanje hoće li se ispoštovati udluka Upravnog suda po kojoj zaposlenici "Slobodne" imaju pravu na 51 posto dionica u tom listu.

Frenki Laušić