Ko izgubi - ljutice se

Sporenja o (ne)regularnosti crnogorskih izbora

Predstojeci vanredni parlamentarni izbori bice, u poredenju sa dosadasnjim, vjerovatno i najregularniji. To, medutim, ne znaci da nema, makar i skucenog, prostora za izborne manipulacije

AIM 20.04.2001. godine

Finis predizborne kampanje uoci vanrednih parlamentarnih izbora, koji ce se u Crnoj Gori odrzati u nedjelju 22. aprila, protice u polemikama oko (ne)regularnosti izbornog postupka. U centru paznje su proces glasanja i rebrojavanja glasova, i posebno, Centralni biracki spisak i izvodi iz birackog spiska na osnovu kojih ce se glasati na vise od 1.100 glasackih mjesta sirom Crne Gore.

Procedura glasanja na izborima u Crnoj Gori je medu najkomplikovanijim i najrigoroznijim u Evropi. Ukratko: po dolasku na biraliste birac se prvo kontrolise optickim citacem spreja (kako bi se preduprijedila mogucnost da glasa dva puta). Kad se utvrdi identitet biraca i njegovo postojanje u izvodu iz birackog spiska, sprejom se nanosi nevidljivo mastilo koje se ne moze skinuti naredna 24 sata. Nakon toga, birac svojerucnim potpisom u posebnoj "knjizi biraca" potvrduje preuzimanje glasackog listica, koji clanovi birackog odbora prethodno dodatno ovjere pecatom (on je razlicit na svakom izbornom mjestu)... Na kraju, prije ubacivanja listica u glasacku kutiju, sa njega se skida i numerisani kupon - kao jos jedan dokaz da je glasacki listic izdat na tom izbornom mjesta...

Slicna je i procedura prebrojavanja glasova. Cini se, zato, da je ovdje gotovo nemoguce izvesti nekakvu prevaru. Pod uslovom, naravno, da clanovi birackog odbora korektno odrade svoj posao.

Marko Blagojevic, portparol ekipe CESID-a (Organizacija za nepristrasno nadgledanje izbora), koja ce pratiti izbore u Crnoj Gori, izjavio je u nedjeljniku "Monitor" da je prostor za manipulaciju na birackom mjestu suzen na minimum".

• Ne samo zbog rigorozne procedure vec i zbog prisustva velikog broja kontrolora iz svih partija, koji ce, vjerujem, veoma pazljivo gledati "u prste" svojim kolegama koji ucestvuju u procesu glasanja i prebrojavanja glasova.

Protiv eventualnih manipulacija na izbornom mjestu predvidene su i kaznene odredbe crnogorskog Zakona o izboru odbornika i poslanika. Tako clan 115 ovog zakona predvida da ce "novcanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine" biti kaznjen ko "poslije obavljenih izbora pozove biraca na odgovornost zbog glasanja ili zahtijeva od njega da kaze kako je glasao ili zasto je glasao".

Biracki spisak je, s druge strane, znatno komplikovanija prica. I ako se na njegovim ispravkama ozbiljno radi vec godinama (od predsjednickih izbora 1998) Centralni biracki spisak jos uvijek nije preciscen, tako da ostavlja izvjestan prostor za manipuliaciju. Koliki - to je tesko je procijeniti.

Predrag Bulatovic predsjednik SNP procjenjuje obim nepravilnosti u CBS na priblizno 12 odsto. Istovremeno, Filip Vujanovic, premijer Vlade CG kaze da se ukupne primjedbe i uocene greske odnose na svega 0,1 odsto CBS-a.

Jedno je sigurno: postojeci biracki spisak ce jos dugo biti sporan, u manjoj ili vecoj mjeri. O tome svjedoci podatak da danas trecina ulica u Podgorici nema nikakav naziv (stanje u drugim mjestima Crne Gore slicno je, ako ne i gore) i da su njihovi stanovnici upisani bez adrese - sto je jedan od pet neophodnih podataka za valjanost CBS-a. Slian zakljucak namece i cinjenica da se jedinstveni maticni broj gradanima Crne Gore ne odreduje na nivou Republike, vec po opstinama. Tako je pocetkom aprila vise od hiljadu glasaca upisanih u CBS imalo isti maticni broj.

No, nijesu svi nedostaci CBS vezani samo za objektivna ogranicenja, koja vladin Sekretarijat za razvoj, organ zaduzen za njegovo vodenje nesporno ima.

"Nakon provjere CBS-a izvrsene 2. aprila ove godine ustanovili smo da pravo glasa na predstojecim izborima ima 421 glasac roden prije 1906. godine. Hristovih vrsnjaka, rodenih nulte i prve godine nove ere, bilo je vise od cetrdeset. Jos desetak glasaca je 'starije' od hiljadu godina. Zanimljiv je slucaj Baranina koji, iako je zvanicno roden 1077. godine (precizno - na osnovu prvih sedam cifara maticnog broja - 22. septembra 1077) ima kompletnu i urednu dokumentaciju koja mu daje za pravo da glasa i na predstojecim izborima. Nas zahtjev da se ovi ljudi izbrisu iz birackog spiska odbijen uz objasnjenje da nadlezni nemaju materijalnih dokaza koji potvrduju da su ljudi stari po nekoliko stotina godina - mrtvi", kazu predstavnici LSCG koji su proteklih mjesec dana proveli u kontroli CBS.

Njihove kolege iz koalicije "Zajedno za Jugoslaviju" tvrde da ti propusti nijesu slucajni. Tako Velizar Kaluderovic navodi primjer: "Odnijeli smo u nadleznu sluzbu MUP-a Crne Gore spisak sa 128 'sumnivih' biraca upisanih u CBS. Provjerom u MUP-u ustanovljeno je da za 12 ljudi sa spiska crnogorska policija nema nikakve podatke - dakle, oni im nijesu izdali licna dokumenta, vec je to uradio neko drugi - ko zna gdje i kako. Mozemo samo da pretpostavimo koliko je takvih 'fantom biraca' u CBS-u", rekao je za Kaluderovic.

Aluzija je jasna - vlast namjerno pravi "visak" u birackom spisku pokusavajuci da ga zloupotrijebi na izborima. Kao moguci ilegalni glasaci koji bi se na biralistima mogli pojaviti umjesto mrtvih, davno odseljenih i nepostojecih - "fantom biraca", pominju se izbjeglice i raseljena lica sa Kosova kojih u Crnoj Gori sve ukupno ima oko 50 hiljada. Ipak, ne postoji ni jedan konkretan dokaz za tvrdnju da je takva manipulacija pripremana, ili pak radena na nekim od ranijih izbora.

Uz "visak" glasaca upisanih u biracki spisak uocljiv je i problem "manjka" uCBS-u gradana Crne Gore koji imaju pravo glasa, posebno onih mladih godista. "Nakon sto smo prikupili potpise za izbornu listu LSCG-a, kontrolom CBS-a smo ustanovili da trecina potpisnika nase liste, mladih od 25 godina, tada nijesu bili upisani u biracki spisak", kaze Ivan Perisic, iz LSCG.

S druge strane, postoje indicije da pokusaji varanja na izborima nijesu svojstveni samo sadasnjim i nekadasnjim republickim vlastima. Sjenka sumnje pada i na lokalne (opstinske) vlasti.

O tome govori Marko Blagojevic, portparol CeSID-a (organizacije za nepristrasno pracenje izbora) koji ce nadgledati ovonedjeljne izbore u Crnoj Gori. Blagojevic kaze da njegova organizacija ima "pouzdane, ali jos uvijek nedokazive" informacije po kojima opstinske izborne komisije (imenuje ih opstinski parlament) Izvode iz birackog spiska, na osnovu kojih se vrsi glasanje, nerade na osnovu CBS, vec prema sopstvenoj evidenciji!

"Zahtijevali smo od republickih organa zaduzenih za sprovodenje izbora da dobijemo sve izvode iz Centralnog birackog spiska, koji ce se koristiti na glasackim mjestima. Medutim, jos uvijek nijesmo dobili nikakav odgovor. Cini se da republicka izborna administracija i nema sve te izvode na jednom mjestu, nego bi morala da ih trazi po opstinama, a pitanje je da li su sve opstinske vlasti spremne na takvu saradnju", napominje Blagojevic, dodajuci da ce CeSID, zbog toga od svojih posmatraca koji ce biti prisutni na svim birackim mjestima traziti da prikupe podatke - "ne samo o broju glasova i njihovoj raspodjeli nego i o broju upisanih biraca na svakom birackom mjestu, kako bi sve to kasnije uporedili sa CBS".

Teoretski se, dakle, moze pretpostaviti da je prostor za izborne neregularnosti ostao otvoren - i ako ce ove izbore nadgledati vise od tri hiljade stranih i domacih posmatraca. Ipak, on je manji negoli na proslim, i bilo kojim ranijim parlamentarnim izborima. Ako ni zbog cega drugog , ono zbog blizu pet hiljada ispravki u CBS koje su, uglavnom na zahtjev opozicionih partija, izvrsene tokom aprila.

Zoran RADULOVIC (AIM)